Kako su dvojica mladih ljudi iz BiH napravili kompaniju vrijednu milione dolara

Dva mlada čovjeka porijeklom iz Bosne i Hercegovina, Aleksandar Čabrilo iz Mostara i Dušan Kosić iz Mrkonjić Grada, osnivači jedne od najbrže rastućih tehnoloških kompanija na Balkanu – HTEC Group, ovih dana su uspjeli osigurati investiciju od 140 miliona dolara, jednu od najvećih u Evropi.

Riječ je o partnerstvu sa američkom investitorskom grupom Brighton Park Capital, a pomenuta suma će biti uložena u globalni rast HTEC Group.

Čabrilo je već najavio da će im ova investicija omogućiti nastavak širenja kapaciteta za produktni dizajn i inženjerstvo, ali i ulaganja u organski rast te zapošljavanje i razvoj najboljih stručnjaka u jugoistočnoj Evropi: „Naš plan je da podupremo organski rast selektivnim akvizicijama, kako bismo privukli najbolje kreativce i inženjere, te tako stvorili sjajne mogućnosti za karijerni razvoj svih naših ljudi, a sa druge strane pružili najkvalitetniju uslugu i dali što više vrijednosti klijentima. Mi vidimo HTEC kao mjesto na kojem najbolji talenti dostižu svoj maksimalni potencijal”.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Podsjetimo da je do ovog velikog sporazuma  između dvije kompanije došlo samo mjesec dana nakon što je HTEC Grupa objavila akviziciju Momentum Design Laba, studija za dizajn proizvoda u Silicijskoj dolini.

Inače HTEC, osnovan 2008. godine kao startap u inkubatoru tehničkih fakulteta Univerziteta u Beogradu,  je za 13 godina uspio preći ogroman poslovni put.  

Osnivačima, Čabrilu i Kosiću, pošlo je za rukom da oko sebe okupe sjajan inženjerski tim sa vizijom da zajedno rade na izazovnim projektima, i taj tim je i dalje dio kompanije.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Vrlo brzo se tim pokazao uspješnim na prvim projektima i rastao je i broj kolega i broj klijenata, kao i broj lokacija. Danas imaju preko 1.000 zaposlenih, a posljednje dvije godine posluju i u rodnoj Bosni i Hercegovini.

O razvojnom putu, stručnoj radnoj snazi, i kako je zadržati razgovarali smo sa Bojanom Šukalom, prvim članom bh HTEC tima i direktorom inženjeringa u kompaniji.

Kaže nam da poslije dvije godine tim u Banjaluci broji više od sto ljudi, te da su krajem prošle godine otvoreni i razvojni centri u Sarajevu, Tuzli i Bijeljini odakle im za kratko vrijeme priključilo preko dvadeset novih kolega.

Bojan Šukalo, prvi član bh HTEC tima i direktor inženjeringa u kompaniji

Za 13 godina prešli ste put od startapa do kompanije koja ima 12 razvojnih centara. Koliko je bilo izazovno preći ovaj put, šta su bile otežavajuće, a šta olakšavajuće okolnosti?

Mislim da su jasna vizija i zajedničke vrijednosti HTEC-ovog tima jedan od najvažnijih faktora dosadašnjeg uspjeha. Bilo je puno teških trenutaka i odluka usput, ali je tim kroz sve te trenutke ostao solidaran i nije izgubio fokus. Na primjer, kada je počela pandemija, mnoge kompanije širom svijeta su bile pogođene, a i one koje nisu bile direktno pogođene zatezale su budžete, ne znajući koje će biti posljedice po njihov biznis. U tom trenutku mnogi naši klijenti su bili na ivici da odustanu od daljeg razvoja svojih tehnologija, ali smo im mi izašli u susret i ostali uz njih, nastavljajući da razvijamo njihove proizvode. 

Jedna od većih prekretnica za HTEC bila je izmještanje centrale kompanije u San Francisko, u Silicijumsku dolinu, bliže klijentima, i jače uvezivanje sa najjačim svjetskim tehnološkim kompanijama. 
2020. godine smo, upkros pandemiji, u trenutku kada je HTEC imao nešto preko 300 zaposlenih, akvizirali Execom, čuvenu novosadsku IT firmu, i timu priključili još više od 200 inženjera. Krajem prošle godine akvizirali smo i američku kompaniju Momentum, vodeći svjetski studio za dizajn digitalnih proizvoda i tako dodatno ojačali naš kapacitet u tom domenu.

Najponosniji smo na to što smo uspjeli da porastemo do preko 1000 članova tima a da zadržimo vrijednosti, kulturu i viziju, da istu želju koji je tim imao od osnivanja, a to je da za najveće svjetske kompanije rješava najteže izazove, otvorimo kao priliku za preko 1000 ljudi u 7 zemalja i na 15 lokacija.

Sredinom prošle godine HTEC Group je od strane renomiranog američkog časpoisa, CIO Review, proglašena za jednu od najperspektivnijih kompanija za pružanje usluga razvoja medicinskih i zdravstvenih tehnologija u Sjedinjenim Američkim Državama. Kakvim se to rješenjima HTEC Group proslavio u Americi? Možete li nam o tome više reći?

Većina naših klijenata se nalazi u SAD i imamo nekoliko jako zanimljivih klijenata u medtech sektoru za koje smo razvijali medicinske uređaje sa hardverom i senzorima, algoritmima vještačke inteligencije za analizu podataka, i mobilne aplikacije koje omogućavaju konstantno praćenje parametara koji se mjere tim medicinskim uređajem.

Prošle godine je u Forbes-u izašao članak o jednom od projekata na koji smo jako ponosni. U saradnji sa medicinskim startapom Marani Health iz Minesote, i njihovim pokroviteljem, najprestižnijom klinikom na svijetu, Mayo Clinic, HTEC je razvio mobilni CTG uređaj – pametni pojas koji koristi najnoviju tehnologiju “suvih elektroda” za mjerenje srčanog ritma trudnice i fetusa. 

Ovaj pojas omogućava trudnicama da putem aplikacije prate vitalne parametre bebe u stomaku, a aplikacija automatski obavještava doktore ukoliko primjeti nepravilnosti u otkucajima srca bebe i majke. Algoritam vještačke inteligencije koji je takođe razvio HTEC se zasniva na godinama istraživanja i medicinske dokumentacije koju je Mayo Clinic obezbijedio u ove svrhe.

Cilj pametnog pojasa je da spase mnoge živote trudnica i beba širom svijeta, a posebno u ruralnim oblastima koje nemaju direktan pristup ljekarskoj njezi. Iako živimo u 21. vijeku, smrtnost trudnica i njihovih nerođenih beba širom svijeta je i dalje veoma visoka, oko 100.000 trunica umire godišnje od posljedica komplikacija u trudnoći. Mi se nadamo da će tehnologija koju smo razvili omogućiti pravovremeno reagovanje ukoliko dođe do komplikacija i tako spriječiti neželjene zdravstvene ishode.

Svakodnevno svjedočimo pričama poslodavaca sa Balkana da zatvaraju svoje biznise jer nemaju koga zaposliti. Kakva su vaša iskustva, da li je vama teško naći kvalifikovane radnike, te da li se oni češće obrazuju u akademskim krugovima ili radom u samoj industriji?

Tržište rada u IT sektoru u našem regionu je izuzetno konkurentno. Sa jedne strane, postoji nedostatak kadrova, ali sa druge strane to tjera kompanije da ljudima obezbijede sjajne uslove za rad i posvete se njihovom dugoročnom karijernom razvoju kako ne bi otišli u drugu firmu. HTEC trenutno svakog mjeseca zaposli preko 70 novih stručnjaka, a plan nam je da taj broj naraste na 100 novih kolega mjesečno tokom ove godine.

Mi duboko vjerujemo da je pri zapošljavanju, pored finansijskih uslova, inženjerima najbitnije da rade u izazovnom okruženju gdje će imati podršku da se razvijaju tehnološki i da rade na sjajnim projektima. Pošto trenutno imamo preko sto klijenata koji su vodeće svjetske kompanije u skoro svim sektorima, i sa tim klijentima radimo na razvoju vrlo zanimljivih i izazovnih tehnologija, možemo da pružimo priliku ljudima da direktno uče od svjetskih stručnjaka, da se upoznaju sa različitim tehnologijama i poslovnim domenima i da konstantno napreduju. 

Vjerujemo da je formalno univrzitetsko obrazovanje važno jer razvija osnove logičkog razmišljanja i sposobnosti rješavanja inženjerskih problema. Talenat inženjera u ovom regionu prepoznat je širom svijeta, i u velikoj mjeri uspeh HTEC-a leži na našoj mogućnosti da ovaj talenat angažujemo na najzanimljivim projektima globanih kompanija. Tako da treba odati priznanje obrazovnom sistemu koji razvija sjajne inženjere a HTEC u svim zemljama gdje ima razvojne centre radi na uspostavljanju saradnje sa univerzitetima i istraživačkim institucijama, ne samo da bismo obezbijedili prakse i stipendije za studente, već prije svega da identifikujemo mogućnost zajedničke saradnje na razvojnim i istraživačkim projektima. 

Danas sve češće gledamo kako mladi, pa i oni u srednjim i zrelim godinama, odlaze na rad iz svih zemalja regiona. Kako ih zadržati, odnosno kako do zadovoljnog radnika?

Jedan od glavnih motiva za razvoj i dalji rast naše kompanije jeste upravo taj da zadržimo ljude iz regiona, to jest da im pružimo šanse za lični i karijerni razvoj kakve zaslužuju, ne zaostajući za svijetom ni u kom pogledu. 

Zadovoljan stručnjak je onaj koji ima šansu da iskaže svoj maksimalni potencijal i da za to bude adekvatno nagrađen, kako kroz platu, tako i karijerno, u smislu konstantnog napredovanja i rada na sve zanimljivijim projektima, rame uz rame sa svjetskim liderima. Mi se pozicioniramo kao partner našim klijentima, a ne kao puki izvođač radova.

Šta to znači za naše zaposlene? To znači da su oni ravnopravni sa klijentima, a u mnogim situacijama i ključni kada je u pitanju donošenje tehnoloških odluka. To naše stručnjake osnažuje da iskažu svoje znanje i budu lideri u svom domenu. 

Kada se čovjeku da prilika da iskaže svoj pun potencijal, on tada zasija u punom sjaju i oseća svoj doprinos uspjehu kompanije. Fantastično je gledati mlade ljude od jedva 30 godina, koji su već svojim znanjem, radom i talentom došli do toga da ostanu u svom rodnom gradu a da vode velike regionalne timove i upravljaju veoma ozbiljnim projektima za neke od najpoznatijih svjetskih kompanija.

Zbog pandemije posljednje dvije godine su se pokazale izazovnim i u poslovnom svijetu. Svjedočimo li na Balkanu rapidnim promjenama unutar biznisa, prvenstveno u smislu digitalizacije poslovanja ili kaskamo na tom putu za razvijenim svijetom?

Korona je dovela i do ubrzane digitalizacije nekih od tradicionalnih industrija ali i do razvoja velikog broja novih digitalnih proizvoda. Inženjerski kadar je svuda u svijetu deficitaran tako da ovo svakako vidimo kao priliku za inženjere i druge stručnjake u regionu da budu dio ovih procesa. 

Sigurno je da kompanije na Balkanu kasne sa procesom digitalizacije, naročito u nekim sektorima, ali vidimo i sjajne primjere zanimljivih startapova koji već ostavljaju svoj pečat i van ovog tržišta. Vjerujem da se digitalizacija ipak dešava i kod nas i da su naši ljudi svjesni da je postala neminovnost u današnjem poslovanju.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije