ODGOVORNOST ZA IZGOVORENO MORA POSTOJATI: Tanka je granica između slobode govora i govora mržnje

Važno je kažnjavati ovakav govor jer očigledno niti jedan dosadašnji mehanizam i upozorenja nisu bili dovoljni da se efikasnije radi na suzbijanju govora mržnje.

Maja Isović Dobrijević / 01. Oktobar 2020

 

Odluka Centralne izborne komisije BiH da novčano kazni Adnu Pandžić, kandidatkinju za načelnicu općine Novo Sarajevo, zbog Facebook statusa u kojem je, između ostalog, Povorku ponosa nazvala "Povorkom stida", šireći netrpeljivost i govor mržnje prema LGBTIQ osobama, je presedan. Ovom odlukom CIK je prvi put kaznio neku stranku ili kandidata/kinju za govor mržnje upućen prema LGBTIQ osobama.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je 27. avgusta uputio žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH zbog Facebook statusa Adne Pandžić, kandidatkinje za načelnicu općine Novo Sarajevo, u kojem je, između ostalog, Povorku ponosa nazvala "Povorkom stida", šireći netrpeljivost i govor mržnje prema LGBTIQ osobama. Pandžić je na svom Facebook profilu objavila status u kojem je Bh. povorku ponosa nazvala “povorkom stida”, navodeći da se konačno i definitivno protivi prihvaćanju LGBTIQ osoba, te ističući da LGBTIQ osobe ne može svrstati u "normalan obrazac ponašanja".

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa smatra da je navedena retorika kandidatkinje na izborima, Adne Pandžić, neprihvatljiva. Ovakav javno iznesen stav doprinosi širenju govora mržnje i netrpeljivosti prema LGBTIQ osobama, te produbljuje probleme s kojima se LGBTIQ osobe svakodnevno i kontinuirano suočavaju. Posebnu težinu nosi to što je Adna Pandžić kandidatkinja za poziciju načelnice općine Novo Sarajevo.

Na 58. sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, potvrđeno je kršenje Izbornog zakona i donesena je odluka o novčanom kažnjavanju koalicije DF/GS u iznosu od 1500 KM, te kandidatkinje Adne Pandžić sa 3000 KM. Kako je Centralna izborna komisija navela u svojoj odluci, kandidatkinja je nedvosmisleno imala namjeru da svojim porukama širi govor mržnje, što može imati negativne posljedice po LGBTIQ osobe.

Prvenstveno, ovakvim govorom se prema članovima zajednice može stvoriti prezir i neprijateljstvo, ali i izazvati nasilje.

“U objavi na Facebook profilu Adne Pandžić je izražena netolerancija i radi se o zabranjenom ponašanju, jer isto, zbog izraženog neprijateljstva, može u konačnici podstaći nasilje prema LGBTIQ zajednici. Osim što ima  karakter omalovažavanja i vrijeđanja, jezik mržnje zastrašuje pojedinca ili grupu. Stoga ovakvo ponašanje ne može biti tolerisano u izbornoj kampanji, ali ni van službenog perioda od 30 dana izborne kampanje. Naime, Bosna i Hercegovina je pogodno tlo za širenje mržnje,  posebno na vjerskoj, nacionalnoj, pa i rodnoj osnovi”, navedeno je u odluci.

Konkretno, u ovom slučaju prekršena su pravila komunikacije putem interneta, a s obzirom na to da je Facebook mreža koja je pristupačna velikom broju ljudi, Centralna izborna komisija nije mogla da se ograniči samo na period od 30 dana izborne kampanje.

“Ovako usko tumačenje zakona bi omogućilo kandidatima da nesmetano koriste govor mržnje sve do službenog početka perioda kampanje (30 dana do dana izbora) i tek kada izborna kampanja zvanično počne, povedu računa o svom govoru i javnom nastupu, da ne bi bili izloženi sankciji. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ima odgovornost da ove pojave spriječava i ne dozvoli ovakav govor svim ovjerenim političkim subjektima i njihovim kandidatima. Cijeneći da pisani govor Adne Pandžić ima karakter intenzivne negativne emocije zastrašujućeg ili uznemirujućeg izražavanja o neprihvatanju grupe LGBTIQ zajednice koju naziva ‘povorkom stida’, i kako se ovim govorom javno, putem društvene mreže izaziva mržnja prema pojedincima ili grupi sa ciljem propagande netrpeljivosti prema drugima, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije mogla, a da ne cijeni da ova izjava ujedno podstiče i opravdava napad na seksualnu orijentaciju i diskriminira pripadnike te grupe, što je današnjem društvu nedopustivo”, stoji u obrazloženju odluke.

Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, kaže da je ova odluka Centralne izborne komisije veoma značajna.

“Sve osobe i sve marginalizovane grupe koje su izložene govoru mržnje u javnom prostoru, pogotovo na društvenim mrežama znaju koliko je ovo važna odluka. Vjerujem da može ohrabiriti građane/ke, pa i LGBTIQ osobe da prate kandidate/kinje, ali i generalno političare/ke i javne ličnosti i da prijavljuju govor mržnje, koji je nažalost sveprisutan u online sferi”, rekla je za BUKU Lejla Huremović.

Dodaje da je ova odluka presedan, jer je ovo po prvi put da Centralna izborna komisija BiH kazni neku stranku ili kandidata/kinju za govor mržnje upućen prema LGBTIQ osobama, a vrlo dobro znamo da, nažalost, ovo nije bio prvi slučaj.

“Ohrabruje nas ovakva odluka i nadamo se da će ih biti još, sve dok se ne uguši govor mržnje u javnom prostoru”, ističe Lejla i dodaje da politički akteri, kandidati/kinje već decenijama koriste govor mržnje kao sastavni govor tokom svojih javnih istupa.

“Važno je kažnjavati ovakav govor jer očigledno niti jedan dosadašnji mehanizam i upozorenja nisu bila dovoljni da se efikasnije radi na suzbijanju govora mržnje. Tanka je granica između slobode govora i govora mržnje, ali ona postoji i svaka osoba koja javno iznosi svoje stavove mora da to zna i mora da bude odgovorna za izgovorene riječi, koje kada govorimo o političarima/kama, nažalost, često pređu u govor mržnje”, kaže naša sagovornica.

Lejla napominje da je neophodno da se građani uključe i da prijavljuju govor mržnje kad ga uoče.

“Evo, vidimo da i u ovom slučaju CIK ne bi pokrenuo slučaj da ih mi nismo obavijestili o istom. Očigledno da CIK, ali i ostale insitutucije nemaju mehanizme koji bi pratili kandidate/kinje i generalno političare/ke, te shodno njihovim istupima u slučaju govora mržnje kažnjavali. Stoga je od iznimnog značaja svako prijavljivanje, svaka reakcija koja dođe od građana/ki, jer 3000 po 3000 KM će ih polako natjerati, ako ništa, da ne govore javno, već da svoj govor mržnje zadrže za sebe. A u konačnici, hajmo biti optimistični, da će i promijeniti svoje stavove”, kaže Lejla.

Naša sagovornica kaže da nismo svjesni govora mržnje prema marginalizovanim grupama, a on je čak u velikoj mjeri tokom zadnje dvije decenije normalizovan.

“Prođite samo kroz komentare na društvenim mrežama i vidjet ćete da se nonšalantno govori o mržnji prema romima/kinjama, osobama u pokretu, LGBTIQ osobama. I važno je ponavljati da govor mržnje ne smije ni u kom slučaju biti izjednačen sa slobodom govora, a online prostor ne smije biti zeleno svjetlo svakoj osobi da piše šta joj padne na pamet, bez ikakve odgovornosti”, pojašnjava ona.

Ena Bavčić, programska savjetnica organizacije Civil Rights Defenders kaže da je ova kazna značajna za sve građane i građanke, jer pokazuje da političke stranke i njihove predstavnici i predstavnice podliježu određenim pravilima koja se tiču njihovih funkcija i pozicija koje predstavljaju, odnosno na koje su se kandovali.

“Ono što nam ova kazna govori jeste da postoji minimum standarda na koje svaki političar i političarka moraju pristati u trenutku kada odluče da se kandidiraju za izbore. Za LGBTIQ osobe ova kazna je sigurno ohrabrujuća i pokazuje kako ipak postoji neka vrsta procedure koja će pozvati one koji se često, nažalost, smatraju kao da su iznad zakona na odgovornost u slučajevima direktnih napada i širenja mržnje”, ističe Ena za BUKU.

Ona dodaje da je ovo jedan od rijetkih slučajeva u kojem je neko ko predstavlja javne funkcije kažnjen.

“Naravno, veliku ulogu igra činjenica da se incident desio u predizbornom periodu, ali imajući u vidu da se govor mržnje u tom periodu uvijek značajno poveća, ovakva kazna ne bi smjela biti presedan. Veliki faktor vjerovatno igra i činjenica da govor mržnje često prođe neprijavljen, tako da se nadam da će ova kazna ohrabriti i druge grupe da prijavljuju govor mržnje i pozive na diskriminaciju, a u nekim slučajevima i pozive na nasilje”, kaže Ena.

Govor mržnje je uvijek bio prisutan u politici, kako prema LGBTIQ osobama, tako i prema drugim marginalizovanim grupama u bh. društvu, ali sada se koristi više nego ikada.

“Najčešće je usmjeren na već diskriminisane grupe u društvu kao što su ljudi u pokretu i LGBTIQ osobe, a vidimo i govor mržnje i prema romskoj zajednici, te drugim etničkim grupama. Važnost procesuiranja govora mržnje se nalazi u činjenici da se često oni koji ga šire, ali i oni koji vrše zločin iz mržnje, osjećaju nekažnjivo i iznad zakona. Imali smo slučaj napada na jednu LGBTIQ osobu koji je uključivao i prijetnje na život, gdje je napadač jasno rekao kako on misli da neće biti kažnjen za takve postupke. Kada se desi bilo kakva kazna koja sankcioniše ovakvo ponašanje, pošalje se snažna poruka svim budućim napadačima da su govor i zločin iz mržnje kažnjivi i da institucije rade svoj posao”, pojašnjava Ena.

Naša sagovornica kaže da je jako bitno da se govor mržnje što više prijavljuje kako bismo natjerali institucije da isti i procesuiraju.

“Što više prijavljujemo, to će institucije ozbiljnije shvatati ovaj problem i raditi na rješavanju istog. Građanski aktivizam ne počinje i ne završava se samo na glasanju, nego uključuje aktivno sudjelovanje kreiranju boljeg društva i funkcionalnijih institucija, a to se najbolje radi testiranjem tih institucija kroz prijave i žalbe”, napominje Ena.

Ona smatra da je većina ljudi svjesna govora mržnje, ali da se često upušta u širenje istog, jer to izgleda kao nešto što je dozvoljeno i što se očekuje od „njihove“ grupe.

“Rekla bih da smo svjesni kada je govor mržnje upućen prema nama, ali kada ga grupa sa kojom se mi identifikujemo upućuje nekoj drugoj grupi koju smatramo inferiornijom, onda se to često pravda kao ‘sloboda govora’. Govor mržnje je uvijek govor mržnje, bez obzira prema kojoj grupi je upućen i kao takav se treba tretirati”, rekla je Ena.

PRIJAVLJIVANJE GOVORA MRŽNJE

Ukoliko se radi o govoru mržnje koji šire mediji, on se prijavljuje Vijeću za štampu, dok se govor mržnje od strane političara i političarki u predizbornom periodu prijavljuje Centralnoj izbornoj komisiji. Inače se svi ovi incidenti trebaju prijavljivati instituciji Ombusdmana, kao i strankama koje ti političari predstavljaju. Postoje i drugi pravni lijekovi koji se razmatraju od slučaja do slučaja.

Na kraju je važno napomenuti da se svi građani/ke mogu  žaliti Centralnoj izbornoj komisiji putem maila [email protected], gdje će navesti ko je, kad i gdje širio govor mržnje i pozivao na netrpeljivost.

 


Buka preporuka

Kampanja protiv govora mržnje

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.