Poznat iznos novca koji se sprema za zemlje Balkana i Turske, stižu li evropske milijarde u Bosnu i Hercegovinu?

Komentar u vezi sa juče usvojenim budžetom EU te o to tome kakav će to efekat imati na Bosni i Hercegovinu smo zatražili od Adija Ćerimagića, analitičara Inicijative za evropsku stabilnost (ESI)

Elvir Padalović / 22. Juli 2020

 

On kaže da je za BiH, s obzirom na to koliko smo usmjereni na izvoz i uvoz, doznake iz dijaspore i investicije, jako važno da su se zemlje članice EU uspile dogovoriti ne samo o okviznom budžetu za sedmigodišnji period, već i o fondu za obnovu ekonomije EU. 

"Oporavak i rast EU je u našem interesu i naš oporavak i napredak su velikim dijelom vezani za EU. U tom smislu, dobra i ohrabrujuća vijest, uz pretpostavku da će Evropski parlament prihvatiti dogovor" rekao je Ćerimagić za BUKU.

Što se tice dijela koji se odnosi na BiH, zasad je poznato da je dio sedmogodišnjeg budžeta za sve zemlje koje imaju perspektivu članstva, dakle zapadni Balkan i Tursku, oko 12.6 milijardi eura i nešto je veći nego u periodu koji je upravo u toku. 

"Očekivanje i nada je i da će BiH iz tog dijela dobiti puno, puno više novca nego u ovom periodu, jer smo valjda naučili da EU neće prilagoditi svoja pravila nama i da moramo dijelovati brže i koordinisanije. Dodatno, sasvim sigurno, BiH će dobiti novac za suočavanje sa pandemijom i posljedicama pandemije i ti novci su već najavljeni" kaže za BUKU analitičar Inicijative za evropsku stabilnost

Da li će to biti dovoljno, pitanje je za BiH vlasti koje bi trebale razraditi koordinisanu i jasnu viziju i plan prolaska kroz i izlaska iz krize, te bh. razvoja do kraja 2020. tih. 

U suprotnom EU novac, čak i da ga je puno više neće imati efekat koji će zadovoljiti građane BiH.

Na pitanje u vezi sa reformama pravosuđa i uslova te vrste za dobijanje novca, naš sagovornik ističe da je svaki budžet više od finansija i šalje i političku poruku u viziju koju EU ima za sebe, ali i koju će želiti projicirati na one koji joj se žele pridružiti ili koje su joj u susjedstvu. 

"Još je rano o tome govoriti, ali za očekivati je da se i dio budžeta za BiH i zapadni Balkan i Tursku usmjeri, kao onaj za samu EU više u područja klimatskih promjena i digitalizacije" ističe Ćerimagić.

Dodaje kako je o vladavini prava tokom višednevnog sastanka bilo dosta prijepora i sasvim sigurno je da ta tema neće nestati sa agende EU, zbog svega što se dešava u Poljskoj i Madjarskoj, ali i zato što su lideri dogovorili da Evropska komisija izadje sa prijedlogom mehanizma zaštite EU fondova od zloupotrebe.

"Činjenica da je Hrvatska u sedmogodišnjem budžetu EU dobila jednak iznos novca kao čitav zapadni Balkan i Turska, te da je na to dobila još skoro 10 milijardi eura podrške suočavanju sa pandemijom, govori koliko je važnije biti u EU. I koliko je BiH propustila" zaključuje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u izjavi za portal BUKA.

Podsjetimo, ukupan iznos paketa za oporavak EU je 1.824 milijarde evra, od čega se 1.074 miljarde nalazi u okviru zajedničkog budžeta za period od 2021. do 2027. godine.

Fond za oporavak EU iznosi 750 milijardi evra, a čine ga 390 miljardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Drugim riječima ovaj iznos biće nabavljen na finansijskim tržištima

Ovaj fond će biti finansiran zajedničkim zaduživanjem EU na svetskim tržištima kapitala, a rok za otplatu pozajmice je kraj 2058 godine.


Buka preporuka

EU/BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.