Nakon što se pokrenula priča o spornoj nabavci kiseonika u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Buka portal otkriva nove šokantne podatke. Sve bolnice u RS nabavljaju kiseonik za medicinske potrebe od neovlaštenih kompanija za promet ovim lijekom.
Da situacija bude još gora, dio bolnica je nedvosmisleno kupovao tehnički kiseonik i koristio ga za liječenje pacijenata. Bar tako piše u specifikacijama naručene robe koja se nalazi u tenderskoj dokumentaciji, gdje nigdje nije navedeno da je to medicinski kiseonik, odnosno da je to kiseonik koji je registrovan za korištenje kao lijek.
U Republici Srpskoj su bolnicama kiseonik isporučivale četiri firme.
Firma “TGT tehnogas” iz Laktaša, čiji je direktor bivši ministar Stanislav Čađo i zbog čijih isporuka kiseonika Kliničkom centru je prijave tužilaštvu podnio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, od 2012. godine uvozi kiseonik u BiH. Ova firma, kao zastupnik italijanske kompanije SOL group, poznatog proizvođača kiseonika, u RS uvozi kiseonik i isporučuje ga Kliničkom centru, bolnici u Gradišci i bolnici u Istočnom Sarajevu.
Vrijednost posljednje nabavke za bolnicu Istočnom Sarajevu iznosila je 335.200 KM, bez oznake da se radi o medicinskom kiseoniku. Sa druge strane, u dokumentaciji za nabavku kiseonika u Kliničkom centru i bolnici u Gradišci jasno je naznačeno da se radi o medicinskom kiseoniku, iako to niko u ovom trenutku ne može garantovati.
Druga firma, koja je takođe zastupnik SOL-a je “Tehnogas Kakmuž” iz Petrova. Ova firma posluje sa bolnicom u Doboju i isporučuje joj kiseonik. Zadnji ugovor je glasio na 389.500 KM i on se odnosi na isporuku 190.000 kg medicinskog kiseonika.
Sljedeća firma iz Republike Srpske koja prodaje kiseonik bolnicama je “Kras” iz Laktaša. Ova firma je u toku prošle i ove godine isporučila kiseonik bolnici u Prijedoru, kao i zdravstvenom centru u Brčkom. Pri nabavci kiseonika, ove zdravstvene ustanove nisu ni u jednom dokumentu kao uslov navele da je potrebno da im se isporuči medicinski kiseonik, što ostavlja otvorenu sumnju da je i ovdje korišten tehnički.
Sve ove kompanije su registrovale uvoz kiseonika u posljednje tri godine. Ali ostaje nedoumica da li su uvozile medicinski ili tehnički kiseonik. Pošto Uprava za indirektno oporezivanje ne pravi klasifikaciju kiseonika pri uvozu, ne može se znati za koje namjene je kiseonik uvezen u BiH.
“Važno je napomenuti da kisik nije na spisku roba koje su na režimu dozvola prilikom uvoza u BiH. Međutim, kad je u pitanju dalja upotreba uvezenog kisika, te da li je isti upotrebljavan kao lijek (kisk je inače registrovan kao lijek kod Agencije za lijekove BiH), te da li je i ko registrovan kao veleprometnik lijekova, pa tako i kisika kao lijeka, informacija se mora provjeriti u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH (na web stranici Agencije je rigstar veleprometnika lijekova u BiH)”, potvrdili su nam iz UIO.
Na kraju, četvrta firma koja snabdijeva bolnice kiseonikom u RS je “Milojević Gilje Gas” iz Bijeljine. Ova kompanija je svoj gas isporučivala bolnicama u Bijeljini, Zvorniku i Trebinju, a prema tehničkoj specifikaciji iz javnih nabavki, kiseonik koji je tražen u ovim slučajevima je tehnički.
Ono što je zanimljivo jeste da ni jedna od pomenutih bolnica kojoj kiseonik isporučuje ova kompanija nije tražila nikakvo uvjerenje od ponuđača da se radi o medicinskom kiseoniku, kao ni potvrdu da su registrovani za isporuku ovog lijeka. Sve bolnice su naručivale isključivo kiseonik jasno određene čistoće 99,5 odsto, ali nigdje se ne traži da on bude medicinski.
Inače, i nalazi Republičke zdravstvene inspekcije potvrđuju da je “Milojević Gilje Gas” isporučivala tehnički kiseonik.
Takođe, ova kompanija nema prijavljenog uvoza kiseonika u BiH.
Ono što je zajedničko za sve ove firme jeste da one nisu registrovane za promet ili proizvodnju medicinskog kiseonika. Tako bar tvrdi direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak.
„Meser tehnoplin iz Sarajeva jedina je firma koja je domaći proizvođač medicinskog kiseonika u BiH i jedina je registrovana za njegovo prometovanje. Niko drugi se Agenciji do sada nije javio za dobijanje dozvole za proizvodnju, odnosno promet ovog lijeka“, tvrdi Zolak.