<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Mjesta koja polako nestaju: Sve je ovo čovek uspio da uništi

PRIRODA

Zbog ljudske nesavesnosti i zloupotrebe svega što je priroda dala, ali i preci kroz istoriju, postoje mesta koja bi mogla da nestanu, u potpunosti.

15. septembar 2019, 8:21

 

Gradovi tonu, zbog globalnog zagrevanja, viševekovne crkve se potapaju i tako uništavaju da bi čovek ostvario profit...

Naučnici gotovo sa preciznošću mogu da kažu koje će se znamenitosti i kada naći pod vodom, a čak i kada se međusobno ne slažu za vreme, svi se slažu da će se svakako dogoditi.

 

 

Venecija

Ceo jedan vek “plutajući grad“ polako ide ka tome da bude “podvodna atrakcija“. Stručnjaci tvrde da je razlog tome prosečni godišnji porast visine mora od 4 mm. Severni deo grada tone 2 do 3 milimetra, a južni deo 3 do 4 milimetra godišnje.

Očekuje se da će se taj trend nastaviti i dalje kao prirodni tektonski proces koji polako gura temelje grada ispod italijanskih Apenina. U naredne dve decenije, Venecija bi mogla da potone 80mm.

 

 

Mrtvo more

Mrtvo more je najveća svetska depresija. To slano jezero koje se nalazi ispod površine svetskog mora na Bliskom istoku između Jordana i Izraela. Duboko je oko 400 metara.

Nažalost, i ova atrakcija uskoro bi mogla da nestane. Isušivanje Mrtvog mora počelo je 60-tih godina prošlog veka kada su Izrael, Jordan i Sirija zbog navodnjavanja počeli da menjaju tok reke Jordan, glavnom izvoru ovog čuda prirode.

Od tada je dubina vode u Mrtvom moru pala za 40 metara. Osim toga, razne kompanije su koristile vodu iz Mrtvog mora kako bi iskoristile njegove minerale, a posebno u medicinske svrhe.

 

 

Veliki koralni greben

Veliki koralni greben jedan je od najvažnijih ekosistema na svetu, zbog čega je i u opasnosti, najviše zbog najinvazivnije vrste na planeti – ljudi. Prirodno svetsko čudo nalazi se u Koralnom moru i proteže se duž severoistočne Australije.

Ovaj predivni prirodni fenomen broji 400 vrsta čvrstih korala, 300 mekih korala, 1.600 vrsta riba, 134 vrste morskih pasa, 30 vrsta kitova i delfina, 6 vrsta kornjača, 15 vrsti zmija i više od 3.000 vrsta školjki.

Međutim, zbog zagrevanja okeana, zagađenja, ilegalnog ribolova i drugih negativnih faktora, naučnici predviđaju da bi mogao da nestane do 2030.

 

 

Vrata pakla

Plinski krater Darvaza u Turkmenistanu lokalno stanovništvo naziva Vratima pakla. Reč je o krateru prirodnog plina razmere 69 metara i dubine oko 30 metara koje se delomično srušilo u podzemnu pećinu.

Stručnjaci su početkom sedamdesetih godina prošlog veka verovali da se na ovom području nalaze velika nalazišta nafte. Ali kada su počeli da buše, zemlja se otvorila, pa je nastao krater iz kojeg je počeo da izlazi metan.

Da bi sprečili širenje opasnog plina i ekološku katastrofu velikih razmjera, geolozi su ga zapalili. Verovali su da će goreti tek nekoliko dana, a plamti i danas, ali niko ne zna kad bi mogao da se ugasi.

 

 

Madagaskar

Pre dolaska prvih doseljenika gotovo celo ostrvo bilo je prekriveno šumom. Šumom koja je bila dom za čak 5 posto svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, a koje se mogu naći jedino i isključivo na Madagaskaru.

Razlog zbog kojeg se na tom malom komadiću zemljine površine nalaze tolike endemske vrste biljaka i životinja krije se u prošlosti ostrva. Zbog impresivne i jedinstvene flore i faune mnogi Madagaskar nazivaju osmim kontinentom.

Kanjoni, planine, plodna kaskadna polja pirinča, šume svih vrsta i crveno tlo po kojem je ostrvo dobio naziv ''Crveno ostrvo'' čine taj kutak Zemlje pravim prirodnim rajem i idealnom destinacijom za sve ljubitelje aktivnosti u prirodi.

Nažalost, zbog nemilosrdne seče drveća, površina šuma se drastično smanjila. Ostalo je tek 10 odsto od prvobitne površine. Životinje kojima je ovo ostrvo nekada bilo dom nestaju, zajedno sa njegovim šumama.

Maldivi

Atraktivna tropska destinacija pod imenom Maldivi, smeštena je u Indijskom okeanu na 3 sata leta od Dubaija, a samo jedan i po sat leta od Šri Lanke. U ovom arhipelagu nalazi se čak oko 1.200 ostrva od kojih je 200 naseljeno.

Male je glavni grad i ima 100.000 stanovnika, dok ih je na celom ostrvu ukupno oko 400.000. Ipak, taj plavi raj polako tone, zbog čega bi trebalo iskoristiti priliku dok ovo mesto još nije proglašeno za nesigurnu turističku destinaciju.

 

 

Salar de Ujuni

Najveća slana površina na svetu nalazi se u Boliviji. Salar de Ujuni prostire se na više od 10.000 kvadratnih kilometara i jedna je od najvećih atrakcija te države, ali i cele Južne Amerike. Ovo čudo smešteno u jugozapadnoj Boliviji, ime je dobilo prema najbližem gradu Ujuniju, iz kojeg se turisti najčešće zapute u razgledanje.

Slano jezero riznica je u kojem se, prema procenama lokalnih geologa, krije između 30 i 50 miliona tona litijuma, koji se, između ostalog, koristi za proizvodnju baterija, a potreba za njim neprestano raste.

Zastrašujuće količine vode koje se crpe iz jezera uzrok su smanjenja zaliha slatke vode, a neke životinjske vrste poput flamingosa već su nestale.

Punkufer.hr