<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ODLIČNA VIJEST, SLIJEDI LI DOMINO EFEKAT I U BIH?: Srbija zabranjuje izgradnju mini hidrocentrala u zaštićenim područjima!

Desk

Srbija će zabraniti izgradnju mini hidroelektrana u zaštićenim područjima. Ovo je epilog sastanka Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa aktivistima udruženja "Odbranimo reke Stare planine".

30. septembar 2019, 1:17

Ovo je medijima kazao Dekan šumarskog fakulteta Ratko Ristić, koji je precizirao kako su od Vučića dobili odgovor da će on predložiti Vladi Srbije da zabrani izgadnju mini hidroelektrana u zaštićenim područjima. 

Ratko Ristić je rekao da bi odlukom o zabrani izgadnje mini hidroelektrana Srbija postala prva država u Evropi koja je to učinila.

Na sastanku su donesena tri zaključka.

Zaključeno je i da će se značajno pooštriti sve procedure tokom koje se stiču uslovi za odobravanje projektne dokumentacije i kontrola rada za male hidroelektrane.  

Kada je riječ o mini hidroelektranama čija je izgradnja već počela, dekan Šumarskog fakulteta je rekao da je potrebno uraditi analizu koja će pokazati šta je to urađeno u skladu sa zakonom, a šta suprotno zakonskim odredbama, te da će biti obavljena i kontrola takvih objekata.

Aleksandar Vučić je obećao da će tokom obilaska Pirotskog okruga posjetiti selo Rakita, gdje se pravi mala hidroelektrana "Zvonce", koja je izazvala dosta kontroverzi i nezadovoljstvo lokalnog stanovništva.

Inače, Nevladino udruženje za zaštitu zakonitosti i ustavnosti saopštilo je da je Komitet ministara Savjeta Evrope, koji nadgleda izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu prihvatio da odlučuje o slučaju izgradnje mini hidroelektrane u selu Rakita na Staroj planini.

Za mišljenje u vezi sa potencijalnom zabranom izgradnje mini hidocentrala u Srbiji u zaštićenom područjima pitali smo Viktora Bjelića iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke. 

On kaže kako vijest o zabrani izgradnje daje neku nadu, te da je to bilo i očekivano obzirom na dešavanja u Srbiji, posebno na Staroj planini gdje su građani i nevladine organizacije zajedno mnogo učinile da se zaustave ovi projekti malih hidroelektrana. 

"Mi smo imali komunikaciju sa profesorom Ristićem sa Šumarskog fakulteta u Beogradu i njegov narativ je upravo i doveo i do ovakvog epiloga. Mi se nadamo da će ova odluka napraviti domino efekat i u ostalim državama regiona i da će se i druge države poput Crne Gore, Albanije, Makedonije, povesti ovom odlukom. Mi bismo bili najsrećniji kad bi se ova odluka proširila sa zaštićenih područja i na druga područja koja su prirodno vrijedna, odnosno na sve one rijeke gdje su planirane takve hidroelektrane, odnosno tamo gdje one mogu nanijeti mnogo veću štetu nego što mogu donijeti bilo kakvu korist, ne samo lokalnim zajednicama, nego i državi", ističe Viktor Bjelić za BUKU.

 

Viktor Bjelić - foto BUKA

 

Ipak on kaže kako bi bilo dobro dobro kada bi se ovom odlukom riješio problem. 

"Nažalost, nismo baš toliki optimisti. Međutim, treba uzeti u obzir nekoliko stvari. Ova odluka ide u smjeru da se izgradnja zabrani u zaštićenim područjima, ali ono o čemu treba voditi računa jesu podsticaji koji se dobijaju za izgradnju malih hidrocentrala. Onog trenutka kada bi se podsticaji koji država daje proizvođačima električne energije u hidrocentralama umanjili odnosno ukinuli, investitori bi bili destimulisani, odnosno odustajali bi od ovakvih projekata jer oni za njih više ne bi bili u toj mjeri isplativi koliko su trenutno isplativi", dodaje naš sagovornik.

Logika iza toga je da bi se ukidanjem podsticaja za male hidroelektrane otvorila vrata za podsticaje u solarnu i vjetro energiju, koje predstavljaju nove tehnologije za razliku od hidro energije koja je tzv. zrela energija, u koju više ne treba ulagati,  dok u solarnu i vjetro energiju treba ulagati da bi ona postala još bolja i još efikasnija.

"Ukidanjem podsticaja za male hidroelektrane će se destimulisati i sama gradnja. To, naravno, ne znači da se one neće izgraditi na nekim rijekama, ali bi se u velikoj mjeri mogla ograničiti njihova gradnja. Pored toga, monitoringom prihvatljivog ekološkog protoka, te ispuštanja vode nakon vodozahvata, te daljom kontrolom nadležnih inspekcija bi se mnogo toga moglo učiniti na razotkrivanju i suzbijanu ilegalnih radnji koje se dešavaju, a to je najčešće uzimanje više vode nego što je propisano", ističe Bjelić.

On kaže kako bi se na taj način moglo stimulisati investitore koji već imaju izgrađene hidrocentrale da rade po zakonu. Oni tada ne bi mogli u toj mjeri zloupotrebljavati i uništavati prirodne resurse u Srbiji, ali i svim drugim državama koje bi donijele ovakav zakon.

 
Bjelić kaže da je ukupan broj planiranih MHE na teritoriji BiH oko 300. 

"BiH ima 244 rijeke, što znači skoro na svakoj rijeci po jedna ili više njih. Do sada je izgrađeno oko 60 u cijeloj BiH  i mi se nadamo da se taj broj neće povećavati. Lokalne zajednice, a i naše vlasti, osjećaju problem nedostatka vode i uništavanja prirode i mnoge druge efekte koji su prisutni kod ovakvih projekata. Polako ali sigurno se podiže i svijest lokalnih zajednica i lokalnih i entitetskih vlasti", naglašava.

Za kraj, Viktor Bjelić nam kaže kako se već razmišlja na koji način bi se izašlo iz takvih projekata odnosno kako da se koncesioni ugovori koji su potpisani, a koji nisu realizovani, na koj način da se raskine ugovor. 

"Međutim, još uvijek nije zrelo vrijeme za to i ne postoji odgovor na to pitanje. Mi se nadamo da će se nadležne vlasti posvetiti ovom pitanju i raskinuti sve ugovore za koje ne postoji nikakav osnov da se nastave", zaključuje naš sagovornik iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.