<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kako izbjeći prehladu

Zima nam stiže, ali nikako da zaista stigne; visoke dnevne temperature, uz niske večernje, same po sebi mnogima izazivaju tegobe, i još su pritom za viruse i prehlade posebno plodno tlo.

20. januar 2014, 12:00

Upravo zbog tih razloga, mnogi izbjegavaju izlaske iz kuće i radije vrijeme provode u zagrijanim i zatvorenim prostorijama da se ne ne bi “prehladili”. Međutim, u većini slučajeva prehlada nije blisko povezana sa hladnoćom.

U prevenciji raznih vrsta prehlada, stručno rečeno zimskih respiratornih infekcija, važno je izaći iz zatvorenih prostora i biti i zimi aktivan, jer time zapravo pomažemo jačanju otpornosti na infekcije.

Naime, dugotrajan boravak u zatvorenim, zagrijanim i slabo provjetrenim prostorijama ima za posljedicu isušivanje disajnih puteva i dugotrajnu izloženost povišenim koncentracijama mikroorganizama u vazduhu.

Ako se tome doda i jednoličnija zimska prehrana, zaista je moguće naći se u poziciji kako se zimi lako “prehladiti”.

Međutim, nekoliko jednostavnih rutina može pomoći optimalnom održavanju disajnog trakta i tako, ako ne spriječiti, svakako smanjiti broj, težinu i trajanje infekcija disajnih puteva.

Upravo o tome dr Silvana Balzar, vođa mikrobiološke laboratorija Poliklinike Breyer savjetuje sljedeće:

1. Bez obzira na godišnje doba, a posebno zimi, vrlo je važno da smo primjereno hidrirani, odnosno da pijemo dovoljno tečnosti. Smatra se da je odrasloj osobi dnevno potrebno oko 2,7 - 3,2 litre tečnosti. To, između ostalog, osigurava primjerenu vlažnost sluzokože disajnog trakta čak i kada je vazduh suv. Time se olakšava funkcija prirodnih mehanizama zaštite i čišćenja sluzokože disajnih puteva.

2. Prehrana tokom zime treba da osigura primjerene količine vitamina A koji je ključan za obnavljanje epitelnih stanica sluzokože, proizvodnju imunoglobulina A (jedan od najvažnijih elemenata odbrane sluzokože) i regulaciju imunoloških reakcija duž površina kože i sluzokože. Najbolji izvori vitamina A su šargarepa i ostalo intenzivno crveno/narandžasto i intenzivno zeleno obojeno povrće (paprika, brokoli itd).

3. Konačno, redovno provjetravajte prostorije u kojima se boravi i spava. Obavezno provjetrite spavaće sobe ujutro, odmah nakon ustajanja. U prostorijama gdje boravite dovoljno je nekoliko puta dnevno, na pet minuta otvoriti prozore/vrata da se vazduh zamijeni i ovlaži. Noću smanjite ili ugasite grijanje u spavaćim sobama.