Povodom obilježavanja Međunarodnog dana izbjeglica, koji se obilježava svake godine 20. juna, da bi se ukazalo na težak položaj koje ova kategorija stanovništva ima u cijelom svijetu, u Banjaluci se danas organizuje izložba "Izbjeglica ili migrant (pravilan naziv je bitan)" u organizaciji Koalicije za borbu protiv mržnje Banja Luka i Banjalučkog centra za ljudska prava.
Izložba se organizuje u Domu omladine u Banjaluci sa početkom od 18 časova, a trajaće do 25 juna.
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava kaže da je izraz
„izbjeglica“ definisan u članu 1. Konvencije o statusu izbjeglica sa
Protokolom (1951).
"Odnosi se na svako lice koje se, bojeći se opravdano da će biti
progonjeno zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj
socijalnoj grupi ili svojih političkih mišljenja, nađe izvan zemlje čije
državljanstvo ono ima i koje ne želi ili, zbog straha, neće da traži
zaštitu te zemlje; ili koje, ako nema državljanstva a nalazi se izvan
zemlje u kojoj je imalo svoje stalno mjesto boravka, usljed takvih
događaja, ne može ili, zbog straha, ne želi da se u nju vrati", kaže
Lučka za BUKU.
Nastavlja da riječ „migrant“ (prema Međunarodnoj organizaciji za
migracije) koristi se u svim onim slučajevima kada je migracija
preduzeta zbog ličnih razloga i „lične udobnosti“ bez nekog spoljnog
faktora koji određenu osobu tjera da strahuje za svoj život. Odnosi se
na sve one osobe i članove njihovih porodica koji odlaze u drugu državu
ili regiju radi poboljšanja socijalnog ili materijalnog stanja i bolje
budućnosti svoje porodice.
Broj izbjeglica i interno raseljenih u svijetu dostigao je 65,6
miliona u 2016. godini, prema izvještaju Visokog komesarijata za
izbeglice Ujedinjenih nacija. To znači znači da je svaka 113. osoba danas raseljena u svijetu, što je užasavajući podatak.
"Danas je možda više nego ikada važno obilježavati ovaj dan. Dok na
čitavoj planeti bjesne konflikti i sve više ljudi gubi krov nad glavom i
odlazi u izbjeglištvo, a broj izbjeglica se povećava, dužnost svih
organizacija koje se bave ljudskim pravima, kao i pojedinaca koji se
bave ljudskim pravima je da ukazuju na težak položaj izbjeglica, kao i
da se trude sa se njihov položaj poboljša u svakoj pojedinoj državi,
odnosno da vrše pritisak na državne vlasti da pomažu tim ljudima",
ističe Dejan Lučka.
Na pitanje koliko izbjeglištvo utiče na život čovjeka naš sagovornik
kaže da on na sreću nije iskusio izbjeglištvo tokom prethodnog rata u
BiH.
"Ali gledajući svoje prijatelje i kolege, kao i priče koje čujem,
mislim da je to jedno užasno iskustvo koje vam život okrene u
potpunosti, pritom vas degradirajući do krajnjih granica. Cijeli vaš
život, sreća, sve ono što ste stvarali u toku svog čitavog životnog i
radnog vijeka se odjednom gubi i raspršava u paramparčad. To znači
da praktično morate počinjati novi život iz početka. Ima ona jedna
izreka: 'Niko ne napušta svoj dom, osim ukoliko taj dom nisu usta
ajkule', koja najbolje opisuje šta prolaze izbjeglice pri napuštanju
svojih kuća", ističe naš sagovornik.
Kroz medije možemo čuti da je trenutno u svijetu aktuelna migrantska
kriza, ali Dejan Lučka kaže da sam pojam migrantska kriza može
predstavljati problem.
"Iako su svi ljudi koji mijenjaju mjesto boravka generalno nazvano
'migranti' jer migriraju, prema mom mišljenju trebalo bi da se koristi
naziv izbjeglička i migrantska kriza, radi tačnijeg definisanja
određenih kategorija koje prelaze sa jednog mjesta na drugo zbog
različitih razloga. Razlozi za to što je manje zastupljena u medijima su
višestruki, ali mislim da je glavni razlog to što i evropske države
prolaze kroz određene krize, koje drmaju čak i temelje evropske
civilizacije, te se zato manje pažnje posvećuje izbjeglicama i
migrantima", ističe Dejan.
Na kraju razgovora Dejan kaže da se svaki pojedinac treba ponašati
prema svim drugim ljudima, uključujući i izbjeglice, onako kako se dobar
i savjestan komšija ponaša prema svom prvom susjedu. Sa druge strane,
država se treba ponašati prema izbjeglicama jednako kao prema svojim
građanima, ne stavljajući ih u teži položaj u bilo kom smislu od
domicilnog stanovništva.