Nakon dugogodišnjih inicijativa da se smanji stopa na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, i da se uvede sistem plaćanja PDV-a na način da se isti državi plaća tek po naplati fakture, BiH će, sve je je izvjesnije, dobiti veću stopu PDV-a.
Takve najave od strane političara stižu već duže od tri godine, a ovih dana na tu temu je govorio i premijer Vlade RS, Radovan Višković, te kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija.
Za veću stopu PDV-a se već dugo zalaže i poslovna zajednica, što je potvrdio i Višković.
Ako aktuelnim najavama dodamo i da su se domaći političari u Reformskoj agendi obavezali za blago povećanje PDV-a, ako preduzete mjere ne dovedu do zadovoljavajućeg ekonomskog rasta, onda možemo slobodno reći da je da će do povećanja doći. Nezvanično se spominje povećanju stope PDV-a za 2 posto.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH smo pokušali doznati kakav je njihov stav o većoj stopi PDV-a, ali su samo kratko prokomentarisali kako u utvrđenom Nacrtu zakona o PDV-u nije predviđeno povećanje stope PDV-a od 17%: “Na 36. sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje usvojen je Nacrt zakona o PDV-u i data je suglasnost Upravi da Nacrt dostavi entitetskim odborima na mišljenje. UIO je dužna da dobijene komentare i prijedloge dostavi Upravnom odboru, nakon čega će se dati saglasnost za provođenje procedure javnih konsultacija, a potom će zakon biti upućen u dalju procedru usvajanja. U utvrđenom Nacrtu zakona nije predviđeno povećanje stope PDV-a od 17%”.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH su još ranije za naš portal rekli da se izmjene zakona o PDV-u tiču isključivo tehničkih detalja, a da će o eventualnoj izmjeni poreske stope, kako to i obično biva, konačnu riječ dati politika.
Ekonomista Faruk Hadžić za Buku kaže da je poreska reforma u BiH, jedno od najvažnijih pitanja, ali ono što nedostaje u bilo kojoj priči i zagovaranju su stručne analize, kojih očito nema, a koje će pokazati efekte bilo koje mjere. Po njemu sistem indirektnog oporezivanja jako dobro funkcioniše i mi nemamo problema u prikupljanju, već u raspodjeli prikupljenih sredstava.
Veći problem u ovom trenutku, naglašava, pokazuje sistem direktnog oporezivanja, tj. oporezivanje rada kroz doprinose i poreze i njega treba reformisati i mjenjati, te smanjiti opterećenja na rad.
“Zagovaranja koja idu u smjeru mjenjanja stope PDV-a na više neće imati pozitivne efekte, jer šta znači jednom radniku da mu se kao da nešto kroz veću platu, ako će mu se to na kraju uzeti kroz veći PDV. Ne treba zaboraviti da su uvedene akcize imale efekt kao da je stopa PDV-a povećana za 1% i da se ništa pozitivno nije desilo osim uzimanja novca iz džepova građana. Niti je pokrenuta cestogradnja, niti građani bolje žive. Desilo se samo još masovnije napuštanje države. Stoga, ako se želi reformisati poreski sistem, onda treba ići na smanjenje direktnih poreza i doprinosa, čime bi se povećale plate radnika, a u konačnici potrošnja. Uz istu stopu PDV-a, kako budu rasle plate, a time i potrošnja, na kraju će država više ubrati novca, tako da nema apsolutno potrebe povećati poreze na potrošnju. Treba napomenuti da je potrošnja sada već opterećena sa 27% (17% PDV i 10% akcize kada se preračunaju efekti), tako da bi ustvari trebalo smanjivati ove poreze, a ne povećavati”, mišljenja je Hadžić.
Kontaktirali smo Institut za razvoj mladih KULT koji je proteklih godina intezivno zagovarao izmjene Zakona o PDV-u.
Njihova posljednja inicijativa ticala se pomijeranja roka za plaćanje PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu i smanjenje dnevne zatezne kamatne stope sa 0,04% na 0,02%. Nažalost, Vijeće ministara BiH je negativno odgovorilo na ovu inicijativu, a u odgovoru koji su dobili, između ostalog, stoji da ovakva inicijativa nije prihvatljiva iz nekoliko razloga kao što su nužnost promjena zakonskih i podzakonskih akata, promjena poslovnih procesa u administraciji, ugroženo izmirenje obaveza UIO prema poreskim obveznicima u vidu povrata sredstava, ugroženo finansiranje međunarodnih obaveza tj. servisiranje inostranog duga, troškovi uvođenja ovakvog sistema naplate PDV-a…
Ova izuzetno važna tema se, ističu u KULT-u, ne smije zaboraviti i potrebno je ponovno staviti u fokus donosioca odluka, kako bi se podržala i pomogla likvidnost, rast i razvoj bh. privrede.
“Veliki broj mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, i zbog nepoticajnog privrednog okruženja. Iako nova istraživanja pokazuju da mladi povećano pokazuju interes za bavljenje biznisom, poslovni ambijent ih odbija od toga i indirektno im poručuje da svoje potencijale iskoriste u Evropskoj uniji”, poručuju iz KULT-a.
U nastavku donosimo stope PDV u evropskim i zemljama regiona.
Trenutno je situacija takva da među evropskim zemljama, samo BiH i Danska primenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene stope za najosetljivije proizvode.
