Ostalo je još vodu i vazduh da nam privatizuju

RIJEKE

Teško je i zamisliti na šta bi ličile naše rijeke kada bi se izgradile sve planirane mini hiroelektrane. Bili bi to kilometri vode strpane u cijevi i veliki ekocidi u tim vodotocima.

05. juni 2020, 9:18

 

Rijeke u opštini Foča, kao i mnoge rijeke u BiH ugrožene su. Na ovo svojim aktivnostima upozorava neformalna grupa građana „Sačuvajmo rijeke Foče“.

Iz ove grupe ističu da se bave isključivo problemom malih hidrocentrala u Opštini Foča, iza njih ne stoji ni jedna stranka. Kažu da nemaju ništa lično protiv bilo koje stranke, političara, investitora, a sve ono što žele jeste da pustimo rijeke da teku.

Na području Foče nalazi se 17 rijeka i rječica, koje svojim kanjonima i bistrinom privlače brojne posjetioce raftinga, kanjoninga, sportske  ribolovce i ostale ljubitelje prirode.

Miljan Mališ, član neformalne grupe građana „Sačuvajmo rijeke Foče“ po ljepoti i značaju posebno izdvaja gornji tok Drine, odnosno rijeku Taru, poznatu kao “suza Evrope”.

„To su predjeli gdje priroda ostavlja bez daha i gdje je  ipak sačuvana u svom punom obliku. Rijeka Tara i kanjon Tare proglašeni su Svjetskom kulturnom baštinom. Ta mjesta su jednostavno raj za dušu i tijelo. Stotine turista iz svih dijelova svijeta u toku sezone dolaze na rafting  i ostaju oduševljeni prizorima, koji se, siguran sam, rijetko gdje mogu vidjeti i doživjeti“, kaže u razgovoru za BUKU Miljan Mališ.

On ističe da trenutna situacija na skoro svim rijekama nije dobra, a to se posebno odnosi na njihov tok u gradskoj zoni gdje su pod direktnim uticajem ljudi.

„U principu, najveći problem prave  industrijske zone, separacije šljunka, komunalne otpadne vode koje se ispustaju direktno u rijeku, zatim divlje deponije, višak od prerade drveta privatih pilana sa obala, smeće neodgovornih pojedinaca. Kao najugroženije, izdvojio bih pritoke Drine - Ćehotinu i Bistricu. Za rijeku Ćehotinu najveći problem predstavljaju otpadne vode  iz Rudnika u Pljevljima. Prošle godine smo bili svjedoci velike ekološke katastrofe kada je došlo do pomora ribe, koji se desio nakon ispustanja materija u rijeku Vezišnicu koja se uliva u Ćehotinu, od strane TE Pljevlja”, ističe Mališ.

On dodaje da je sličan problem je i sa rijekom Bistricom, koja je pod konstantnim uticajem Rudnika mrkog uglja“Miljevina”,  gdje se sa površinskog kopa ispuštaju otpadne vode kada se pranjem odvaja ugalj od jalovine.

„Tako da je se cijelim njenim tokom ispod Rudika stvorio veliki talog. Rudnik je i prije rata radio, ali  Bistrica nikad nije bila ovako mutna, jer je  se nekad brinulo o čistoći rijeke. Neposredno pred ušće Bistrice u Drinu se nalazi i Asfaltna baza ‘Baljevo polje’,  što je takođe dodatno zagađuje i muti. Bistrica je danas u njenom donjem toku jednostavno mrtva rijeka i u to može svako da se uvjeri“, ističe naš sagovornik.

Na teritoriji opštine Foča je u planu više MHE , tri na rijeci Ćehotini , zatim na rijeci Bistrici tri, Bjelava dvije , Sutjeska tri i mnoge druge u slivovima ovih rijeka.  

„Za većinu su već izdate koncesione dozvole. Takođe su u planu i tri  hidroelektrane na rijeci Drini, HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci. Na teritoriji opštine Foča trenuto je izgrađeno nekoliko malih hidrelektrana. Na rijeci Govzi  se nalaze MHE Jeleč i MHE Govza 1 instalisane snage do 5 MW, zatim  MHE Oteša 2 na Oteši  i MHE BK2 na rijeci Krupici instalisane snage do 1 MW.  Teško je i zamisliti na šta bi ličile naše rijeke kada bi se izgradile sve ove planirane mini hiroelektrane. Bili bi to kilometri vode strpane u cijevi i veliki ekocidi u tim vodotocima. Mnogi brdsko - planinski predjeli bi bili uništeni“, ističe on i dodaje da bi jedinu korist, odnosno profit, imali investitori kao pojedinci dok bi građani Foče dobili kilometre rijeka spakovane u cijevi, golu sječu šume, devastiranu prirodu. „Trenutno imamo  primjer sa Bjelave, da sve bude kao dan jasno“.

 

Miljan Mališ kaže da sam početak radova na izgradnji MHE ima štetan uticaj, ako uzmemo u obzir neracionalno probijanje  pristupnih puteva, sječu šume i kompletnu devastaciju okoline.  

„Riječno korito isušuje i živi organizmi umiru. Izgradnja MHE ima naročito negativan uticaj na ribe i druge životinje koje nastanjuju rijeke, između ostalog zbog toga što nisu obezbjeđene takozvane riblje staze, kojima bi riba mogla da prolazi. Iako u ekološkoj dozvoli stoji da su obavezne, one ili ne budu ni urađene ili se namjerno zatvore kako bi se stvarala veća akumulacija vode. S obzirom da u toku mrijesta ribe iz većih rijeka ulaze u manje kako bi se izmrijestile neadekvate riblje staze ih sprečavaju u tome“, kaže Milijan.

On dodaje da prema studiji Šumarskog fakulteta u Beogradu, upravo zbog štetnog uticaja na životnu sredinu i uništavanje prirode, u Evropi je srušeno oko 400 malih hidroelektrana dok je u SAD-u od 1993. do 2017. godine srušeno  više od 1000 objekata.

„Očiglednoje da cijeli svijet shvata štetnost MHE samo je kod nas gradnja u ekspanziji“, kaže naš sagovornik.

Milijan kaže da su građani Foče ljuti jer se na rijeci Bjelavi radilo stihijski i bez dozvola, čak i za vrijeme pandemije i policijskog časa.

„Većina je svjesna činjenice da se uništava naša priroda i resursi bez neke opšte koristi već će od toga profitirati isključivo pojedinci, a obično su to pojedinci koji su sve okupirali, pa eto ostalo je  još vodu i vazduh da nam privatizuju. Ima i onih koji nisu svjesni šta stanovništvo dobija, a šta gubi gradnjom mini hidroelektrana, ali se svijest kod ljudi sve više budi i voljni smo da  istrajemo u svojoj borbi za naše rijeke. Ponavljam naše, jer nije u redu da neki ministar, ili bilo ko, ko živi kilomerima daleko i par puta godišnje dođe u Foču, odlučuje o sudbini naših rijeka, a da se stanovništvo ništa ne pita. Imamo nedavne pozitivne primjere na Palama i Sokocu gdje je lokalno stanovništvo pobunilo i uspjelo da zaustavi gradnje MHE“, pojašnjava Mališ.

Kada je riječ o zaštiti prirode na početku se pobuni nekoliko ljubitelja prirode, planinara, ribolovaca, ali se to vremenom omasovi, ljudi se jednostavno oslobode raznih strahova i pritisaka i ustanu da brane svoju rijeku i šumu.

„Generalno, još uvijek ima dosta ljudi koji su savjesni i svjesni šta bi značilo izgradnja svih planiranih MHE na teritoriji naše opštine i vjerujem  da ćemo to sakupljenim potpisima i dokazati. Naš konačni cilj je promjena zakona na nivou države i ukidanje svih koncesija za MHE u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini“, pojašnava.

Na rijeci „Bjelavi” navodno se obavljaju geološka ispitivanja, ali aktivisti ne vjeruju u ovu priču o ispitivanjima.

“Još u aprilu mjesecu , u vrijeme vanrednog stanja i pandemije korona virusa,  lokalno preduzeće 'Srbinjeputeviš započelo je probijanje pristupnih  puteva na izgradnji mini hidrocentrale Bjelava i Mala Bjelava na rijeci Bjelava. Sama činjenica da  se u vrijeme najveće pandemije korona virusa i u vanrednom stanju započinju tako veliki radovi govori da tu nisu čista posla. Prema našim saznanjima investor pored svih potrebnih građevinskih i ostalih dozvola, posjeduje jedino ugovor o koncesiji. Uslijedilo je prokopavanje nekoliko kilometara puta duž rijeke Bjelave, sječa velike količine državne šume.  Bjelava, a time i Drina su danima ,iako nije bilo kiša,  bile potpuno mutne. Sve to je izazvalo nezadovoljstvo mještana i lokalne javnosti“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da je krajem aprila nekolicina mještana uz podršku predstavnika Koalicije za zaštitu rijieka BiH izvršilo blokadu radnika i mehanizacije preduzeća  “Srbinjeputevi”  i time iskazali svoj revolt.

„Iznijeli su tvrdnje da su radovi nelegalni, da investitor ne posjeduje građevinske dozvole za rad i da su protiv gradnje mini hidroelektrane i uništavanja njihove rijeke. Kako je na upit Koalicje za zaštitu rijeka BiH, nadležno  Ministarstvo  RS  dostavilo odgovore u kojima jasno stoji kako  nisu vođeni postupci propisani zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o uređenju prostora i građenju iz  Centra za životnu sredinu u ime Kaoalicije za zaštitu rijeka BiH su podnijeli krivičnu prijavu protiv investitora. Međutim, čim je protest završen, radovi su nastavljeni i dan danas traju.

Lokalne vlasti su se potpuno oglušili na ova dešavanja, uprkos pritisku javnosti ništa ne preduzimaju i svu odgovornost prebacuju na nadležna ministarstva. Jedini odgovor koji smo dobili od načelnika Foče, gospodina Radisava Mašića  jeste da oni imaju informaciju da su u toku 'geološka ispitivanja'“, kaže Miljan Mališ.

Da stanje bude još gore na ovom području, gdje se odvijaju radovi nalazi se glavno izvorište pitke vode za grad Foču te je time dovedeno u opasnost i snabdjevanje grada pitkom vodom.  

„Evo danas, dva mjeseca nakod tih 'istraživanja' iz lokalnih medija smo dobili prvi članak o ovom problemu, gdje stoji izjava investitora, gospodina Gordana Pavlovića, gdje se kaže da nema ništa sporno u dosadašnjim aktivnostima i da se trenutno  izvode samo istražne radove, odnosno prave pristupne puteve, za šta kako je naveo imaju odobrenje Ministarstva energetike i rudarstva RS. Takođe je naveo da nemaju  građevinsku dozvolu za mini hidrocentrale, niti je prave, već samo prave puteve za istražne radove. Ti pripremni radovi koji se svakodnevno odvijaju trenutno  podrazumijevaju probijanje više kilometara puta i sječu velike količine šume duž korita rijeke Bjelave“, ističe naš sagovornik.

 

Aktivisti iz Foče podržali su početkom sedmice akciju za spas rijeke Neretvice koja je održana u Goranskom polju kod Konjica.

“Nekolicina sugrađana, članova neformalne organizacije 'Odbranimo rijeke Foče' pružila je ruku podrške našim prijateljima iz Goranskog polja kod Konjica u odbrani rijeke Neretvice. To je bio jedan mirni protest u kome su lokalni mještani osjećali tu rijeku, tu ljepoticu Neretvicu za koju su kadri krv dati uz slogan 'Krv damo al' rijeku ne damo'. Njih su podržali hrabri  i dobri ljudi iz Centra dza životnu sredinu i Ekološko humanitarna udruga Gotuša (Čuvari rijeka) i svi su imali istu poruku 'Sloboda rijekama'. Oni trebaju predstavljati jedan lijep primjer kako se zajedničkim snagama može dobiti bitka za rijeku. Buđenjem svijesti o važnosti malih planinskih rijeka dobiće se svaka bitka za slobodu rijekama“, rekao je Mališ.

Na kraju razgovora za BUKU Mališ kaže da smo pomalo krvi za ovakav odnos prema našim prelijepim rijekama.

„Od nesavjesnih pojedinaca, rudnika, raznih separacija, indrustrijskih zona gdje se sve  otpadne vode direktno ispustaju u rijeku, privatnika koji prerađuju drvo i sav otpad ostavljaju na obalama rijeka do gradske inspekcije koja zatvara oči na sve to.  S obzirom da sam strastveni ribolovac i trudim se da  što više slobodnog vremena provodim na vodi, a uključen sam i u rad Sportsko ribolovnog društva 'Mladica' Foča, siguran sam da  bi uz malo truda  svih nas i podršku lokalne i republičke vlasti od Foče mogli napraviti svjetsksu destinaciju i raj za sve ljubitelje ribolova, lova, raftinga, kanjoninga, hajkinga  i  ljubitelje prirode uopšte.  Od toga bi cijela zajednica imala korist, kroz ugostiteljstvo, smještaj, trgovinu i ostale blagodati koje imaju turistička mjesta“, ističe naš sagovornik.

On kaže da imamo ljude koji vode grad i hvale se turizmom, netaknutom prirodom  i raftingom,   a 20 godina nisu u stanju da asfaltrijaju 20 km puta do tih, istih rafting centara. Sa druge strane najavljuju mini hidroelektrane na svakoj rijeci i rječici i da ćemo procvat doživjeti izgradnjom hidroelektrana  na  Drini.
Pokrenuta je i peticija protiv izgradnje MHE na rijeci Bjelavi, a do sada su skupili preko 600 potpisa, a od juče je krenulo i prikupljanje potpisa na trgu Kralja Petra u centru Foče. Ovim putem pozivaju sve da im se pridruže u ovoj borbi protiv izgradnje bilo koje MHE na teritoriji naše  opštine. Svjedoci su, dodaju, da su opštine Pale i Sokolac odgovorile pozitivno i uvažile volju svojih građana, što očekuju da učini i opština Foča.