Koliko smo zdravi? Mentalno zdravi

Pokušali smo doći do odgovora koliko smo mentalno zdravi i koliko društvo u kojem živimo utiče na mentalno zdravlje.

Maja Isović Dobrijević / 10. Oktobar 2019

Foto: Ilustracija

 

Na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation of Mental Health) svake godine 10. oktobra obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja u cilju podizanja svijesti o važnosti problema povezanih s mentalnim zdravljem...

Mentalno zdravlje pojedinca, kažu stručnjaci,  podrazumijeva lični osjećaj psihičkog blagostanja, uspješnosti i zadovoljstva,  predstavlja važan izvor kvalitetnog življenja a ujedno je i važan resurs za porodicu i društvo.

Izostanak mentalnog zdravlja, bez obzira na tjelesno, uvijek znači duševnu patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom polju. Stoga je važno, uvijek iznova, ponavljati kako „nema zdravlja bez duševnog zdravlja“ a javno-zdravstvenim mjerama graditi osnove za visokokvalitetno mentalno zdravlje društva i pojedinca u njemu.

Irena Đumić Jurić-Marijanović, psihologinja iz Banjaluke na pitanje da li smo mentalno zdravi kaže da smo dobroobzirom na okolnosti u kojima živimo.

“To ne znači da smo mentalno zdravi, već da se svim svojim mehanizmima borimo sa raznim teškim okolnostima s kojima se već kroz generacije susrećemo, a to su ratovi, gubici bliskih osoba, gubici mjesta boravka i imovine, ličnog dostojanstva, identiteta, poplave, nezaposlenost, konstantni strah i neizvjesnost, briga za potomke u nesigurnom okruženju, itd. Ako uzmemo u obzir da mentalno zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo mentalnih poremećaja, već opšte blagostanje u kojem osoba može da ostvari svoj potencijal, nosi se sa stresom, može produktivno da radi i doprinosi zajednici, onda je dovoljno da pogledamo oko sebe i vidjećemo kakvo je stanje. Premda, mislim da smo na izmaku kapaciteta i pitanje je do kad naš narod može da izdrži sve ove pritiske”, rekla je za BUKU Irena.

Irena nam kaže da na mentalno zdravlje utiču različiti, međusobno isprepleteni faktori. To su biološki, psihološki, socijalni i zdravstveni. Stanje dugotrajne socio-ekonomske nestabilnosti predstavlja rizik za mentalno zdravlje, povećava osjećaj beznadežnosti i nesigurnosti. Takođe, ljudi ili grupe koje su u konstantnom strahu od nasilja, diskriminacije ili neimaštine, spadaju u rizične grupe.

Kada je u pitanju naš proctor Irena kaže da se ljudi kod nas najčešće susreću sa oboljenjima iz anksioznog spektra: panični napadi, anksiozni poremećaj, te opsesivno-kompulsivni poremećaj, zatim depresija i bolesti ovisnosti.

Kada je riječ o očuvanju mentalnog zdravlja Irena kaže da prvo moramo razvijati svijest o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja.

“Kod nas se tome pridaje malo značaja, dok se ne dogodi problem. Bitna je prevencija i njega – mentalna higijena. Sjećam se, kad smo išli u školu, to je bila jedna od zadnjih lekcija iz prirode i društva. Nikada je nismo prelazili. Treba da, za početak, volimo sebe. Ne na sebičan, nego jedan prihvatajući i dobronamjeran način. Da brinemo o svom tijelu, da gradimo i čuvamo odnose, posebno bliske i iskrene odnose, da nalazimo načine na koje se ostvarujemo – profesionalno i privatno, da imamo hobije koji nas ispunjavaju, da putujemo, da se odmorimo. Da znamo da uživamo. Da naučimo da poštujemo i zaštitimo sebe. Da dajemo drugima, ali i znamo da prihvatimo pomoć kada nam je potrebna. Da se ne plašimo promjena. Da manje osuđujemo sebe i druge”, kaže naša sagovornica.

Da bismo očuvali mentalno zdravlje veoma je važno da i društvo u kojem živimo bude zdravo.

 

 

“Društvo koje štiti prava svojih stanovnika, osigurava sigurnu egzistenciju i uređen život, uz različite mogućnosti nadogradnje i progresa, sigurno je povoljnije za očuvanje mentalnog zdravlja. Mi smo u strahu i neizvjesnosti. Juče sam vodila jednu svoju terapijsku grupu, teme su bile vezane za nesigurnost na poslu i to u potpuno različitim sektorima, državnom, privatnom, bilo kojem. Ljudi su stalno u grču i to ne može biti dobro za naše mentalno zdravlje”, rekla je ona.

Kada je u pitanju stigma mentalnih oboljenja Irena kaže da je nje sve manje, ali da i dalje postoje tabui.

“U Banjaluci, na primjer, nikad nije bilo više psiholoških savjetovališta, a svi radimo punom parom. Dakle, potrebe su velike, ali i ljudi se ne libe tražiti pomoć i pričati o tome, jer ljudi najčešće dođu preko preporuke. Naravno, ne mogu reći da u Banjaluci ne postoje predrasude i strahovi. U manjim mjestima je malo drugačije, često se ljudi odluče iz gravitirajućih mjesta da putuju u Banjaluku ili druge gradove na psihoterapiju, radije nego da u svom mjestu potraže pomoć, iz straha da se ne sazna za njihov problem i da ne budu stigmatizirani”, pojašnjava.

Borba protiv stigmatizacije je na svima nama, kaže Irena, na profesionalcima da edukuju, medijima da izvještavaju, donosiocima odluka da donose i sprovode adekvatne politike mentalnog zdravlja, prosvjetno-pedagoškim ustanovama da provode programe prevencije, a na ljudima koji su imali iskustva u traženju psihološke podrške da pričaju o tome i razbijaju predrasude.

Jovana Džever, psihologinja i KBT&REBT psihoterapeutica u edukaciji kaže da nije jednostavno procjenjivati mentalno zdravlje odvojeno od zdravlja kao takvog. U suštini, Jovana objašnjava da mentalno zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo psihičkih poremećaja. Ono zapravo predstavlja adekvatnu mentalnu sposobnost i postojanje određenog balansa unutar kojeg je moguće ostvarivati svoje potencijale, raditi i djelovati uz normalne stresne životne okolnosti i biti funkcionalan član zajednice.

Mentalno zdravlje je, kaže Jovana, dobrim dijelom određeno od strane višestrukih faktora sredine koji su u interakciji kao što su, psihološki, socijalni, biološki i generalno faktori zdravlja i bolesti.

“Očuvanje mentalnog zdravlja je od izuzetne važnosti. Dobro bi bilo da što više izbjegavamo stresne situacije (koliko god da to djeluje teško) ili da bar, ukoliko ih ne možemo izbjeći, gradimo drugačiji odnos prema njima (a to se može naučiti). Važno je da gradimo relacije i odnose koji nas ispunjavaju. Da identifikujemo sopstvene ciljeve i vrijednosti i da živimo i radimo u skladu sa njima kako bismo živili život vrijedan življenja. I naravno, da vodimo računa o svom fizičkom zdravlju. Ukratko, identifikovanjem i osnaživanjem protektivnih faktora kao i smanjivanjem faktora rizika”, kaže za BUKU Jovana.

Ona kaže da ono što sigurno utiče nepovoljno na mentalno zdravlje jeste porast i konstantnost socio-ekonomskih prepreka za pojedince što pored nedostatka prevencije i sistema zaštite mentalnog zdravlja ne daje baš priliku za pričanje o mentalnom zdravlju i njegovoj zaštiti na višem nivou.

Jovana kaže da je statistika neumoljiva, a prema procjenama SZO, mentalna oboljenja zauzimaju visok procenat. S druge strane, preventivna medicina je nekako previše tiha.

 

 

“U našem društvu je nažalost stigma prisutna, ali ne samo po pitanju mentalnih oboljenja. Ima određenih pomaka, ali ima i prostora za dalji rad i unaprijeđenje.  Mi kao ljudska bića nemamo nikakvu garanciju da ćemo do kraja života proživiti bez određenih bolesti ili poremećaja. Ali ono na šta možemo uticati jeste na odnos prema tom stanju koje se može pojaviti bilo kada i kod bilo koga. Da li ćemo ‘trpiti’ i kriti naša stanja i samim tim dodatno pogoršavati sopstveno zdravlje ili ćemo se obratiti stručnjacima kako bi nam bilo bolje, stvar je izbora i odgovornosti prema sebi, svakog ponaosob”, ističe naša sagovornica.

Protiv stigma se možemo boriti prihvatanjem.

“Kod nas je stanje takvo da kad neko kaže da ide kod psihologa ili psihoterapeuta, odmah ljudi pomisle da nešto ‘nije u redu’ s njim. Baš zbog toga, ljudi i kad se osjećaju loše, ne osmjele se da traže pomoć dok im ne postane ‘neizdržljivo’. Kada bi potražili pomoć ranije, veća je vjerovatnoća da bi problem koji imaju riješili i lakše i brže.  S druge strane, ima i ljudi koji kad imaju određeni problem, kad osjete određene promjene u svojoj funkcionalnosti ili kad ih nešto ‘žulja’, dođu na psihoterapiju i u najvećem broju slučajeva uspješno riješe problem”, ističe ona.

Na kraju razgovora Jovana kaže da i mediji kao integralni dio društva u značajnoj mjeri utiču na formiranje stavova prema mentalnom zdravlju, problemima i poremećajima.

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.