<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Međunarodni dan izbjeglica: 65,6 miliona raseljenih u svijetu, a broj konstantno raste

IZBJEGLICE

Sve više ljudi gubi krov nad glavom i odlazi u izbjeglištvo...

20. juni 2017, 12:00

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana izbjeglica, koji se obilježava svake godine 20. juna, da bi se ukazalo na težak položaj koje ova kategorija stanovništva ima u cijelom svijetu, u Banjaluci se danas organizuje izložba "Izbjeglica ili migrant (pravilan naziv je bitan)" u organizaciji Koalicije za borbu protiv mržnje Banja Luka i Banjalučkog centra za ljudska prava.

Izložba se organizuje u Domu omladine u Banjaluci sa početkom od 18 časova, a trajaće do 25 juna.

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava kaže da je izraz „izbjeglica“ definisan u članu 1. Konvencije o statusu izbjeglica sa Protokolom (1951).

"Odnosi se na svako lice koje se, bojeći se opravdano da će biti progonjeno zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj socijalnoj grupi ili svojih političkih mišljenja, nađe izvan zemlje čije državljanstvo ono ima i koje ne želi ili, zbog straha, neće da traži zaštitu te zemlje; ili koje, ako nema državljanstva a nalazi se izvan zemlje u kojoj je imalo svoje stalno mjesto boravka, usljed takvih događaja, ne može ili, zbog straha, ne želi da se u nju vrati", kaže Lučka za BUKU.

Nastavlja da riječ „migrant“ (prema Međunarodnoj organizaciji za migracije) koristi se u svim onim slučajevima kada je migracija preduzeta zbog ličnih razloga i „lične udobnosti“ bez nekog spoljnog faktora koji određenu osobu tjera da strahuje za svoj život. Odnosi se na sve one osobe i članove njihovih porodica koji odlaze u drugu državu ili regiju radi poboljšanja socijalnog ili materijalnog stanja i bolje budućnosti svoje porodice.

Broj izbjeglica i interno raseljenih u svijetu dostigao je 65,6 miliona u 2016. godini, prema izvještaju Visokog komesarijata za izbeglice Ujedinjenih nacija. To znači znači da je svaka 113. osoba danas raseljena u svijetu, što je užasavajući podatak.

"Danas je možda više nego ikada važno obilježavati ovaj dan. Dok na čitavoj planeti bjesne konflikti i sve više ljudi gubi krov nad glavom i odlazi u izbjeglištvo, a broj izbjeglica se povećava, dužnost svih organizacija koje se bave ljudskim pravima, kao i pojedinaca koji se bave ljudskim pravima je da ukazuju na težak položaj izbjeglica, kao i da se trude sa se njihov položaj poboljša u svakoj pojedinoj državi, odnosno da vrše pritisak na državne vlasti da pomažu tim ljudima", ističe Dejan Lučka.

Na pitanje koliko izbjeglištvo utiče na život čovjeka naš sagovornik kaže da on na sreću nije iskusio izbjeglištvo tokom prethodnog rata u BiH.

"Ali gledajući svoje prijatelje i kolege, kao i priče koje čujem, mislim da je to jedno užasno iskustvo koje vam život okrene u potpunosti, pritom vas degradirajući do krajnjih granica. Cijeli vaš život, sreća, sve ono što ste stvarali u toku svog čitavog životnog i radnog vijeka se odjednom gubi i raspršava u paramparčad. To znači da praktično morate počinjati novi život iz početka. Ima ona jedna izreka: 'Niko ne napušta svoj dom, osim ukoliko taj dom nisu usta ajkule', koja najbolje opisuje šta prolaze izbjeglice pri napuštanju svojih kuća", ističe naš sagovornik.

Kroz medije možemo čuti da je trenutno u svijetu aktuelna migrantska kriza, ali Dejan Lučka kaže da sam pojam migrantska kriza može predstavljati problem.

"Iako su svi ljudi koji mijenjaju mjesto boravka generalno nazvano 'migranti' jer migriraju, prema mom mišljenju trebalo bi da se koristi naziv izbjeglička i migrantska kriza, radi tačnijeg definisanja određenih kategorija koje prelaze sa jednog mjesta na drugo zbog različitih razloga. Razlozi za to što je manje zastupljena u medijima su višestruki, ali mislim da je glavni razlog to što i evropske države prolaze kroz određene krize, koje drmaju čak i temelje evropske civilizacije, te se zato manje pažnje posvećuje izbjeglicama i migrantima", ističe Dejan.

Na kraju razgovora Dejan kaže da se svaki pojedinac treba ponašati prema svim drugim ljudima, uključujući i izbjeglice, onako kako se dobar i savjestan komšija ponaša prema svom prvom susjedu. Sa druge strane, država se treba ponašati prema izbjeglicama jednako kao prema svojim građanima, ne stavljajući ih u teži položaj u bilo kom smislu od domicilnog stanovništva.