Prva povorka ponosa u Bosni i Hercegovini biće održana 8. septembra 2019. u Sarajevu. Ovo je događaj kroz koji se promovišu ljudska prava na slobodu okupljanja i iznošenje stavova i važno je da na ovaj događaj dođu i osobe koje koje nisu LGBTIQI da bi svojim prisustvom podržale povorku.
Održavanje Povorke ponosa treba da pokaže koliko smo kao društvo sazreli i koliko smo otvoreni da se nosimo sa svim različitostima i drugostima. Ako želimo da kao društvo idemo naprijed i da ne ostanemo u okvirima prošlih vijekova moramo omogućiti održavanje Povorke. To je, uostalom, i zakonsko pravo LGBTIQI zajednice da održi javni skup, kao bilo koja druga grupa.
Pravo na javno okupljanje je ljudsko pravo i ne treba ga miješati sa sigurnosnim pitanjima, što se kod nas vrlo često radi i namjerno zloupotrebljava.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da ne morate biti radnik „Dite“ ili „Fortune“ da biste podržali radničke zahtjeve, ne morate biti iz Kruščice da biste podržavali mještanke i mještane tog grada koji se bore za svoju rijeku, tako da ne morate biti pripadnik LGBTIQI populacije da biste podržali opravdane zahtjeve ove zajednice da se zaustavi i sankcioniše nasilje kojem su, skoro pa svakodnevno, izloženi.
“I izuzetno je važno je da upravo drugi ljudi, naročito javne ličnosti, javno podrže i pridruže se Povorki ponosa i svojim primjerom pokažu da vjeruju u društvo jednakih mogućnosti i slobodu izražavanja i da to nisu principi koje samo deklarativno proklamuju. Ćutanje i nereagovanje je takođe politički i moralni čin. Ako ćutite, vi dajete legitimitet i opravdavate govor mržnje i nasilja koje trpi LGBTIQI populacija”, kaže za BUKU Dragana Dardić.
Dragana kaže da je potpuno nevjerovatno koliko se ostrašćenih komentara moglo pročitati i čuti nakon što je u Sarajevu najavljeno organizovanje Povorke ponosa, kao da je ne organizuju LJUDI, naše radne kolege, sestre, poznanici, već “neka vanzemaljska bića koja su se, usljed djelovanja nepoznatih kosmičkih sila, obrela na Zemlji”.
“Kako je moguće da nam je pored korupicije, nepotizma, namještenih konkursa za posao, upitnih koncesija, najava restriktivnih zakona i stalnog podgrijavanja nacionalističkih tenzija, odjednom organizovanje jedne mirne šetnje postalo najvažnije društveno pitanje?! Licemjerno je tražiti da se zabrani Povorka koja ljudima služi da ukažu na svoje probleme, stigmatizaciju i nasilje kojem su izloženi, a s druge strane ne propitujete i ne dovodite u pitanje skupove na kojima se okupljaju, ne znam, poljoprivrednici nezadovoljni subvencijama, ili aktivisti koji traze da se ukloni divlja deponija, ili ratni vojni invalidi ili nezadovoljni radnici kojima mjesecima nisu uplaćene plate i doprinosi. Svi oni koriste pravo na javno okupljanje kako bi ukazali na neki problem ili tražili da se ispune neki njihovi zahtjevi. U čemu je razlika”, pita se naša sagovornica.
Dragana dodaje da, ako postoji politička volja, bilo koji skup može da se osigura da on prođe bez ikakvih nereda.
“Ako postoji politička volja i jasno opredjeljenje da se poštuju zakoni. Dužnost je institucija da građanima garantuju slobodu izražavanja i okupljanja i da ih zaštite od diskriminacije, bez obzira na njihovu vjeru, rasu, etničku pripadnost, uključujući i seksualnu orijentaciju”, ističe Dragana.
Vanja Stokić, urednica portal E trafika, kaže da jedna od najvećih predrasuda koja je prisutna u našem društvu ta da neku grupu podržavaju samo ljudi koji dijele istu sudbinu, pa tako nju prozivaju lezbejkom samo zato što brani LGBTIQI populaciju.
“Kao prvo, stvar je u solidarnosti kao jednoj od najbitnijih osobina koju svaka osoba mora imati u sebi. Zatim, ljudska niti građanska prava se ne mogu selektivno braniti i štititi. Licemjerno je da neko zastupa prava žena, djece ili samohranih roditelja, ali negira prava LGBTIQI zajednice. Tu je stvar vrlo prosta – ili smo za sve i da nam svima bude bolje ili nismo ni za šta. Ista stvar je i sa povorkom, ako ste za to da svaki građanin ove zemlje može bez ograničenja koristiti svoje pravo na javni prostor, onda ste i za povorku”, rekla je za BUKU Vanja Stokić i dodaje da je vijest o održavanju povorke jako raduje, jer joj izgleda kao da su pripadnici te zajednice dovoljno osnaženi da izađu na ulicu, a zaista je potrebna velika hrabrost za to što rade.
Povorka ponosa je važna za cjelokupno društvo, jer je to jedan veliki korak naprijed na polju ljudskih prava, pokazivanje da prihvatamo različitosti i podrška ranjivim grupama.
“Jedno društvo se najbolje ocjenjuje po tome kako se odnosi prema manjinskim grupama. Ali iznad svega, bitno je da povorka prođe bez incidenata, da taj dan bude pozitivan, a ne da ga obilježi nasilje”, pojašnjava naša sagovornica, a da bi sve prošlo u najboljem redu Vanja kaže da je važna edukacija.
“Po komentarima ljudi iz moje okoline i korisnika društvenih mreža vidim da oni ne znaju šta ovakvi događaji zapravo predstavljaju. Stalno se pominje ona užasna fraza ‘to vi u svoja četiri zida, ne nabijajte nama na nos’. Povorka nije nabijanje ničega na nos. Povorka je konzumiranje prostora od strane građana. Isto kao što smo imali Osmomartovski marš žena, sada ćemo imati povorku LGBTIQI osoba. Ja zaista ne vidim razliku, obje populacije se bore za bolji položaj. Tako da, senzibilisati javnost tako što će im se objasniti da je to jedan vid protesta i aktivizma, a ne provokacije”, ističe Vanja S.
Ena Bavčić iz organizacije Civil rights defenders smatra da svi imamo pravo na mirno javno okupljanje, sve dok se ne poziva na mržnju i nasilje protiv drugih.
„Ako svi zajedno možemo izaći na ulicu i šetati to znači da živimo u slobodnom i sekularnom društvu. Dok god moji prijatelji i prijateljice nisu slobodni i slobodne nisam ni ja slobodna. Povorka ponosa znači da smo spremni da prihvatimo druge i drugačije bez obzira na religiju, seksualnu orijentaciju, rasu i slično. Povorka ponosa je pravo, ali i simboličana gesta koja će pokazati da li je naše društvo spremno za prihvatanje drugih i da li mogu moji prijatelji i prijateljice zajedno sa mnom slobodno šetati“, rekla je za BUKU Ena Bavčić.
Naša sagovornica kaže da je naše društvo puno mržnje, jer je ljudima u BiH mržnja postala način života.
„Ono što možemo pratiti u medijima i na društvenim mrežama povodom povorke ponosa posljedica su nakupljenih frustracija i koje su kao 'puštene sa lanca'. Sad se suočavamo sa tim ko smo mi i koliko je ta mržnja nagrizla naše društvo. Svi moramo biti svjesni da time što će se moje pravo poštovati to neće ugroziti ničije drugo, tuđe pravo. Mi želimo da svima bude dozvoljena šetnja dok ta šetnja nije nasilna i ne poziva na mržnju. Trebamo saslušati druge ljude i vidjeti šta oni imaju da kažu i da ne učitavamo naše predrasude u to što mislimo da će se desiti nego da sačekamo i da vidimo šta će se desiti i da li je to u skladu sa našom slikom svijeta“, kaže naša sagovornica.
Kada je povorka ponosa u pitanju, Ena kaže da naši ljudi lako upadaju u zamke pretpostavki o tome šta će se desiti na tom događaju.
„To je dio malo šire propagande. Zbog toga je bitno da ljudi istraže šta se dešavalo u regionu kada je u pitanju povorka ponosa, kako su one izgledale i kakve su poruke nosile i da onda zaključe kako bi mogla izgledati povorka ponosa u Sarajevu. Trebamo promisliti o tome kako mi želimo da se drugi prema nama ponašaju, pa da se tako i mi ponašamo prema drugima“, ističe Ena na kraju razgovora za BUKU.
Povorka ponosa pokazaće koliko je naše društvo slobodno. Podrška drugima i onima koji ne žive i ne razmišljaju kao mi je test, test slobode društva i svakog pojedinca. Test kako institucija koje su dužne osigurati mir, tako i pojedinca koji mora poštovati ljudsko biće koje živi pored njega.