<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Partizanska groblja u BiH

TEMA

Spomenike narodne revolucije, svjedočanstva o antifašizmu BiH, pravili su najveći arhitekti i umjetnici bivše Jugoslavije

14. decembar 2020, 12:52

 

U spomenike Narodnooslobodilačkog rata i spomenike podignute iza oslobođenja u čast Narodnooslobodilačkog rata spadaju partizanska groblja i groblja žrtava fašističkog terora, koja imaju veliki dokumentarni značaj. O stanju grobalja najviše su se brinule organizacije Saveza boraca, a kako se navodi u referatu autora Šefika Bešlagića podnesenog na Savjetovanju konzervatora Jugoslavije 1961. u Rijeci, zahvaljujući njegovom Glavnom odboru 1960. evidentirana su u BiH 382 groblja, računajući u to i 60 kosturnica, od čega je tada bilo trajno uređenih 93, privremeno uređenih 85, neuređenih 121, trajno uređenih kosturnica 49 i kosturnica koje su u radu 11.

Znakovi socijalističkog modernizma

Partizanska groblja pravili su najveći arhitekti i umjetnici bivše Jugoslavije. Zbog ogromne umjetničke vrijednosti neki od ovih spomenika narodne revolucije proglašeni su nacionalnim spomenicima. Uz ideološku i umjetničku vrijednost, prof. dr. Husnija Kamberović smatra da im se danas može pristupati i iz antropološke perspektive.
- Ti spomenici su znak socijalističkog modernizma u umjetnosti i arhitekturi, s jedne strane, ali istodobno i pokazatelj na koji način su se gradili narativi o partizanskoj borbi u toku Drugog svjetskog rata. Danas su mnogi od tih kompleksa izloženi devastaciji, zato što se isključivo identificiraju sa socijalizmom, koji je propao, a zanemaruje se njihova umjetnička i antropološka vrijednost. Zapravo, rekao bih da se današnje elite prema partizanskim grobljima, kao i općenito prema spomenicima iz vremena socijalizma, odnose rušilački upravo zbog simbolike koju spomenici sa sobom nose.

Partizansko groblje u Banjaluci

 

Simboli zajedničke borbe i međunacionalne saradnje danas ne zauzimaju visoko mjesto u hijerarhiji vrijednosti koje nameću savremene političke i intelektualne elite, konstatuje profesor Kamberović, pa se više doživljavaju kao relikti prošlosti s kojima se treba obračunati.

- Umjesto zajedničke borbe i međunacionalne saradnje danas se promoviraju etnička eksluzivnost, umjesto spomenika koji bi gradili zajedničke narative, grade se spomenici čiji je cilj odvajanje od drugih. U takvoj atmosferi partizanska groblja, kao i partizanski spomenici općenito, ne prolaze dobro.

Primjer je u medijima najčešće spominjano Partizansko groblje u Mostaru, koje odaje počast partizanskoj borbi u kojoj je učestvovao skoro cijeli Mostar. Za historičara

Dragana Markovinu, rođenog Mostarca, zastrašujuća je stoga spoznaja da je ovakav monument prepušten planskoj devastaciji prikazujući svu netrpeljivost tridesetogodišnje vlasti prema ideji antifašizma.

- Partizansko groblje je Stari most svoga vremena. Jedinstveno umjetničko djelo, grad u gradu kako ga je opisao sam autor Bogdan Bogdanović, te uz Stari most jedina svjetski relevantna građevina u gradu. Spomenik ne predstavlja samo arhitektonsku, nego i ljudsku vrijednost, budući da komemorira preko 700 Mostaraca poginulih u antifašističkoj borbi, od čega ih je više od 500 fizički tamo pokopano, što mnogi i ne znaju. Upravo zbog te činjenice i nije bilo čudno ono što je Bogdanović naveo u Ukletom neimaru, da su brojni Mostarci kad je počelo nestajati kamena za gradnju, besplatno dovozili kamenje sa svojih starih kuća i na taj način utisnuli dušu grada u Partizansko. Zbog toga je ono, unatoč svim devastacijama koje je pretrpjelo, i dalje mjesto redovnog susreta ljudi.  

 

Partizansko groblje u Mostaru

Odnos prema pošlosti

Iako je teško dokučiti sudbinu svih partizanskih grobalja u BiH, kroz pojedinačne slučajeve može se zaključiti da u brizi o njima veliku ulogu i danas igraju članovi saveza boraca i antifašista, aktivisti, te poneki političari lijeve orijentacije, koji se, naprimjer, pojavljuju kao podrška u priči Partizanskog groblja u Livnu. Uređeno 1972. prema projektu Vinka Kragića i Frane Buskarelija, mjesto na kojem počivaju posmrtni ostaci nekoliko stotina boraca s područja livanjske općine, pokušavali su uništiti vandali grafitima i tekstovima neprimjerenog sadržaja.  

Sreća da odnos vlasti prema partizanskom groblju ne predstavlja svugdje tužnu priču. Prema riječima Zlatka Dukića, predsjednika SABNOR-a Tuzlanskog kantona, odnos tuzlanske vlasti prema Partizanskom groblju najbolje se vidi po njegovom današnjem izgledu – uređenom, čistom, redovno održavanom prostoru.
 
- Vrijednost Partizanskog spomen-groblja u Tuzli, kompleksa Trnovac, ogleda se, prije svega, u poštovanju tog mjesta i u odnosu Tuzlaka prema njemu. To je centralno gradsko šetalište za sve generacije žitelja ovog grada, pogotovo na manifestacijama vezanim za važne datume i godišnjice događaja iz antifašističke prošlosti. To je i dio grada kojeg redovno posjećuju svi gosti Tuzle, jer ga vrijedi vidjeti. Tuzla i Tuzlaci na taj način iskazuju svoj odnos prema prošlosti borbe protiv fašizma, ali i stav prema neofašizmu i nacionalizmu danas.

Pomen na žrtve fašističkog terora
 
Važnost svog postojanja savez boraca Narodnooslobodilačkog rata pokazuje također u Banja Luci, gdje je upravo sa sredstvima Gradskog odbora SUBNOR-a Banja Luka sanirano 2006. godine tamošnje Partizansko groblje. Izgrađeno 1963. godine, u spomen kompleksu nalazi se 506 ispisanih imena na pločama postavljenim na kamenim gromadama, dok su u spomen kosturnici sahranjeni borci NOR-a iz Banja Luke kao i borci iz drugih brigada koji su izgubili živote za oslobođenje Banja Luke.
 
Osim u vrijeme pandemije, članovi SUBNOR-a, prema mogućnostima, očiste u proljeće i jesen plato oko spomenika i prilaz. Košenje trave, koje im predstavlja najveći problem naručito u kišnim godinama, planira Grad Banja Luka u okviru tekućeg održavanja dva puta.

 

Partizansko groblje u Tuzli, Foto Nebojša Novaković
 
- Zakonom o spomenicima i spomen obilježjima brigu o ovom kompleksu preuzeo je Grad Banja Luka, gdje i SUBNOR ima svog člana komisije. U 2018. godini napravljen je projekat detaljne sanacije spomen kompleksa, ali nije došlo do njegove realizacije zbog smanjenja budžeta na toj stavci u 2019. godini, dok je u 2020. godini zbog korona virusa besmisleno i očekivati.

Partizansko groblje u Banja Luci je od ogromnog značaja kako za Banja Luku tako i za Krajinu. To je pomen na 2300 žrtava fašističkog terora, 52 ubijene djece u Osnovnoj školi, hiljade poginulih boraca. SUBNOR će istrajati na sanaciji i obnavljanju spomen kompleksa i upoznavanju mladih generacija kako da ga očuvaju i da ne daju da se isto ikada više dogodi - kaže Vladimir Đuran, predsjednik Gradskog odbora SUBNOR-a Banja Luka.

 

Partizansko u Tuzli, Foto Nebojša Novaković
 
Spomenici narodne revolucije važan su faktor njegovanja tradicije antifašizma, ideje o jednakosti, slobodi i nenasilju koja se u skorijoj prošlosti ponovo valjala u krvi, a i danas se nemilosrdno često gazi.

- Oni su pokazatelj na kojoj strani historije je BiH bila u Drugom svjetskom ratu, oni svjedoče o antifašizmu Bosne i Hercegovine, i oni su najbolji dokaz kako je moguća zajednička borba i zajednički život u BiH. Konačno, oni su dokaz i kako je Bosna i Hercegovina moguća - poručuje profesor Kamberović.