Regionalne aktivistkinje i članice nevladinih organizacija iz preko 40 organizacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore pozvale su institucije koje su odgovorne za sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama da od 2022. rade svoj posao odgovorno i savjesno i da zaštite preživjele, hitno postupaju i adekvatno kazne počinioce jer SVAKI MINUT JE VAŽAN!
U okviru zajedničke akcije u tri države, u pet gradova, postavljen je pješcani sat ispred institucija kojima se ovom akcijom poručuje da su sve institucije dužne da postupaju u skladu sa Zakonom i međunarodnim propisima.
Skulptura ima za cilj da služi kao simbolički podsjetnik i opomena da su institucije kojima se obraćaju žene odgovorne za živote žena, a da ženama ističe vrijeme.
Lokacije na kojima smo postavlile skulpture su: Beograd Ispred Tužilaštva - Lokacija, Katanićeva 15 gjde su podijeljeni i stikeri sa istim motivom; Vranje ispred Tužilaštva u Kralja Stefana Prvovenčanog 1, gjde su podijeljeni i stikeri sa istim motivom; Sarajevo ispred Parlamentarne skupštine BiH, na Trgu Bosne i Hercegovine 1; Podgorica ispred vrhovnog državnog Tužilaštva u ulici Slobode, gdje su podijeljeni i stikeri sa istim motivom; Nikšić ispred Centra za bezbjednost u ulici Ivana Milutinovića 6, dok su u u Vlasotincu, Nišu, Kotoru, Banjaluci i Mostaru podijeljeni stikeri sa istom porukom.
Podsjetimo da je tokom prošle godine, prema podacima prikupljenim iz medija, u Bosni i Hercegovini ubijeno 9 žena, dok je u Srbiji ubijeno 20, a u Crnoj Gori su ubijene 2 žene.
Foto: Banjaluka
“Svjedokinje smo da je prethodna godina bila godina kada su žene progovorile o nasilju koje trpe. U januaru je slučaj zlostavljanja učenica iz prestižne škole Miroslava Aleksića pokrenuo regionalnu lavinu anonimnih ispovjesti pod #NisamTražila koji nam je ukazao na rasprostranjenost seksualnog nasilja nad ženama u neslućenim razmjerama. U februaru su žene progovorile o ginekološko-akušerskom nasilju i načinu na koji smo tretirane u medicinskim ustanovama, dok je mart bio obilježen otkrivanjima Telegram grupa i nedozvoljenom dijeljenju privatnih fotografija, za koje se pokazalo da ne postoji adekvatan pravni odgovor. U aprilu je slučaj Palma otvorio pitanje organizovane seksualne eksploatacije sa elementima trgovine ženama i djevojčicama u najvišim državnim vrhovima, dok su u junu ispovjesti bivših polaznica Petnice, prestižnog istraživačkog centra u Srbiji, pokazale da se zlostavljanje žena i djevojčica dešava u svim slojevima društva”, dodaju organizatori ove akcije.
Poslednji talas ispovjesti pod #NisamPrijavila je došao kao konačno otrježnjenje, jer je javnosti u cijelom regionu postalo bolno očigledno koliko sistem i institucije nisu tu za žene kada su im najpotrebniji.
“Žene ne vjeruju institucijama, a to se može promijeniti samo promjenom njihovog odnosa prema nama. Ratifikacijom Istanbulske konvencije, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su se obavezale da neće učestvovati u bilo kom djelu nasilja nad ženama i da će osigurati da državne vlasti i dužnosnici, tijela, institucije i ostali subjekti koji postupaju u ime države djeluju u skladu s ovom obavezom. Države imaju obavezu da sa dužnom pažnjom spriječe, istraže i kazne nasilje, a žrtvama da osiguraju naknadu štete. Naš zahtjev je da 2022. godina bude godina kad su institucije svojim radom zaslužile povjerenje žena jer su im vjerovale, zaštitile ih, spriječile ponavljanje nasilja i adekvatno kaznile počinioce”, ističu.
Foto: Beograd
Aleksandra Petrić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka rekla je da je prijavljivanje nasilja javnim institucijama koje su prepoznate kao subjekti zaštite od nasilja veoma važno zbog reagovanja sistema i preuzimanja hitnih radnji da se dalje nasilje spriječi, pruži neophodna podrška žrtvama nasilja i zaštita njihove bezbjednosti kroz mjere propisane zakonima, ali i da se počinioci nasilja procesuiraju i sankcionišu za nasilje koje su počinili.
"Moramo insistirati da se sistemska reakcija unaprijedi i funkcioniše na način koji će prije svega vratiti povjerenje građanki i građana da institucije rade svoj posao i da su isključivo odgovorne za dosljednu primjenu zakona i drugih propisa koji regulišu sprečavanje i suzbijanje nasilja prema ženama Inicijative poput #NisamPrijavila su od neprocjenjive važnosti za podizanje svijesti javnosti o uzrocima, posljedicama i obimu nasilja prema ženama", rekla je za BUKU Aleksandra Petrić.
Foto: Sarajevo
Dodala je da svjedočenja u javnom prostoru ukazuju gdje su greške u sistemskoj zaštiti, ali i odgovoru društva na nasilje prema ženama.
"Kao društvo ne možemo niti smijemo ignorisati lična svjedočenja žena koje su u različitim fazama života bile izložene stigmi i opštoj društvenoj zavjeri ćutanja o nasilju koje su preživjele za koju nosimo kolektivnu odgovornost. Jasno je da izgovori poput patrijarhalne tradicije nisu više dovoljni da objasne odsustvo reakcije države i njenih institucija. Ženama koje su hrabro izašle u javnost sa svojim svjedočenja moramo pružiti potpunu podršku i to ne samo deklarativnu. Prije svega, potrebno im je povjerenje, vjerovanje njihovim iskustvima, a zatim i pristup svim vrstama zaštite", ističe naša sagovornica.
