"245.000 radnika je u neposrednom riziku zbog karakteristika svog posla", prema novoj zajedničkoj studiji Međunarodne organizacije rada (ILO) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) objavljenoj na sajtu EBRD-a
To je gotovo 20 posto radne snage na kraju 2020. godine. ILO globalno upozorava na rizik za novu lockdown generaciju.
Studija je identifikovala 14 sektora kao posebno ranjive na utical pandemije.
Uključuju trgovinu na veliko i malo, transport, ratarsku i stočarsku proizvodnju, usluge smještaja i prehrane.
Ovi se sektori u velikoj mjeri preklapaju u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine. Od 245.000 rizičnih poslova, nešto manje od polovine (114.000) je u mikro preduzećima sa do 10 radnika.
Za veliki udio mladih ljudi zaposlenih u izloženim sektorima može imati još veći utjecaj na njihova radna mjesta, upozorava studija.
Procjena dviju institucija zasniva se na tome kako je Covid-19 do danas utjecao na ekonomiju u Bosni i Hercegovini.
Studija otkriva da je tokom trećeg kvartal 2020. godine smanjenje radnog vremena uzrokovano otpuštanjima i drugim privremenim smanjenjem radnog vremena ekvivalentno gubitku 170.000 stalno zaposlenih.
Tokom drugog i trećeg kvartala 2020. godine, Bosna i Hercegovina je zabilježila gubitke veće od prosjeka u šest ekonomija zapadnog Balkana za 3, odnosno 4 procentna poena.
Studija takođe naglašava koliko je kriza finansijski pogodila lokalna preduzeća u zemlji
Gotovo 70 posto mikro preduzeća i oko 60 posto malih i srednjih preduzeća prijavilo je izazove u novčanim tokovima.
Oko 70 posto mikro preduzeća pretrpjelo je znatne gubitke prihoda od 50 posto ili više u aprilu 2020.
Oba entiteta pokušala su nadoknaditi gubitak svim preduzećima, bez obzira na njihov sektor
Da bi odgovorila na izazove koji su pred nama, studija je razvila pet preporuka za politiku:
formulisati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskom nivou;
odvojiti zdravstveno osiguranje od registracije nezaposlenih;
poboljšati interoperabilnost baza podataka irazmjenu informacija između različitih nivoa vlasti i među institucijama;
razmotriti dodatne šeme zadržavanja posla;
preispitati neke od kreiranih karakteristika šema zadržavanja zaposlenja, ako se ponovo uvedu
"Ovaj izvještaj je vrlo pravovremen. S obzirom na poteškoće uporne na tržištu rada u Bosni i Hercegovini i prije krize, centralna vlada i entiteti mogli bi daljnje napore usmjeriti na poboljšanje kvaliteta i kvantiteta radnih mjesta, borbu protiv emigracije, smanjenje učešća i neformalnosti radne snage, bolju koordinaciju i povećati broj ciljanih programa podrške, smanjujući, pa čak i usklađujući troškove rada. " izjavila je Manuela Naessl, šefica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu
