<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

NAUČNICI ODGOVORILI NA PITANJE Koliko su pouzdani jeftini uređaji za praćenje kvaliteta vazduha?

ZAGAĐENOST VAZDUHA

Sa dolaskom hladnijih dana i početkom nove grejne sezone, suočavamo sa starim problemom - lošim kvalitetom vazduha. 

15. oktobar 2020, 9:46

 

Gradovi u BiH spadaju među najzagađenije gradove u Evropi, pa i u svijetu. Početkom 2020. godine glavni grad BiH bio je čak proglašen najzagađenijim gradom u svijetu, prema podacima portala AirVisual.

Tokom zimskih mjeseci, građanima je onemogućeno da vode normalan život, a vlasti u BiH ne čine mnogo da se stanje popravi. Uzalud upozorenja domaćih i svjetskih organizacija o štetnosti zagađenog vazduha po zdravlje ljudi i visokoj smrtnosti uzrokovanoj ovim problemom.

Prošle godine, u Republici Srpskoj u zimskom periodu čak nije bilo pravovremenih i pouzdanih informacija o zagađenosti vazduha, iako je smog bio vidljiv prostim okom. Kako se proteklih godina na tržištu pojavio veliki broj jeftinih uređaja za praćenje kvaliteta vazduha, omogućivši običnim ljudima da provjere nivo zagađenja u svojim domovima i naseljima, portal Buka nabavio je u novembru prošle godine uređaj za mjerenje kvaliteta vazduha Purple Air, preporučen od domaćih i svjetskih stručnjaka. Kasnije je, u saradnji sa jednom lokalnom kompanijom, naš portal postavio dodatnih 15 uređaja u gradovima širom BiH. Ovi senzori kontinuirano mjere kvalitet vazduha, a rezultati mjerenja dostupni su u realnom vremenu na ovom linku u skladu sa Air Quality Indexom, koji prati koncentraciju zagađivača PM2.5 i PM10. 

Iako je bilo pokušaja da se ospori pouzdanost podataka dobivenih pomoću ovih senzora od strane gradskih vlasti u Banjaluci, insistiranje našeg portala na ovoj temi i redovno objavljivanje podataka o zagađenosti vazduha u realnom vremenu ipak je urodilo plodom. Po prvi put javnost je imala dostupne informacije o zagađenosti vazduha, što je podiglo svijest građana o alarmatnim nivoima zagađenja i zainteresovalo javnost za ovaj problem. Mediji su počeli više izvještavati o rezultatima mjerenja, društvene mreže preplavljene su statusima ljudi koji su dijelili rezultate mjerenja, izražavajući svoju zabrinutost. Gradonačelnik Banjaluke pokušao je odbaciti rezultate mjerenja dostupne na platformi Purple Air kazavši da su ti senzori "kupljeni na pijaci", te politizirajući ovo pitanje i prozivajući Buku za širenje panike. Gradske vlasti su tvrdile da je kvalitet vazduha u Banjaluci prve kategorije, dok je bilo očigledno i bez senzora da je vazduh veoma zagađen. Ono što je ipak važnije, naše izvještaje koristili su aktivisti za zaštitu životne sredine za svoje aktivnost, a nekoliko odbornika u Skupštini grada Banjaluka pokrenuli su raspravu o problemu zagađenosti vazduha i nedostatku adekvatnog mjerenja i izvještavanja o kvalitetu vazduha u Banjaluci i drugim gradovima Republike Srpske. 

Odgovor na pitanje koliko su pouzdani jeftini uređaji za mjerenje kvaliteta vazduha

Nedavno je iz Nacionalne laboratorije Lawrence Berkeley (Berkeley Lab) stigao i naučni odgovor na pitanje jesu li jeftini uređaji za mjerenja kvaliteta vazduha pouzdani. Odgovor je potvrdan, uz napomenu da je potrebna kalibracija uređaja i određeno prilagođavanje očitanih vrijednosti. Nacionalna laboratorija Lawrence Berkley osnovana je 1931. godine i od tada su njeni naučnici dobili 13 Nobelovih nagrada.

Naučnici iz Laboratorije Berkeley koji se bave kvalitetom vazduha ocjenjivali su učinkovitost četiri uređaja. Nedavno objavljena u žurnalu Sensors, njihova studija testirala je četiri modela jeftinih uređaja za praćenje kvaliteta vazduha tokom zagađenja uzrokovanog šumskim požarima i otkrili su da su očitane vrijednosti čestica PM2.5 – ili onih ispod 2.5 mikrona, što je povezano sa respiratornim i kardiovaskularnim tegobama – bile dosljedno više od onih na referentnom uređaju koji koriste regulatorne agencije. Međutim, obzirom da je svaki uređaj imao relativno dosljednu reakciju na dim, moguće je bilo koristiti očitane vrijednosti kako bi se procijenio stvarni nivo PM2.5. Generalno, istraživači su zaključili da monitori mogu pružiti upotrebljive informacije.

“Uporedili smo jeftine uređaje sa onima koji koriste regulatorne agencije na stanicama za mjerenje kvaliteta vazduha. Ispostavlja se da su njihova podudaranja fenomenalno dobra. Kada na jednom rastu vrijednosti, i na drugom istovremeno rastu i to proporcionalno. To nam daje veliku nadu da ih možemo koristiti za tačne informacije”, kazao je Woody Delp, jedan od glavnih autora studije. 

Za potrebe studije, naslovljene “Wildfire Smoke Adjustment Factors for Low-Cost and Professional PM2.5 Monitors with Optical Sensors,” Delp i koautor Brett Singer testirali su četiri jeftina uređaja:

  • IQAir AirVisual Pro
  • PurpleAir Indoor
  • Air Quality Egg
  • eLichens Indoor Air Quality Pro station

Ovi uređaji, koji koštaju nekoliko stotina dolara, upoređeni su sa referentnim uređajima koje koriste regulatorne agencije i istraživači, a koje koštaju $20,000 ili više. Takođe su testirali i dva uređaja koji koriste istraživači i industrijski pogoni i koji koštaju između $5,000 i $10,000. Pored toga, istraživači su uporedili javne podatke iz uređaja PurpleAir PA-II sa podacima zvaničnih stanica za mjerenje kvaliteta vazduha na području zahvaćenom šumskim požarima tokom 2018.

Kalibracija i prilagođavanje 

U prošlosti su uređaji za praćenje kvaliteta vazduha bili ograničeni na skupe profesionalne uređaje, koji nisu bili dostupni za ličnu upotrebu. Proizvođači preporučuju da se uređaji kalibriraju na određen izvor zagađenja, jer senzori koriste optičku tehniku koja različito reaguje na različite izvore. Zagađenje od roštilja iz dvorišta ili iz auspuha može se razlikovati u količini i gustini od zagađenja izazvanog šumskim požarom, a šumski požar može emitovati različite vrste čestica od požara u gradu.

Jeftini monitori koriste iste optičke tehnike – procjenjuju koncentraciju čestica na osnovu rasipanja svjetlosti – ali koriste masovno proizvedene optičke senzore koji nisu precizni kao oni u profesionalnim uređajima. Za razliku od njih, najskuplji uređaji, oni koje koriste regulatorne agencije, kalibriraju se koristeći gravimetrijske analize, što je zasnovano na težini čestica.

Studija koju je radila Američka agencija za zaštitu životne sredine, a koja je objavljena u istom žurnalu dobila je slične rezultate za PurpleAir uređaje koji su reagovali na dim od šumskih požara. Ova Agencija na svojoj web stranici kombinuje podatke iz zvanične mreže mjernih stanica zajedno sa podacima od PurpleAir uređaja radi preciznijeg mjerenja kvaliteta vazduha na lokalnom nivou.