Plaža Vrućica, pored rijeke Vrbas, smještena na oko pet kilometara od centra Banjaluke, u podnožju Banj brda ili popularno Šehova, dolaskom ljeta i visokih temperatura, od samog jutra, puna je posjetilaca. Tako je bilo i jučer prilikom naše posjete ovoj plaži, na kojoj se nalazi čak pet geotermalnih izvora temperature od 30 do 36 stepeni Celzijusa.
Kako smo doznali iz razgovora sa posjetiocima, ovdje uglavnom dolaze zbog ljekovite vode, koja,kažu, liječi reumatizam, probleme sa srcem i različite kožne bolesti.
Pero Škorić smatra da je pobijedio reumu od kada koristi ove termalne izvore.
„ Dugo me mučila reuma i posljednje tri godine dolazim ovdje i mogu reći da sam se preporodio. I ljudi koje ovdje susrećem tvrde isto“, kaže Škorić za Buku.
Božidar Knežević
Slično nam priča i Božidar Knežević koji, kada god uhvati slobodnog vremena, obavezno dolazi na Vrućicu. Za ljekovitost termalnih izvora čuo je od prijatelja prije 4-5 godina i od tada redovno dolazi na ovu plažu.
Ipak, neki posjetioci smatraju da je Vrućica sve popularnija i zbog besparice.
„Prije rata ovdje nije dolazilo puno ljudi, dok je posljednje 3-4 godine u ljetnim mjesecima ovdje praktično nemoguće proći. Najviše je penzionera i starijih ljudi koji dolaze koliko zbog ljekovite vode, toliko i zbog neimaštine. Oni što imaju novce otišli su negdje drugo“, ističe Slavko Ostojić.
Dodaje i da mnogi ove termalne izvore na otvorenom koriste i tokom zime, a plaža Vrućica nije bez posjetilaca ni tokom noći, kada uglavnom dolaze mladi.
Malo ko od naših sagovornika je znao da se o plaži, termalnim izvorima i banjama, zaboravljenim od gradskih vlasti, brine grupa entuzijasta. A da nije bilo njih, danas bi ovo bilo samo još jedno zapušteno mjesto uz obalu Vrbasa.
Banje su kolijevka Banjaluke
Sve je krenulo 2005. godine, kada je nekolicina građana shvatila da se kulturno-istorijska i prirodna bogatstva uništavaju i propadaju, te je osnovalom udruženje Eko kultura, sa jednim ciljem, da se pozabavi ovim problemom. Svojim radom i zalaganjem su uspjeli da ponovo stave u funkciju zapuštene i zaboravljene banje uz samu obalu Vrbasa, po kojima je, smatraju mnogi, Banjaluka i dobila ime.
''Na plaži Vrućici, koja je po regulacionom planu proglašena botaničkim vrtom, nalazi se pet banja, od kojih su tri proglašene nacionalnim spomenicima, banja Direklija, Kraljičina banja i mjesto i ostaci banje Šugavice'', priča za Buku Dragoslav Kantar predsjednik udruženja građana ‘Eko kultura’, te dodaje da je posjetiteljima posebna atrakcija banja Direklija, jer je smještena u stijeni i izgleda kao pećina. Ime je dobila po kamenom rimskom ''direku''odnosno stubu koji je stajao na ulasku u samu pećinu u kojoj se nalazi kada, odnosno banja. Direk je služio kao putokaz (miljokaz) po kojem su se putnici orijentisali.
Banja Direklija
Arheološka istraživanja takođe potvrđuju da se u rimskom periodu ovdje razvilo banjsko naselje. Najznačajniji materijalni dokazi su rimski bakarni novčići, što je karakteristika većine banja u našoj zemlji, ali i dokaz da su Rimljani i te kako poznavali ljekovita svojstva mineralnih, termalnih i termomineralnih voda.
Dolaskom Turaka, poslije 1528. godine, ovdje se formiralo bosansko – orijentalno naselje. Dolazi do izgradnje prvih mahala, odnosno četvrti, prvenstveno na lijevoj obali Vrbasa. Jedna od mahala zvala se ILIDŽA, a to je turska riječ koja označava ljekovito kupalište, odnosno banju.
I samo udruženje Eko kultura je na ovoj plaži otkrilo jedan izvor i od njega napravili banju ''Luku'', odnosno Lučku banju.
Prema Kantarovim riječima, usljed mnoštva dokaza koji govore u prilog tezi da su upravo ove banje kolijevka Banjaluke, pokrenut je projekat istog imena, koji sadrži sve detalje o budućem izgledu botaničkog vrta ‘Vrućica’.
„Izradili smo projekat Kolijevka Banjaluke s ciljem uređenja i iskorišćavanja potencijala termalnih izvora i banja. Želja nam je da kroz ovaj projekat napravimo jedinstveno besplatno liječilište i da se cijeli prostor prilagodi kako građanima Banjaluke, tako i turistima, koji bi mogli da bolje upoznaju istoriju našega grada. Za projekat smo dobili pismenu i deklarativnu podršku gradskih vlasti, ali slobodno mogu reći da njih apsolutno nije briga šta se ovdje dešava. Ova vlast nema osjećaj za prave vrijednosti, a ni za naša plemenita djela na očuvanju i zaštiti ovog prostora, koja traju već 15 godina. Naše dalje aktivnosti će ići u smjeru vršenja pritiska na vlast, koja je u obavezi da obezbijedi sve pravne, tehničke, administrativne, naučne i finansijske mjere, kako bi plaža Vrućuca ugledala svjetlost dana. Iskreno se nadam da će doći do promjene i da će prave vrijednosti izaći na vidjelo“, kaže za Buku Kantar, koji zajedno sa ostalim članovima Ekokulture svakodnevno čisti smeće za posjetiocima, ali i čuvaju plažu od vandala.
Ono što im dodatno otežava posao jeste činjenica da policija i uprkos vandalskim činovima nad banjama i okolnim prostorom gotovo nikada ne izlazi na uviđaj.
U banjalučkoj Gradskoj upravi pokušali smo doznati da li će projekat Kolijevka Banjaluke uskoro ugledati svjetlo dana, ali su nam rekli da im ovaj projekat nikada nije dostavljen, iako Kantar ima uredno protokolisan zahtjev od 18.09. 2013. godine iz koga se vidi da je još 2010. godine uspostavljen partnerski odnos između udruženja Eko kultura i Grada Banjaluke.
Gradske vlasti hoće nešto drugo?
I dok Kolijevka Banjaluke čeka neke bolje dane, Grad ne odustaje od istraživanja termalnih voda.
Naime, stručnjaci tvrde da se pravo bogatstvo nalazi na dubini od 2,5 do tri kilometra. Međutim, te tvrdnje još nisu istražene jer je islandska firma Manvit koja je 2012. godine najavila istraživanja, s ciljem da ispita o kojim količinama vode i na kojoj dubini se nalazi, u međuvremenu odustala od projekta.
Gradonačelnik Slobodan Gavranović nedavno je izjavio da Grad nema novca za jedan ovakav istraživački projekat, ali da od njega ne odustaju jer bi se korišćenje ovog vida obnovljive energije, u budućnosti mogao koristiti kao dodatni izvor toplifikacije grada, uz postojeći mazut koji koristi gradska Toplana. Stoga će, kako je istakao, nastaviti potragu za novim partnerom koji bi proveo istraživanje na dubini od 2,5 do tri kilometra.
Profesor banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac ipak smatra da se ne radi o količinama i temperaturi vode koja bi mogla grijati Banjalučane, ali sa druge strane vjeruje da ova voda ima određenu zdravstvenu vrijednost, što su pokazale i sve dosadašnje analize.
„Iz dosadašnjih fizičko – hemijskih analiza vidljivo je da neke komponente banjske vode mogu imati određena ljekovita svojstva; tu spadaju kationi, anioni, mikroelementi, rastvoreni slobodni elementi, zatim mineralizacija i ostale komponente. Prema temperaturi, ova voda pripada grupi hipotermalnih voda i može se koristiti za kupke. Međutim, ove vode nisu nikada bile predmet farmakološko – kliničkog ispitivanja, te nije moguće definisati indikacije, odnosno koja oboljenja i povrede se mogu liječiti pri upotrebi banjske vode“, kaže za Buku profesor Crnogorac. Takođe dodaje da je stoga jako važno istaći da banje na plaži Vrućici još uvijek nemaju funkciju prirodnog liječilišta.
I dok čekamo da nadležne institucije nađu nove partnere i donatore, dok čekamo da se sjete uraditi kliničko ispitivanje vode, do tada će Banjalučani, ako ništa drugo, barem moći besplatno uživati u termalnoj vodi i u ovoj očaravajućoj ljepoti. Jer, kako reče Slavko Ostojić, sa početka priče, jedno je sigurno - kada vlast ovdje dođe, sve će se debelo naplaćivati.
