Dopustite mi da započnem s nekim pozitivnim stvarima, koje mogu pomoći u poticanju stajališta koje vidim na društvenim mrežama, s kojim je Covid gotov, i da smo s njim završili.
Trend smrtnosti i ozbiljnih kliničkih slika i dalje opada.
Broj pacijenata u bolnici s potvrđenom dijagnozom Covid-19 pada mjesecima.
Na vrhuncu u Velikoj Britaniji bilo ih je oko 20 000 - sada ih je manje od 800.
U jednom su trenutku cijele jedinice intenzivne njege bile pune pacijenata s Covid-19, od kojih su mnogi nekoliko sedmica bili na respiratorima.
Srećom, broj ljudi na respiratoru i dalje pada, s 3.300 na 64.
Postoji mnogo načina za brojanje smrtnih slučajeva povezanih s Covidom, ali svi oni pokazuju kako je smrtnost dosegla vrhunac u aprilu i od tada pada.
Ako isključivo posmatramo one koji su umrli u roku od 28 dana od pozitivnog testa na koronavirus, to je spalo za 99%, sa gotovo 1.000 dnevno na, u prosjeku, manje od 10.
To se može uporediti sa prosječno 30 muškaraca koji umiru od raka prostate dnevno i 30 žena od raka dojke. Nijedna od ovih brojki ne čita se svake noći na TV vijestima, za razliku od statistike za slučajeve i smrt od koronavirusa.
Istina, potvrđeni slučajevi koronavirusa rastu već nekoliko mjeseci, ali to se u velikoj mjeri može objasniti povećanjem obima testiranja. Broj pretraga brisa obavljenih u zajednici udvostručio se od početka jula. Veće uzimanje briseva nosa i grla dovodi do većeg otkrivanja virusa, ali to se još uvijek ne odražava u više bolničkih slučajeva.
Najnovije istraživanje o infekcijama ONS-a (britanski zavod za covid) sugeriše oko 2200 infekcija dnevno u Engleskoj, sa stopama koje su ostale prilično konstantne u posljednjih mjesec dana, nakon blagog porasta u julu.
Dakle, stvari su se puno promijenile od početka izbijanja u Velikoj Britaniji.
"Ako se vratite na mart i april, infekcija je došla do većeg broja osjetljivih ljudi, s 1000 epidemija u domovima za njegu u jednoj nedjelji. Sad su oni koji se zaraze infekcijom puno mlađi i manje su pogođeni", kaže Carl Heneghan, profesor medicine utemeljene na dokazima sa Univerziteta u Oxford
"Drugo, virus cirkuliše na puno nižem nivou. Sa fizičkim udaljavanjem, ljudi će vjerojatnije dobiti "površinski udarac " i moraju se nositi sa mnogo manjom količinom virusa, pa je manje vjerovatno da će ozbiljno oboljeti."
Ako ipak završite u bolnici, šanse za preživljavanje Covid-19 znatno su se poboljšale. Medicinski timovi sada imaju daleko bolje razumijevanje kako se boriti protiv virusa učinkovitijim tretmanima, poput deksametazona.
Globalno, broj slučajeva Covid-19 sada premašuje 24 miliona, a svaka četiri dana raste za oko milion novih slučajeva.
Od početka pandemije zabilježeno je više od 800 000 smrtnih slučajeva.
Ali dug je put da se nadmaši smrtnost od druge zarazne bolesti, tuberkuloze.
TB, bakterijska infekcija, godišnje ubije oko 1,5 miliona ljudi, gotovo sve u zemljama u razvoju. To je bolest uglavnom siromaštva i pothranjenosti, koja cilja one s oslabljenim imunološkim sistemom, često zbog koinfekcije HIV-om.
Za razliku od Covida, može se izliječiti antibioticima, iako je zabrinjavajući porast TB vrlo otporne na lijekove.
No, vratimo se pitanju: Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?
Ako to znači vratiti djecu u učionicu, onda da. Dokaz je da su oni u niskom riziku od koronavirusa, ali rizikuju značajnu štetu zbog nedostatka obrazovanja.
Što je s nama ostalima? Nema sumnje da Covid-19 može biti poguban. Tek počinjemo shvaćati potencijalnu dugoročnu štetu od bolesti.
Što ste stariji, to je veći vaš rizik - iako 70-godišnji triatlonac može imati jači imunološki sistem od sjedilačkog, pretilog 40-godišnjaka.
Statistički guru prof. David Spiegelhalter smatra da 80-godišnji muškarac ima 500 puta veći rizik da umre od Covida nego 20-godišnjak.
Daleko smo od bilo kakvog trijumfa nad ovom brutalnom bolešću. Iz prve sam ruke vidio što to može učiniti ljudima na intenzivnoj njezi, od kojih su mnogi prethodno bili zdravi i fit. To je uglavnom ozbiljna bolest starijih osoba, ali ponekad postoji zastrašujuća slučajnost oko toga koga napada.
Ono što svi stvarno želimo znati je što će se dogoditi ove jeseni. Trenutno smo u "slatkoj poziciji" s koronavirusom.
Još je uvijek - samo - ljeto. Respiratorni virusi ne cirkuliši dobro u ljetnim mjesecima. Još uvijek provodimo vrijeme vani. Većina nas se društveno distancira: ne mogu se sjetiti kad sam se zadnji put s nekim rukovao. Dakle, virus je imao manje šanse da preskoči s jedne osobe na drugu. No, koronavirus je još uvijek prisutan.
Sljedećih nekoliko sedmica biće presudno za razumijevanje hoće li stopa prenosa ponovno naglo rasti kako se škole i univerziteti otvaraju, a ljudi vraćaju u kancelarije i provode više vremena u zatvorenom.
"Znamo da je zima na sjevernoj hemisferi kada respiratorni virusi stvarno polete. Dakle, ovo još nije gotovo, a stvari bi se mogle pogoršati", kaže virologinja prof. Wendy Barclay s Imperial College London.
Već postoje zabrinjavajući znakovi iz Francuske, gdje se povećavaju ne samo slučajevi, već i bolesti povezane s Covidom.
Više od 800 pacijenata s koronavirusom prima se u bolnice svake sedmice, u odnosu na 500 prije šest nedjelja, prema francuskom premijeru Jean Casteksu. Maske za lice sada su obavezne na svim javnim mjestima u Parizu.
Ovdje je ministar zdravstva Matt Hancock, u intervjuu za Times, rekao da je drugi val "vrlo ozbiljna prijetnja".
"Pogrešno je što ljudi misle da je s ovom infekcijom gotovo", kaže prof. Carl Heneghan. "Virus još uvijek cirkuliše i ako izgubimo budnost, stope će rasti. Mislim da su nam potrebne jednostavne jasne poruke javnosti koje ističu važnost pranja ruku i distanciranja."
Volio bih vidjeti pristup više švedskog stila, gdje se zaključavanje nikada nije dogodilo, a škole su ostale otvorene.
"Nisu ništa poduzeli, već su se uključili u društveno odgovornu kolektivnu akciju. To je značilo da su restorani ostali otvoreni, ali ljudi su bili distancirani i pažljivi, svjesni onoga što se traži."
Bilo bi korisno znati koliko ljudi ima određeni imunitet na Sars-CoV-2.
Možda jedan od nas deset ima antitijela na virus. Ali tu je i uloga T-ćelija, koje igraju ključnu ulogu u borbi protiv infekcije identificiranjem i uništavanjem zaraženih stanica.
"Pojavljuju se dokazi da barem neki od unutrašnjih proteina četiri sezonska koronavirusa (koji uzrokuju prehladu) mogu unakrsno reagovati s T-stanicama, pa bi nedavna infekcija jednom od njih mogla biti od pomoći", kaže prof. Wendy Barclay.
Ona također misli da će virus tu da ostane.
"Mislim da je Sars-CoV-2 uspješno prešao sa životinja na ljude i šanse za njegovo iskorjenjivanje su male. Najbolja nada će biti vakcina, koja bi se mogla primijeniti na sličan način kao vakcina protiv gripe, da bi se pomoglo onima koji su najranjiviji ".
Svakako smo puno bolje pripremljeni za bilo koji drugi val nego na početku izbijanja, kaže Eleanor Riley, profesorica imunologije i zaraznih bolesti sa Univerziteta u Edinburghu.
"Vidjet ćemo porast slučajeva, ali ne mislim da je neizbježno da ćemo imati nivo prijema u bolnicu i smrtnih slučajeva koje smo vidjeli još u aprilu", kaže ona.
"Sad već znamo dovoljno o vlastitim individualnim rizicima da možemo zaštititi starije ljude i one sa značajnim zdravstvenim problemima, a istovremeno dopuštamo ostatku populacije da nastavi sa svojim životom."
To znači da svi još uvijek moramo igrati ulogu u suzbijanju epidemije. Distanciranje i higijena ruku i dalje su važni. Ako se ne možete sjetiti koliko vam je ljudi dopušteno u vašem vrtu ili se pitate da li je u redu povesti autom dvoje ljudi iz različitih domaćinstava, barem se sjetite oprati ruke i ne približavati se previše onima sa kojima ne živite.
Mnogi se i dalje boje onoga što može doći.
Fergus Walsh je BBC-jev urednik medicinske rubrike. Od 2004. izvještava o širokom spektru tema, od raka, genetike, malarije i HIV-a, do napretka u medicinskoj nauci koji su poboljšali zdravlje ljudi. Također je pratio pandemijske prijetnje poput ptičje gripe, kao i infekcije Sars-a i Mers-a. Sada je fokusiran na Covid-19 i njegov neizmjerni globalni uticaj.
Tekst za BUKU preveo Elvir Padalović
Izvor: https://www.bbc.com/news/health-53951764
