Ekonomista Faruk Hadžić uputio je apel vlastima u BiH povodom trenutne situacije u BiH a sa stanovišta hitnih mjera koje se trebaju donijeti kako bi se minimalizovale ekonomske štete u zemlji.
“Molim vas da napokon izađete sa konkretnim mjerama za spas naše ekonomije Sada su nam sati bitni, a ne dani. Mjere koje ste do sada predložili jednostavno nisu prave mjere za spas naše ekonomije.”napisao je on.
“Prvo, najbitnije je da zaustavite paniku koja vlada među građanima. Molim vas da odete do velikih tržnih centara i da vidite šta se dešava i lično se uvjerite. Polovičnim mjerama, samo se još više povećava panika. Osigurajte protok roba (hrane), da se zaustavi panika. Hitno pomozite privredi. Bez ljutnje, šta nam znači mjera Porezne uprave da se do 15.04. produži rok za podnošenje godišnjih izvještaja. To je sad potpuno sporedno u ovoj cijeloj frci kad se zatvaraju firme (ili planiraju) i otpuštaju radnici (ili će se desiti ubrzo)” istakao je Faruk Hadžić.
Ljudi se šalju na neplaćeno odsustvo. Kako će za taj period zaraditi platu, platiti kredite i kupiti hranu za djecu? Pita se on.
“Rebalansirajte budžete, izbacite sve stavke koje nisu prioritet (službena putovanja, službena vozila, kancelarijski materijal, itd) jer će trebati novca za finansiranje drugih i neophodnijih rashoda (plate nastavnika, doktora, invalidnine i dr.) Povucite koliko god možete novaca iz inostranstva (pomoć i krediti). Koliko god povučete, neće biti dovoljno. Kasnije ćemo razmišljati kako ćemo vratiti. Sve je jeftinije, nego pustiti da sistem propadne. Aktivirajte sve javne radove koje možete, da se barem održi neka privredna aktivnost.
Pomozite kroz hitni krizni fond firmama koje ne mogu isplatiti poreze, doprinose i plate. Omogućite pristup zdravstvenoj zaštiti svim građanima. Mnogi su skinuti sa biroa i nemaju pristup. Možda će nam trebati u ovoj situaciji. Aktivirajte sredstva, u saradnji sa bankama, koja se drže preko stope obavezne rezerve.
Nemojte dopustiti da panika dovede i do krize finansijskog sektora. Samo nam još to treba” stoji u objavi Faruka Hadžića.
Ekonomista Zoran Pavlović za BUKU je ranije izjavio kako bi građanima pomoglo odlaganje obaveza ispostavljanja računa svih javih preduzeća sve dok se situacija ne smiri i ne stabilizuje, jer je situacija objektivno dovedena do neobične pozicije.
“Nikad građani BiH ali i ostalih republika nisu bili na ovakav način u vanrednom stanju. Bile su poplave, ali što se tiče ovakve situacije gdje se praktično život u cilju prevencije zaustavlja, to se dosad nije desilo. S jedne strane ako ljudi ne idu na posao, ako radnje ne rade, firme ne rade, ne ostvaruju prihod, moralo bi se zbog tih vanrednih okolnosti uvesti i odlaganje plaćanja tih komunalnih računa a što je u domenu vlasti, odnosno države i entiteta” rekao je Pavlović za BUKU
On kaže da je to najmanje štio se za njih može učiniti vodeći računa da se posmatra situacija sa tehničkog načina života, a to je pitanje s jedne strane snabdijevanja koje je jasno definisano te sa druge strane uslužnih djelatnosti koje su potpuno blokirane.
“Doći ćemo u situaciju da nećemo moći ni da se ošišamo niti da popravimo nešto niti će raditi zanatlije obućari I slično…. Život je neophodno organizovati i nastaviti a ne ga blokirati, jer blokiranje može da bude jedan od oblika i rješenja koje vlast propisuje ali još uvijek nije situacija takva da treba zaustaviti bukvalno život “ istaknuo je Pavlović.
Kada je riječ o kreditima za stanovništvo on kaže kako u tu svrhu postoji klauzula Viša sila.
“Ako smatramo da ovo ulazi u zonu više sile, okolnosti koje nisu mogle biti predviđene, to imaju sve banke u svojim kreditinim ugovorima, I ona postoji u većini ugovora , onda kada dođe do vanrednih situacija onda se primjenjuju i vanredne mjere. Hoću da kažem da definitivno se mora ispratiti situacija od strane finansijskih institucija i ljudi u vlasti. Pazite, ako neko neko ne radi 15 dana, on ni ne može dobiti platu za tih 15 dana, dok nije nešto stvorio nešto što može naplatiti” naglašava naš sagovornik
Ekonomista Admir Čavalić rekao je u intervjuu za BUKU kako je teško predvidjeti bilo kakav razvoj situacije, kako zdravstvene, tako i ekonomske.
“Aktuelni virus je pravi crni labud – nepredvidljiv događaj, sa izuzetno visokim uticajem. Kada je riječ o našoj ekonomiji, vjerovatno je da će doći do pada fiskalnih prihoda, što će otežati funkcionisanje države, zatim privremenog pada zaposlenosti, kao i korekcije procjene ekonomskog rasta. Ugrožene su privatne i javne investicije, ali i opstanak određenih poduzeća” rekao je on.
Ipak on za kraj kaže kako kod jedne stvari treba biti optimista - ako bi se globalna recesija desila, ili ako bi se izbjegla ista, izvjesno je da bi došlo do bržeg oporavka - u odnosu na ranije krize - ekonomije. Nije bilo nekog privrednog balona, pogrešnih investicija i slično, ekonomija je ostvarivala istorijske rezultate. Uzrok svega je izvan ekonomskih okvira, što je dobro u kontekstu oporavka.
