<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Miloš Štrkić (19) napisao knjigu o Velikanima grada na Vrbasu: Banjaluka je dosta toga izgubila, ali kao idealista ja vjerujem u nju!

BANJALUKA

Devetnaestogodišnji Miloš Štrkić nedavno je napisao knjigu “Velikani grada na Vrbasu.” Knjiga predstavlja izbor od 15 biografija znamenitih ličnosti koje su ostavile lični trag u istoriji Banjaluke.

15. juli 2019, 8:30

 

Ličnosti o kojim je Miloš pisao su: Svetislav Tisa Milosavljević, Bogoljub Kujundžić, Todor Lazarević, Spiridon Bocarić, Božidar Nikolić, Franc Pfaner, Vaso Glušac, kralj Alfons XIII, Albreht fon Šindler, Hamzaga Husedžinović, Vahida Maglajlić, Veselin Masleša, Đorđe Bukinac i Dušan Muškatirović.

Ideja za pisanje ove knjige javila mu se spontano, kako kaže ona mu se jednostavno “prišunjala”.

“Interesujući se za istoriju rodnog grada, iščitavajući veliki broj publikacija o Banjaluci, uvidio sam da je o nekim ličnostima malo pisano, dok su određene osobe potpuno zapostavljene. Tako sam došao na ideju da one zapostavljene i one dobro poznate ličnosti stavim među korice ove knjige i da njihove biografije dopunim i uobličinm na svoj način. Moram reći da sam prilikom odabira ličnosti koje sam želio obraditi, bio i pomalo subjektivan, te sam i one biografije koje su me lično zainteresovale uvrstio u ovu knjigu”, rekao je za BUKU Štrkić.

Vremenski period koji obuhvata ova knjiga jeste kraj XIX i prva polovina XX vijeka, a autor posebno izdvaja tridesete godine dvadesetog vijeka, kao godine banjalučke renesanse. Upravo tih godine, većina ličnosti obrađenih u knjizi “Velikani grada na Vrbasu” radila je, stvarala i živjela u Banjaluci.

“Ovih petnaest ljudi zadužili su Banjaluku skoro na svim poljima. Banovi su izgradili modernu, arhitektonski i politički prepoznatljivu prestonicu ondašnje Vrbaske banovine. Slikari su grad oslikali, doktori sačuvali njegove stanovnike, a narodni heroji je branili u najtežim istorijskim časovima. Ima tu svakako i zaslužnih stranaca, ali o njima se više može saznati u samoj knjizi”, kaže nam Miloš.

 

 

Mladog autora smo pitali da nam izdvoji nekoga iz knjige, a on izdvaja ime dr Đorđa Bukinca, velikog gospodina, i nezaboravnog boema.

“Proveo je najljepše dane svog života u Banjaluci, učestvovao u njenom društvenom životu, liječio njene stanovnike. Poslije Drugog svjetkog rata opet se vratio u grad, te uživajući u Vrbasu i mirisu kestena, u njoj i okončao život”, kaže Miloš i dodaje da je Banjaluka nekad bila grad ukrašen velelepnim grđevinama, uređenim parkovima, a povrh svega toga grad štapa i šešira.

“Na ulicama, kako je tada bilo u mnogim evropskim gradovima, mogla su se vidjeti gospoda u klasičnim raskošnim odijelima, sa štapovima i šeširima, a dame u prigodnim toaletama. Banjaluka je danas monogo toga izgubila, od građevina, preko parkova, pa sve do ovih šešira i štapova. Ratovi i stalne migracije dovele su do toga da grad potpuno izgubi pojedine društvene slojeve. Ali kao Banjalučanin i nepopravljivi idealista vjerujem u Banjaluku”, kaže Miloš.

 

Foto: Miloš Štrkić, privatna arhiva

 

On na kraju kaže da istorija često nije bila naklonjena Banjaluci, jer su mnoge vojske prolazile kroz ovaj grad i mijenjale ga, ali i svega toga Banjaluka je ostala i opstala.

Svi zainteresovani za knjigu ovog mladog autora mogu da je nabave u knjižarama i kod uličnih prodavača.