<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Nađa Berberović-Dizdarević: Frustrira ih kada vas ne uspiju etiketirati

ŽENSKE PRIČE

"Kada vas ne uspiju etiketirati, “strpati” u jednu kategoriju, onda je to za mrzitelje još više frustrirajuće."

10. novembar 2020, 11:55

 

Nađa Berberović-Dizdarević, direktorica Muzeja „Alija Izetbegović“, fotografkinja i kandidatkinja SDA na lokalnim izborima izazvala je reakcije u javnosti nakon tweeta podrške LGBTQ populaciji. Pretpostavimo da to iznenađenje dolazi iz razloga što je na lokalnim izborima kandidatkinja SDA stranke, a da podrška LGBTQ populaciji nije norma principa te stranke. Za Ženske priče, govori o uvažavanju različitosti, statusu žena u politici i bosanskohercegovačkom društvu.

 

 

“One koji su mi zamjerili gore navedeni Tweet i koji tvrde kako se podrška ugroženim manjinama (u ovom slučaju LGBT zajednici) ne poklapa sa tradicionalnim, porodičnim vrijednostima koje promoviše SDA - zamolila bih da pročitaju treći član prve Programske deklaracije Stranke Demokratske Akcije iz 1990. godine, koja glasi:

„Demokratija je jedna od osnovnih odrednica naše stranke. Pošto je ovaj pojam podložan različitim, često oprečnim shvatanjima i tumačenjima, ističemo da pod demokratijom podrazumijevamo vladavinu naroda koja je regulisana vladavinom pravednih zakona. To su zakoni u čijem se središtu nalazi čovjek kao slobodna ličnost i koji bez ikakvih rezervi i ograda potvrđuje prava, slobode i jednakost ljudi i građana bez obzira na vjeru, naciju, rasu, jezik, spol, kao i njihov položaj i političko uvjerenje.

Iako se u ovom tekstu eksplicitno ne spominje seksualna orijentacija, vjerujem da svaka razumna, inteligentna osoba može zaključiti da se demokratija odnosi na sviju. Demokratija nije demokratija ako izuzima žene, pripadnike LGBT zajednice, ili druge ugrožene skupine. Odgojena sam tako da ne mrzim one koji su drugačiji. Vjerujem da tolerancija i uvažavanje različitosti trebaju i moraju biti osnova svakog zdravog društva i svake progresivne demokratske države. Nadam se da ću kroz svoj politički angažman biti u mogućnosti da se borim protiv svakog vida šovinizma, rasizma, homofobije i mizoginije – drugim riječima, protiv svake vrste mržnje i ograničenosti. Sarajevo, u svijetu poznato kao „Evropski Jerusalim“, jedinstven spoj Istoka i Zapada, uvijek je bio grad različitosti, grad u kojem ima mjesta za sve. Smatram da je to nešto čime se svi trebamo ponositi.“ – navodi Nađa.

Svaki izborni ciklus sa sobom budi bar na tren uspavanu diskriminaciju žena. Ravnopravnost ne podrazumjeva samo ono što je Zakon o ravnopravnosti spolova intergrirao u izborne liste - 40% zastupljenosti ne znači da smo riješili sve probleme. Žene na izbornim listama percipiraju se  kroz sve osim onoga što je suština – njihove planove, ideje, programe.

Iako je politika domen u kojem još uvijek dominiraju muškarci, optimistična sam i vjerujem da se situacija polako, ali sigurno mijenja u korist žena. U stranci kojoj pripadam, SDA, skoro pola kandidata za Općinsko Vijeće Stari Grad su žene – studentice, profesorice, pravnice, doktorice, majke, supruge… sposobne, obrazovane i motivisane dame koje će sutra biti aktivno uključene u procese donošenja odluka. Žene su po prirodi altruističnije i empatičnije, biološki “programirane” tako da brinu o slabijima, a smatram da nam je takav, humaniji pristup, u ovim izazovnim vremenima, itekako potreban. Statistički gledano, države koje su predvođene ženama, najuspješnije su se izborile sa pandemijom COVID-a.

Nažalost, naše društvo je jako zatrovano mizoginijom i šovinizmom. Bez obzira na to koliko je neka žena obrazovana, uspješna i kompetentna, prvo se komentarišu njen izgled, stil oblačenja i slično. Iako je to za žene jako frustrirajuće, na ovakve se komentare ne trebamo obazirati, već se jednostavno fokusirati na vlastite ciljeve i hrabro kročiti naprijed, u inat šovinistima. Komentari neke osobe uvijek govore više o njoj nego o osobi kojoj su ti komentari upućeni.“

O tome sa kakvim se  predrasudama ona kroz život susretala, Nađa Berberović Dizdarević govori:

„Vjerujem da se svaka žena gotovo svakodnevno susreće sa brojnim predrasudama i uvredljivim, neprimjerenim ponašanjem i komentarima, od strane poznanika i kolega. Vulgarne i prijeteće komentare na društvenim mrežama i portalima neću ni spominjati. Kada vas ne uspiju etiketirati, “strpati” u jednu kategoriju, onda je to za mrzitelje još više frustrirajuće. Mnogima nije jasno kako jedna mlada žena može biti muslimanka, a istovremeno feministica; majka i supruga, a uspješna i ambiciozna. Naše tradicionalno, patrijarhalno društvo, još nije spremno da prihvati da žena može biti sve što želi.“  

Borba za ravnopravnost je svakodnevna. Podrazumjeva institucionalne promjene, društveno senzibiliziranje, osvješćivanje pogrešnog i pronalazak rješenja. Nađa kaže kako su u ovom procesu, od suštinskog značaja obrazovanje i odgoj. 

„Smatram da su na prvom mjestu obrazovanje i odgoj. Obrazovane djevojčice i djevojke odrastaju u snažne, samostalne i sposobne žene. S druge strane, nužno je odgajati i mladiće tako da poštuju nježniji spol, odgajati ih bez predrasuda i stereotipa, tako da vjeruju u ravnopravnost spolova. To je spor, višegeneracijski proces, ali ujedno i jedini način da se ostvari dugoročna i suštinska promjena. Svaki dan susrećem sve više mladih, a izuzetno obrazovanih i ambicioznih, samostalnih mladih žena i djevojaka koje ruše stereotipe.  Vjerujem da upravo one predstavljaju našu budućnost.

 

Ženske priče realizira MAP uz podršku projekta BOLD.