Portugal je u martu ove godine postigao nezapamćen rekord i iz
obnovljivih izvora proizveo čak 103,6% el. energije, premašivši tako vlastite
potrebe za el. energijom i ostvarivši uštedu od 21 miliona evra.
Po prvi put unazad četiri decenije, mjesečna proizvodnja
električne energije iz obnovljivih izvora u Portugalu prevazišla je potražnju
za el. energijom u ovoj zemlji.
Prema
izvještaju portugalske Asocijacije za obnovljivu energiju i Asocijacije za
održive sisteme, a prema podacima mrežnog operatora REN, iz obnovljivih izvora
proizvedeno je 103.6 odsto ukupne potrošnje električne energije za mjesec mart,
sa velikim izgledima da to postane trend.
Dok
su pogoni na fosilna goriva i dalje radili tokom kraćih perioda kako bi
dopunili snabdijevanje strujom, u drugim periodima su u potpunosti bili
nadomješteni većom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.
“Uspjeh
koj je postignut u martu je primjer onoga što će se u budućnosti češće
dešavati. Očekivanja su da će do 2040. godine proizvodnja el. energije iz
obnovljivih izvora moći obezbijediti, na ekonomičan način, ukupnu godišnju
potrošnju el. energije u Portugalu. Ovi podaci, osim što predstavljaju
istorijski uspjeh u portugalskom energetskom sektoru, pokazuju da se na
obnovljivu energiju može računati kao na siguran i održiv izvor kojim se u
potpunosti mogu zadovoljiti potrebe države za el. energijom”, navodi se u
izvještaju.
Istovremeno,
vlada je ukinula subvencije za garantovano snabdijevanje el. energijom koje su
se isplaćivale proizvođačima, u vrijednosti od oko 20 miliona evra godišnje, od
kojih je najveći dio išao pogonima na fosilna goriva, koji se sada drže kao rezervna
opcija.
Iz
hidrocentrala je dobijeno 55 odsto mjesečne potrošnje, dok je iz vjetra dobijeno
42 odsto. Inače, Portugal je, sa svojom dugačkom obalom na Atlantskom okeanu, jedan
od ranih pionira kada je u pitanju masovna upotreba snage vjetra.
Foto: maxpixel.net
U
martu je palo četiri puta više kiše od mjesečnog prosjeka, nakon dugog perioda
teške suše, tako da su padavine dopunile rezervoare hidrocentrala.
Proizvodnja
el. energije smanjila je emisiju karbon-dioksida za 1.8 miliona tona i pomogla
ovoj zemlji da poveća izvoz.
Prosječna
tržišna veleprodajna cijena pala je na 39.75 evra po MWh u odnosu na 43.94 evra
prethodne godine, kada se iz obnovljivih izvora moglo zadovoljiti svega 6 odsto
potražnje za el. energijom u periodu suše. Cijena el. energije u Portugalu je
među najvišima u Evropskoj uniji.
RECEPT ZA USPJEH
Za
ovakav uspjeh Portugala zaslužna su tri faktora, bogatstvo obnovljivim
izvorima, ekspertiza i politička volja, kaže za Buku Luis Santos iz službe za
odnose s javnošću Portugalske asocijacije za obnovljive izvore energije.
„Prije
svega, politička volja da se u periodu od 2000. do 2005. godine kreira
regulatorni okvir koji je omogućio razvoj klastera vjetroelektrana i, u isto
vrijeme, instaliranje velikog broja vjetroelektrana.
Drugi
razlog je dostupnost i eksploatacija hidro potencijala, gdje je postignut važan
iskorak prvih godina 21. vijeka. I treće, moram pomenuti ekspertizu u
provođenju planiranog pristupa koji je podstaknuo blisku saranju između
vladinih tijela, operatora sistema i sektorskih udruženja.“
Santos
kaže da se Portugal uglavnom oslanja na vjetar i solarnu energiju, s tim da po
pitanju solarne energije još uvijek nije postignut veliki napredak, dok je
snaga vjetra značajno iskorištena.
Foto: pixabay.com
Na
pitanje da li su naišli na otpor od strane građana, ekoloških aktivista,
energetskog sektora kada su počeli uvoditi tehnologije zasnovane na obnovljivim
izvorima, on kaže da nije bilo velikog otpora uvođenju vjetroelektrana zahvaljujući
adekvatnom zakonskom okviru koji je omogućio jasne procese i pravila kada je u
pitanju zaštita životne sredina, uz mogućnost da se opštinama isplati 2.5% vrijednosti
ukupnog bruto prihoda od vjetro parkova.
„Jedini
otpor koji je vrijedan pomena je što su se neki građani bunili zbog buke ili
vizuelnih problema, ali su ti problemi, generalno govoreći, uspješno
prevaziđeni“, navodi Santos.
Što
se tiče negativnog uticaja hidrocentrala, Santos kaže da je taj uticaj ublažen
temeljnim ekološkim studijama i provođenjem mjera za smanjenje negativnog
uticaja. On napominje da Portugal ima klimu koju karakterišu slabe padavine, te
su potrebne rezerve vode za potrebe ljudi i poljoprivrede, kao i za gašenje
šumskih požara, tako da brane ponekad imaju više funkcija. Takođe, na tokovima
rijeka koji se nalaze u zaštićenim područjima nema izgradnje brana.
Savjet
drugim zemljama koje su u zaostatku kada je u pitanju upotreba obnovljivih
izvora, jeste da je prije svega potrebna jasna politička volja da se provedu
programi obnovljivih izvora, zasnovani na srednjoročnoj i dugoročnoj ekonomskoj
procjeni planova, imajući u vidu koristi od upotrebe obnovljivih izvora kao što
su nezavisnost od fosilnih goriva i
smanjenje njihovog uvoza, povećanje izvoza el. energije, otvaranje novih radnih
mjesta, razvoj inovacija i primjenu novih tehnologija u industriji. Pored svega
toga, u planovima treba uzeti u obzir i tačnu procjenu smanjenja zagađenja od
emisija, kažu iz Portugalske asocijacije za obnovljive izvore energije.
„Takođe,
važno je istaći značaj dobro osmišljene sheme nadoknade, tako da se postigne
stabilnost i predvidljivost da bi se smanjili kapitalni troškovi, što će imati
pozitivan efekat na visinu tarife“, kaže Luis Santos iz Portugalske agencije za
obnovljive izvore energije.
Foto: publicdomainpictures.net
ENERGETSKA BUDUĆNOST EVROPE
Prelazak
na čistu energiju je tema i ovogodišnje Evropske sedmice održive energije (EU
Sustainable Energy Week – EUSEW) koja je održana od 4-8. juna. Cilj ovog skupa
koji se održava svake godine unazad 12 godina, jeste izgradnja sigurne energetske
budućnosti za Evropu. To je prilika da se okupe predstavnici javnog i privatnog
sektora, nevladinih organizacija i potrošača kako bi promovisali inicijative za
štednju energije i prelazak na obnovljive izbore kako bi se obezbijedila čista,
sigurna i efikasna energija. U uvodnom obraćanju, Komesar za aktivnosti EU u
oblasti klime i energije Miguel Arias Cañete potvrdio je da će Komisija
pokrenuti javne konsultacije u narednih nekoliko sedmica kako bi se pripremila
dugoročna strategija o smanjenju emisija stakleničkih gasova u skladu sa
Pariškim dokumentom, na zahtjev lidera EU. Tom prilikom najavljeno je i da će
se o ovim pitanjima detaljno raspravljati na partnerskoj konferenciji u
organizaciji Evropske komisije, koja će se održati u julu 2018. godine.
Takođe,Arias Cañete je izjavio da će Evropska komisija povećati budžet za prelazak na
čistu energiju. Ovaj budžet namijenjen je razvoju moderne, nisko-karbonske
ekonomije, koja će Evropsku uniju učiniti globalnim liderom u oblasti čiste
energije.
Većom
upotrebom obnovljivih izvora da zadovolji potrebe za energijom, EU smanjuje
zavisnost od uvoza fosilnih goriva i čini svoju proizvodnju energije održivijom.
Takođe, industrija el. energije iz obnovljivih izvora pokreće tehnološke
inovacije i rast zaposlenosti širom Evrope.
Direktiva
EU po pitanju obnovljive energije postavlja obavezujući cilj od 20% krajnje
potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godina. Da bi ovo postigle,
članice EU obavezale su se da će dostići vlastite nacionalne ciljeve koji se
kreću od 10% na Malti do 49% u Švedskoj. Takođe se od svih zemalja očekuje da
najmanje 10% goriva za transport dolazi iz obnovljivih izvora do 2020. godine.
I
poslije 2020. godine obnovljivi izvori će imati ključnu ulogu u zadovoljavanju
potreba EU za energijom. Evropska komisija, Evropski parlament i Vijeće Evrope
su 14. juna 2018. godine postigli politički sporazum koji uključuje obavezujući
cilj po pitanju obnovljive energije za EU za 2030. godinu od 32%.
U
direktnoj vezi sa ciljevima koji se tiču veće upotrebe obnovljivih izvora jeste
i borba protiv klimatskih promjena, koje predstavljaju globalnu prijetnju. Sporazum
o klimatskim promjenama koji je u decembru 2015. postignut u Parizu, uključuje i
plan djelovanja čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na nivou koji je
„znatno manji” od 2 °C. Pariški sporazum odnosi se na period od 2020. godine pa
nadalje, a jedan od njegovih glavnih elemenata jeste solidarnost koja
podrazumijeva da će zemlje EU i ostale razvijene zemlje i dalje finansirati
borbu protiv klimatskih promjena kako bi zemljama u razvoju pomogli da smanje
emisije i postanu otpornije na njihove negativne efekte.
PUT BIH KA ODRŽIVOM ENERGETSKOM SEKTORU
Jedna
od potpisnica Pariškog sporazuma je i Bosna i Hercegovina, koja je potpisavši
ovaj sporazum u aprilu 2016. prihvatila
učešće u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju zajedničkih ciljeva. Međutim,
uprkos naporima EU i drugih stranih donatora, dvije godine kasnije, možemo reći
da BiH još uvijek tapka u mjestu u ovoj oblasti. Energetski samit BiH koji je održan
u aprilu ove godine u Neumu stoga ima veliki značaj kao svojevrsna platforma sa
koje bi se stvari mogle pokrenuti u željenom pravcu.
Samit
je okupio preko 400 učesnika, stručnjaka iz energetskog sektora Bosne i Hercegovine,
te predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, koji su razgovarali o održivom razvoju i
investiranju u energetski sektor, o tržištu energije, kao i o aktuelnim problemima
i preprekama za razvoj ovog sektora.
Glavni
zaključci samita u Neumu su da energetski sektor Bosne i Hercegovine ima
značajnu ulogu u razvoju ekonomije, a obzirom na specifičnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, za održiv
ekonomski razvoj neophodno je
uspostaviti konkurentan energetski sektor, čime bi se štitio životni standard
građana i pozitivno uticalo na konkurentnost ostalih privrednih grana.
Obzirom
na težnju BiH ka pridruživanju Evropskoj uniji, u razmatranju daljeg razvoja energetskog sektora, neophodno je uzeti u obzir energetsku politiku Evropske unije, navodi
se u izvještaju sa samita, a evropska politika bazirana je na energetskoj
efikasnosti, smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i
gasu kao ključnom energentu.
„Zastoj
reforme tržišta električne energije i gasa u BiH je očigledan. Postoji plan
implementacije reforme, ali bi izvršna i zakonodavna vlast trebala aktivno
raditi na njegovoj implementaciji i predvoditi reforme.“, navodi se u
izvještaju.
U
zaključcima sa samita koji se tiču povećanja udjela obnovljive energije, navodi
se da postojeće sheme poticaja za razne tehnologije u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u oba entiteta imaju svoja ograničenja. „Uvažavajući potrebe i razvoj tržišta neophodan je prelazak na sheme poticaja bazirane na tržišnim principima,
na osnovu feedin premija i aukcija. Zakonske, regulatorne, administrativne i finansijske mjere neophodne su da bi se podstaklo korištenje obnovljive energije
u Bosni i Hercegovini i osiguralo postizanje ciljeva za 2030. godinu.“