New Scientist: Nije sigurno da će vakcina okončati pandemiju

Neki stručnjaci smatraju da hoće, a neki da je odgovor na to pitanje mnogo kompliciraniji nego što izgleda.

BUKA portal / 19. Novembar 2020

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je kako je sigurna i učinkovita vakcina od "ključne važnosti za svjetsko zdravlje", a mnoge kompanije, sveučilišta i istraživački instituti pohrlili su razviti efikasnu vakcinu protiv covida-19.

No, hoće li uistinu dostupnost vakcine riješiti cijeli problem pandemije? Neki stručnjaci smatraju da hoće, a neki da je odgovor na to pitanje mnogo kompliciraniji nego što izgleda.

Prošloga su tjedna američka kompanija Pfizer i njen njemački partner BioNTech najavili pozitivne rezultate treće i posljednje faze kliničkih ispitivanja koja bi trebala pokazati je li njihovo cjepivo sigurno i učinkovito. Preliminarni rezultati pokazali su baznu stopu uspjeha od 90 posto, što znači da je devet od 10 ispitanika koji su se kasnije zarazili primilo placebo, a ne cjepivo.

Ova je vijest je mnogima zvučala jako ohrabrujuće. Kada su imunologa Johna Bella sa Sveučilišta Oxford i člana radne skupine za cjepivo protiv koronavirusa vlade Velike Britanije upitali znači li to da ćemo se moći vratiti u normalu početkom sljedeće godine, on je oduševljeno odgovorio: "Da, da da!".

Nekoliko dana kasnije, ruski Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja izvijestio je o još boljim rezultatima treće faze kliničkih testiranja – 92 posto. Početkom ovog tjedna, američka tvrtka Moderna najavila je za svoje cjepivo 95-postotnu učinkovitost na temelju preliminarnih rezultata III faze ispitivanja.

Mada naoko situacija izgleda dobro, mi smo još uvijek jako daleko od cjepiva koje će nas vratiti u onakav život kakav je bio prije pandemije, piše ugledan popularno-znanstveni časopis New Scientist.

Nije problem samo logistika iza masovne proizvodnje, skladištenja i distribucije cjepiva, problem su i oni koji se svjesno ne namjeravaju cijepiti, ali i niz neodgovorenih pitanja oko samog cjepiva; poput onoga koliko će trajati imunitet.

Nije dokazan dugotrajan imunitet ni za jedno od navedenih cjepiva

"Prijatelji ili članovi obitelji pitaju me skoro svakoga dana hoće li neko od tih cjepiva biti učinkovito. Uvijek mi je teško odgovoriti jer se radi o jako složenom problemu", kazala je infektologinja Susanne Hodgson sa Sveučilišta Oxford koja radi na istraživanju cjepiva.

Najmanje je problematičan onaj dio o trajanju imuniteta. Svi bi htjeli čuti da će imunitet koji se dobije cijepljenjem trajati zauvijek, no realna procjena je da bi mogao trajati oko godine dana.

WHO je u travnju objavio službenu procjenu što bi trebalo biti sigurno i učinkovito cjepivo protiv covid-19. Što se tiče duljine zaštite, odnosno stvorenog imuniteta, organizacija je navela da je preferirani ishod najmanje godinu dana, ali da će biti prihvatljivo i razdoblje od šest mjeseci.

Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) navela je isti kriterij, a britanska radna skupina za cjepiva je priopćila kako je spremna građane cijepiti dva puta godišnje, prenosi Index.

Međutim, do sada nitko nije postigao ni minimum od šest mjeseci. Pfizer i BioNTech započeli su s trećom fazom cijepljenjem ispitanika krajem srpnja i tek su sada završili s regrutiranjem volontera. To znači da će konačne rezultate ispitivanja imati najranije do veljače jer ispitanici moraju primiti dvije injekcije u razmaku od tri tjedna. Tako da mi još uvijek ne znamo koliko uistinu traje zaštita od bilo kojeg od spomenutih cjepiva.

Farmaceut Peter Doshi s Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta Maryland prošlog je mjeseca napisao članak u BMJ-u (vodećem medicinskom časopisu) pod naslovom "Hoće li cjepivo protiv covida-19 spasiti živote? Na to pitanje nam ne mogu odgovoriti trenutna ispitivanja".

50% zaštite je nizak kriterij?

Vjerojatno će se mnogi zapitati kako je moguće da klinička ispitivanja ne mogu odgovoriti hoće li cjepiva spasiti živote.

Problem je u kriteriju na temelju kojeg se procjenjuje uspjeh ili neuspjeh, a čija je ljestvica postavljena prilično nisko. I WHO i FDA će prihvatiti cjepivo koje pruža najmanje 50 posto zaštite od infekcije. To znači da testiranja moraju samo pokazati da će se covidom-19 zaraziti upola više onih koji su primili placebo nego onih koji su dobili cjepivo.

Kao prvo, prag od 50 posto mogao bi značiti da se zbog pogrešaka u podacima na tržištu pojavi cjepivo koje je zapravo učinkovito samo 30 posto, kaže Doshi. Drugo, stopa uspjeha u kliničkim ispitivanjima cjepiva često je viša od one koja se kasnije evidentira na terenu.

"Djelotvornost cjepiva ne predviđa uvijek njegovu učinkovitost", objasnila je Hodgson jer je primjena cjepiva na milijunima ili milijardama ljudi mnogo izazovnija od njegove primjene unutar strogo reguliranog kliničkog ispitivanja.

To se posebno odnosi na cjepivo od dvije doze za koje je potrebno dva termina primjene, u razmacima od nekoliko tjedana, a sva osim jednog od 12 cjepiva koja trenutno prolaze treću fazu kliničkih ispitivanja daju se u nekoliko doza.

Pedijatar i virolog Paul Offit, članu FDA-ovog Savjetodavnog odbora za cjepiva i srodne biološke proizvode (VRBPAC), vjeruje kako će FDA vjerojatno prihvatiti ciljano razdoblje djelotvornosti od šest mjeseci ili čak i manje, iako inače većinom inzistira na barem dvije godine. Doduše, kaže Offit, ovdje se radi o hitnoj situaciji i stoga FDA mora prihvatiti određenu neizvjesnost, ali moramo biti informirani kako nas ne bi neugodno iznenadilo cjepivo koje izaziva slab ili kratkotrajan imunitet. Upozorava da je prvo cjepivo na tržištu rijetko i ono koje je najbolje.

Na svu sreću, svjedočimo stopama uspjeha od 90% pa na više, što znači da će ta cjepiva dobrano prijeći prag od 50 posto. Klinička ispitivanja treće faze još nisu gotova, ali bilo bi čudno da konačni rezultati budu mnogo manji od preliminarnih. Čak i da padnu na 80 ili 70 posto zaštite, takva cjepiva bi i dalje bila daleko iznad minimalnih zahtjeva WHO-a.

"Naravno, svi želimo što je moguće učinkovitije cjepivo, ali mislim da bi s obzirom na razmjere pandemije, stope prijenosa i broj umrlih, čak i djelomično učinkovito cjepivo moglo imati stvarno značajan utjecaj", rekla je Hodgson.

Samo blagi slučajevi

Doshi i njegovi kolege upozoravaju da nam ispitivanja neće reći kakav će učinak cjepiva imati, ako će ga uopće biti, na teško oboljele.

"Ako se hitno ne promijene načini procjene ispitivanja, mogli bismo završiti s odobrenim cjepivima koja smanjuju rizik od blage infekcije, ali ne smanjuju rizik od hospitalizacije, primanja na intenzivnu njegu ili smrti", rekao je Doshi 22. listopada na sastanku VRBPAC-a.

To se čini neobičnim, ali opet se problem svodi na krajnju letvicu. Naime, u svim ispitivanjima treće faze, gleda se prevencija blagih simptoma covida-19, poput kašlja, visoke temperature, glavobolje ili upale grla. Svi sudionici s ovim simptomima testiraju se kako bi se utvrdilo jesu li zaraženi virusom SARS-CoV-2 ili ne. Ako je puno više takvih slučajeva u placebo skupini nego u kontrolnoj skupini, možemo vidjeti da cjepivo djeluje - barem u prevenciji blažih slučajeva. Ali takav nam rezultat gotovo ništa ne govori o tome sprječava li cjepivo pojavu težih simptoma. Stvar je u tome da se djelotvornost cjepiva većinom ispitivala u podskupini populacije koja je pretežno mlada i zdrava, a koja time ima i relativno nizak rizik od ozbiljnijih simptoma covida-19.

"Za vrijeme smrtonosne pandemije želimo vidjeti podatke o djelotvornosti koji pokazuju smanjenje ozbiljnih simptoma i dugoročnih posljedica i koji funkcioniraju kod najugroženijih skupina. Manje nam je važna učinkovitost za blage simptome i kod relativno zdravih ljudi", rekao je Doshi.

"Izgleda da su ispitivanja dizajnirana na takav način da odgovaraju na najlakša pitanja, a ne na najvažnija", dodao je.

Mnogima je logično da oni koje cjepivo zaštiti od lakših simptoma neće razviti one ozbiljnije, no nije problem u tome.

"To stoji ako govorite o jednoj osobi. Ali cjepivo neće imati identičnu učinkovitost u svim populacijama. Recimo da ono jako dobro djeluje kod zdravih odraslih osoba, ali pruža vrlo malo zaštite starijim osobama sa slabijim imunitetom. U ovom scenariju vaše ispitivanje može pokazati učinak protiv blage bolesti, ali svejedno biste imali veći broj ozbiljnih slučajeva jer cjepivo ne štiti slabije starije osobe", objasnio je Doshi.

Udio starijih u sadašnjim testiranjima

Stariji od 65 godina čine više od tri četvrtine smrtnih slučajeva uzrokovanih infekcijom od SARS-CoV-2, ali ta skupina zna biti slabo zastupljena u pokusima.

U ispitivanjima Pfizera i BioNTecha, 40 posto sudionika faze III trebalo bi imati 55 godina ili više, ali podaci objavljeni u ispitivanju ne prikazuju dobnu strukturu.

Ruska Gamaleja rekla je za New Scientist da je cijepila ljude u dobi do 60 godina i da su oni uključeni u podatke, ali opet nisu dali konkretne brojeve.

Kako god, osobe između 55 i 60 godina starosti vrlo rijetko pripadaju skupini za koju kažemo da je stara i nemoćna te koja ima oslabljen imunološki sustav.

S druge strane, sveučilište Oxford i AstraZeneca su tijekom ispitivanju svog cjepiva imali najmanje četvrtinu sudionika starijih od 65 godina.

Najgori mogući scenarij

Još jedno važno pitanje jest da li cjepivo sprječava prijenos virusa na druge. Naime, glavna funkcija cjepiva jest sprječavanje pojave simptoma, ali to ne mora biti dovoljno da se postigne kolektivni imunitet.

Zapravo, cjepiva bi, u teoriji, mogla pogoršati situaciju. Ako suzbiju simptome, ali ne spriječe samu zarazu i izbacivanje virusnih čestica iz organizma, to znači da su učinkovito pretvorili simptomatske slučajeve u asimptomatske. To bi opet moglo dovesti do velikog broja zaraženih ljudi jer mnogi neće biti svjesni da unaokolo šire virus te neće biti u samoizolaciji.

"Najgori mogući scenarij je cjepivo koje smanjuje simptome bolesti, a istovremeno dopušta širenje virusa", kazali su Marc Lipsitch s Harvarda i Natalie Dean sa Sveučilišta Florida.

"Četvrta" faza ispitivanja
Nakon što završi treća faza kliničkih ispitivanja i cjepiva dobe odobrenje, stručnjaci prate situaciju kako bi otkrili postoje li neke rijetke, ali potencijalno opasne nuspojave koje se nisu pokazale tijekom testiranja.

Ova faza, koja se ponekad naziva i četvrtom, obično traje godinu ili dvije jer otkrivanje rijetkih nuspojava može potrajati mjesecima ili čak godinama.

Treba napomenuti da se cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna koriste nedokazanom tehnologijom, umjesto da se temelje na uobičajenim virusnim proteinima ili oslabljenom obliku patogena, što bi moglo dovesti do neočekivanog razvoja situacije, navodi Hodgson.

No infektologinja je ipak optimistična u pogledu budućnosti.

"Trenutno je u razvoju više od 200 cjepiva, što je fenomenalan broj. Mislim da je velika vjerojatnost da ćemo imati niz učinkovitih kandidata", dodala je.


Buka preporuka

Reportaže

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.