Povodom Svjetskog dana slobode medija koji se danas obilježava razgovaramo sa novinarima, urednicima i medijskim radnicima o stanju u medijima, slobodi medija i radu u novinarstvu u BiH.
Razgovaramo sa Leilom Bičakčić, izvršnom direktoricom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN)
Leila, danas se obilježava Dan slobode medija, u tom kontekstu koliko su mediji kod nas slobodni?
Mislim da su mediji u BiH slobodni, ili ako poredimo region, slobodniji nego u nekim susjednim državama. Međutim, koliko god formalno bili slobodni, u isto vrijeme su opterećeni problemom medijskog vlasništva, pritisaka od strane vlasnika i/ili urednika, političke i finansijske kontrole, odsustva jasne regulative koja definiše rad medija, nedostatak profesionalne podrške u vidu jakog udruženja i/ili sindikata, lošeg obrazovnog okvira, itd. Da zaključim, mediji su slobodni koliko je i društvo u BiH demokratsko.
Koliko je pandemija uticala na rad u medijima?
Pandemija je uticala na sve sfere drustva i rada, pa i na medije. Od pogoršanih uslova rada, loše organizacije zaštitnih mjera koje omogućavaju neometan rad novinara na terenu, ograničenja prisustva novinara na press konferencijama do otežanog kontakta sa potencijalnim sagovornicima… Nadalje, vlasti su iskoristile pandemiju kao izgovor za dalje distanciranje od javnosti, a time i od medija, krijući se iza opasnosti od korone, pa je i ona minimalna količina informacija do koje su novinari mogli doći prije pandemije, u ovo vrijeme postala nedostižna. S druge strane, loša kolegijalna povezanost novinara, politička afilijacija određenih medija i partikularni interes centara moći doveli su do otvorene favorizacije određenih medija, koji su imali povlašten položaj u pristupu informacijama. Sad, više nego ikad prije, vidljiva je otvorena veza određenih medija sa političkim partijama, pa kao efekat imamo gostovanje predstavnika pojedinih političkih partija isključivo na “svojim”, njima sklonim medijima.
Kada je sloboda medija u pitanju koji su kod nas najveći problemi?
Ja bih rekla da je autocenzura najveći problem. Sa svim ostalim problemima – finsijskim, političkim, razvojnim, tranzicijskim – ćemo naći način da se izborimo, ako i samo ako, novinari budu bili svjesni svoje uloge i budu savjesno obavljali svoj posao, bez obzira na moguće posljedice. Dok god imamo novinare koji se boje da postave pitanje, koji odustaju od određenih tema, jer “mogu imati problema”, dok god pristaju na stvarnu i proiciranu cenzuru od strane autoriteta, svi drugi problem će prevladati postulate profesije.
Koliko je sloboda medija važna za razvoj normalnog društva?
Može se reći da se razvijenost i demokratičnost pojedinih država može mjeriti i stepenom slobode medija. U zemljama sa razvijenim institucionalnim i demokratskim sistemom, mediji slobodno i neometano obavljaju svoje profesionalne dužnosti, kritikuju vlasti i objektivno izvještavaju o svim problemima u društvu. U nedemokratskim društvima, mediji su odraz opšteg stanja, pa je imperativ svakog društva koje teži demoktratiji da i sloboda medija prati taj razvoj.
Sa kojim problemima se konkretno vi susrećete u svom radu, šta biste ovim putem izdvojili i na šta bi javno apelovali da se promijeni?
CIN dijeli iste problem sa ostatkom medijske zajednice: pristup informacijama, pristup sagovornicima, rad na terenu u situacijama kad epidemiološke mjere zahtijevaju potpuno zatvaranje i onemogućavanje kontakata – sve to utiče na naša istraživanja i značajno otežava rad. Međutim, ja bih izdvojila intenciju vlasti da značajno uruše Zakon o slobodnom pristupu informacijama na BH nivou, koji je Ministarstvo pravde BiH pripremilo u proteklom period. To je jedan od značajnih alata koji mi koristimo svakodnevno u pristupu inofrmaicjama koje su u posjedu javnih organa. Sadašnji okvir je loš i neophodno ga je unaprijediti, ali prijedlog koji je trenutno na stolu značajno urušava i ovako loš zakonski okvir. S druge strane, intencija ka zatvaranju, smanjenju opsega dostupnosti podataka, interpretacija sukoba između javnog interesa i zaštite privatnosti, loš pravosudni odgovor u rješavanju administrativnih sporova po ZoSPIju, sve to čini istraživanje ekstremno teškim.
