<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Pomjerili izbore i prekršili Zakon: U CIK-u ne znaju šta rade!

KAD ĆEMO NA GLASANJE?

Centralna izborna komisija (CIK) odlaganjem izbora u Bosni i Hercegovini za 15. novembar prekršila je Izborni zakon i suprotno odredbama na koje se poziva, bez realnih razloga donijela odluku o kojoj će sada odlučivati Ustavni sud.

25. maj 2020, 11:18

CIK je odložila lokalne izbore u Bosni i Hercegovini za 15. novembar, jer, kako su naveli, novac za održavanje izbora nije osiguran.

“S obzirom da sredstva nisu obezbijeđena, bili smo prinuđeni primijeniti odredbe (14/12) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prema kojem je CIK ovlašten donijeti odluku o odgađanju izbora”, rekla je novinarima predsjednica KomisijeVanja Bjelica - Prutina.

Prema Izbornom zakonu, ukoliko se izbori odgađaju, kako je objasnila Bjelica-Prutina, oni moraju biti održani u narednih trideset dana.

Kako taj rok pada u srijedu, 4. novembra, a izbori se održavaju nedjeljom, na koju pada vjerski praznik, pomjeraju se za 15. novembar.

Ipak, da ova odluka nije u skladu za Izbornim zakonom, a posebno ne sa članom na koji se poziva CIK, objasnio nam je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije i predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", koja prati izborne procese u BiH.
On naglašava da nije bilo osnova da se odgode izbori, a posebno ne na način na koji je to učinjeno, suprotno Izbornom zakonu BiH.

„Odluka CIK-a o odgađanju izbora je apsolutno u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH i Članom 14 na koji se poziva CIK. Institut odgođenih, prijevremenih i ponovljenih izbora se može koristiti samo kad su provedeni redovni izbori. Jasan je zakon kad je u pitanju odgađanje izbora. Ukoliko se na određenom broju biračkih mjesta ili izbornih jedinica za vrijeme održavanja redovnih izbora iz objektivnih razloga nisu mogli provesti izbori, onda CIK donosi odluku o odgađanju. Odgođeni izbori se u pravilu odvijaju sedam dana nakon redovnih, a najkasnije 30 dana od održavanja redovnih izbora. To tako jasno piše u izbornom zakonu. Imamo odluku koja se poziva na to poglavlje i taj član, a ne poštuje rok zakonom predviđen za održavanje izbora. Jasno je fiksiran taj rok. Ne može prije sedam dana, a onda može za 14, 21 ili 28 dana od dana redovnih izbora. Budući da su izbori pomjereni za 15. novembar, a 30 dana ističe 4. novembra, prva nedjelja prije toga je 1. novembar. I moram naglasiti da ako je taj dan vjerski praznik, kao što jeste, onda se ne može koristiti odredba zakona koja reguliše ovaj dio, jer se ne može preći rok od 30 dana nego se uzima prethodna nedjelja u okviru ovog roka“, pojasnio je Šehić za BUKU.

On podsjeća da je CIK donio odluku o raspisivanju javne nabavke za sve ono što je potrebno u pripremi izbornog procesa, a što je bio razlog odgađanja izbora, jer nisu bila obezbijeđena sredstva u roku od 15 dana od dana raspisivanja. 

„Onda se postavlja logično pitanje, a ono je zašto ste sad donijeli odluku o raspisivanju javnih nabavki, a i dalje nisu obezbijeđena sredstva. Ja tvrdim da su oni mogli preduzimati radnje i ranije, nakon što je donesena odluka 7. maja, jer finansijske obaveze će nastati onog trenutka kad se sklope ugovori sa onim subjektima čije ponude će biti najprihvatljivije“, reako je naš sagovornik. 

Na drugu stranu opozicija iz Republike Srpske ističe kako se SNSD plaši izbora.

Igor Crnadak je pozdravio odluku Centralne izborne komisije da se lokalni izboru u Bosni i Hercegovini održe 15. novembra.

Tvrdi da je očigledno da se SNSD i njihovi partneri plaše izbora, jer su upravo oni doveli do njihovog odgađanja, a sada pokušavaju, kako kaže, da izbora uopšte ne bude.

" Moralni paradoks je to što se SNSD žali na pomjeranje izbora s oktobra na novembar, a do toga je došlo jer oni nisu htjeli glasati da se obezbijedi novac za izbore. Također, nije slučajno da je gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić najavio da će cijela BiH postati 'slučaj Mostar', jer on može ostati na toj poziciji samo ako se izbori ne održe" rekao je Crnadak na konferenciji za novinare.

SNSD već dva mjeseca, kako dodaje, "neprestano plače" za Brankom Petrićem i starim CIK-om, iako znaju da nisu u pravu.

"Iz dokumenta Parlamentrane skupštine BiH, kojim se imenuje Željko Bakalar vidi se da ga je potpisao Nebojša Radmanović, koji to sigurno ne bi uradio da se radi o nezakonitoj radnji. Konačno, sve odluke u posljednje vrijeme, uključujući i jučerašnju o održavanju izbora 15. novembra, CIK je donio jednoglasno, što znači da su za nju glasali i 'novi' i 'stari' članovi CIK-a" dodaje Crnadak.

 

Vehid Šehić podvlači da je ova odluka CIK-a apsolutno suprotna Izbornom zakonu i da postoji mogućnost da politički subjekti pokrenu postupak ocijene zakonitosti odluke o odgađanju.

A upravo su to uradili u SNSD-u.

Generalni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Luka Petrović izjavio je da će ova stranka Ustavnom sudu BiH danas uputiti zahtjev za preispitivanje odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH na osnovu koje su lokalni izbori odgođeni za sredinu novembra.

Petrović je naglasio da za ovu stranku nije problem prolongiranje izbora, već nepoštovanje zakona.

„Mogli su da odgode minimalno sedam, a maksimalno 30 dana. Pokrenućemo ocjenu ustavnosti i zakonitosti posljednjeg akta CIK. Sigurno je da nije po zakonu, a u tom slučaju mogu i izbori da budu nepriznati“, rekao je Petrović.
Generalni sekretar SNSD-a rekao je da očekuje da sudije uzmu zahtjev što prije u rad, a ne da čekaju duži period.

Nakon ovog poteza SNSD-a i realne šanse da Ustavni sud BiH ospori odluku CIK-a, ostaje još uvijek otvoreno pitanje kad će se u BiH održati izbori. Ipak, ono što je ostalo isto kao i do sada i što je poznato, čak i nakon promjene članova CIK-a, jeste da i dalje u njemu sjede predstavnici koji baš i ne razumiju šta bi trebalo da rade, odnosno koji ne žele da se petljaju previše u svoj posao.