Milena Dojder-Trbojević je majka četvoro djece. Dvoje je rodila, a o drugo dvoje se brine. Kaže da je to jedina razlika između djece i da druga ne postoji.
Milena koja je inače socijalna radnica, za hraniteljstvo se zainteresovala iz ljubavi prema djeci i želje da mališanima koji su imali manje sreće u životu pruži toplinu porodičnog doma.
Kaže i da je ovaj oblik zbrinjavanja djece kod nas još uvijek nepopularan iako sve studije pokazuju da djeca na ovaj način odrastaju u sredini najsličnijoj biološkoj porodici.
„Hraniteljstvo je nažalost kod nas još uvijek nedovoljno uvažen oblik zaštite djeteta, a uloga hranitelja nepravedno blijeda i nebitna u odnosu na institucionalni rad sa djecom“, kazala je Dojder-Trbojević.
Inače posljednji podaci govore da u srodničkim i nesrodničkim hraniteljskim porodicama u cijeloj BiH boravi 712 djece. U Federaciji 426, a u RS 286. S druge strane procjena je da oko 2000 djece bez roditeljskog staranjaboravi u različitim institucijama za smještaj djece.
Većina hranitelja iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke i Bijeljine
I koordinatorica za razvoj u Hope and Homes for Children BiHAleksandra Babić-Golubović kaže da je hraniteljstvo dosta nepopularano u BiH, tačnije da je u nekim djelovima naše zemlje hraniteljstvo potpuno nezamislivo, te da je većina hraniteljskih porodica iz Sarajevskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, Banjaluke i Bijeljine.
"Posljednje dvije godine naše udruženje je uz podršku nadležnog ministrastva u Tuzlanskom kantonu provedilo kampanju za promociju hraniteljstva, u sklopu koje je animirano oko 30 novih hraniteljskih porodica. Ovo je jasan pokazatelj da zainteresovanih građana ima, ali je do njih neophodno doprijeti i učiniti im dostupnim sve potrebne informacije o hraniteljstvu. To je vrlo važno jer je hraniteljstvo najpoželjniji oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, jer djetetu omogućava odrastanje u sklopu porodice, u kojoj će imati potpunu pažnju i posvećenost hranitelja, što djetetu daje šansu da se pravilno razvija i dostigne sve svoje potencijale, dok je u institucionalnom okruženju to teško ostvarit“, ističe Babić-Golubović.
I brojna istraživanja koja su rađena posljednjih godina, kaže naša sagovornica su pokazala da je institucionalizacija naročito štetna za djecu, uzrasta do 5 godina. Na ovaj način bivaju uskraćeni za stimulativno okruženje za razvoj i napredak - za svaka tri mjeseca provedena u instituciji, najmlađa djeca kasne po jedan mjesec u razvoju.
U Bosni i Hercegovini oblast hraniteljstva još nije do kraja uređena. Zakon o hraniteljstvu na nivou države ne postoji, a nije do kraja definisan ni u Federaciji zbog složenog ustavnog uređenja ovog entiteta.
U Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo, kažu da je u ovom gradu u hraniteljske porodice smješteno 104-ro djece.
Na pitanje koji su glavni motivi koje hranitelji navode da detetu bez porodice pruže novi dom kažu da su to ljubav prema djeci, želja da pored svoje djece i drugoj djeci osiguraju uslove za odrastanje u porodičnom okruženju, altruizam i slično.
Jednostavna procedura
Što se tiče procedure koju mora proći hraniteljska porodica ona je vrlo jednostavna i provodi je nadležni Centar za socijalni rad.
Prvi korak podrazumijeva podnošenje molbe za prihvatanje djeteta u porodicu Centru za socijalni rad, gdje potencijalni hranitelj živi. Tokom ovog dijela postupka socijalni radnik se upoznaje sa prijavljenom porodicom u cilju njene procjene. S druge strane porodica saznaje više o hraniteljstvu i sama procjenjuje da li može odgovoriti na postavljene zahtjeve koje joj se nameću kao budućim hraniteljima. Po završetku procjene, Centar za socijalni rad donosi konačnu odluku o podobnosti prijavljene porodice za bavljenje hraniteljstvom. Ukoliko su zadovoljeni svi kriterijumi vezani za hraniteljstvo a prije samog smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu, Centar za socijalni rad na čijem području dijete ima prebivalište donosi rješenje o smještaju djeteta u hraniteljsku porodicu i ugovor, kojim se definišu njihova prava i obaveze. Porodice koje se odluče za hraniteljstvo biraju da li žele biti stalni ili privremeni hranitelji, te da li žele novčanu naknadu.
Inače mjesečna novčana naknada u RS iznosi 517 maraka, dok se u Federaciji, ovaj iznos kreće, zavisno od mjesta stanovanja, od 150 do 740 maraka.
