Često se može čuti da su, kao posljedica pandemije, samoubojstva diljem svijeta u porastu. No je li zaista tako?
Stope depresije su zaista skočile u Americi, prema istraživanju iz rujna prošle godine: dok je u anketama prije pandemije oko 9% ispitanika prijavljivalo depresivne simptome, taj je postotak lani skočio na čak 28%, prema psihološkom istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu JAMA Network Open.
Dječja pravobraniteljica u Engleskoj Anne Longfield u siječnju je također upozorila da službe za mentalno zdravlje mladih ne uspijevaju zadovoljiti potražnju tijekom pandemije te da je dobrobit djece postala nacionalno hitno stanje.
Kako je Index već pisao, i Hrvatska se, pored epidemiološke krize u kojoj je dosad umrlo 6905 ljudi, suočava s krizom mentalnog zdravlja i dramatičnim porastom obiteljskog nasilja od 43% u prvih devet mjeseci 2020. u odnosu na prvih devet mjeseci 2019.
Protivnici strogih epidemioloških mjera i lockdowna često ističu upravo rast mentalnih oboljenja i samoubojstava kao nepredviđenu štetnu posljedicu koja dovodi u pitanje opravdanost takvih mjera.
Studija u 21 zemlji, gradu i pokrajini: Samoubojstva uglavnom u padu u prvim mjesecima pandemije
Mnogi su stručnjaci za javno zdravstvo očekivali da će s porastom depresije porasti i stopa samoubojstava. To se, međutim, nije dogodilo - barem ne prema dosadašnjim saznanjima. Dapače, dvije nove studije sugeriraju da se broj samoubojstava čak smanjio, barem u prvim mjesecima pandemije.
Prva od ove dvije studije, također objavljena u časopisu JAMA 31. ožujka, utvrdila je da je stopa samoubojstava blago pala u SAD-u od 2019. do 2020., i to za 5.6%, barem prema preliminarnim podacima koji bi se mogli promijeniti nakon što puna analiza bude dovršena, kako je istaknuo Robert Anderson, šef Odjela za statistiku smrtnosti u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Također, u istoj studiji utvrđeno je da je nekih 10% ispitanika ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu u posljednjih 30 dana - dvostruko više nego 2018.
Druga studija, objavljena u medicinskom časopisu Lancet Psychiatry 13. travnja, mnogo je šira i obuhvaća podatke iz čak 21 zemlje, grada, savezne države ili provincije, uz analizu podataka o samoubojstvima od 1. travnja do 31. srpnja 2020.
U većini njih (12 od 21), od Japana i Novog Zelanda do Poljske i Ekvadora, uočen je pad stope samoubojstava u odnosu na očekivane, odnosno pretpandemijske brojeve.
U Hrvatskoj blagi rast samoubojstava od početka pandemije
Jedna od zemalja koje su analizirane u ovoj studiji je i Hrvatska. Za nju je, međutim, zabilježen blagi rast broja samoubojstava: u razdoblju od 1. travnja do 31. srpnja imali smo 190 samoubojstava prema 178 očekivanih.
A kad se analizirano razdoblje produljilo do 31. listopada, utvrđeni porast samoubojstava izgledao je ovako: 334 zabilježena u odnosu na 307 očekivanih.
Usporedbe radi, Poljska je imala blagi pad, s 1841 zabilježenim samoubojstvom prema 1932 očekivana. Čile je također imao pad (471 prema 551), kao i Estonija (64 prema 77).
U svakom slučaju, glavna autorica Jane Pirkis, direktorica Centre for Mental Health sa Sveučilišta u Melbourneu u Australiji, upozorava da "slika nije ni potpuna ni konačna, ali služi kao najbolji dostupni dokaz o dosadašnjem utjecaju pandemije na samoubojstva", prenosi ABC News.
"Prerano je reći kakav će biti utjecaj covida na samoubojstva", smatra dr. Panagiota Korenis, forenzička psihijatrica u BronxCare Health System u New Yorku, i dodaje da ćemo te posljedice vjerojatno u cjelini vidjeti tek s vremenskim odmakom.
U Japanu nakon pada uslijedio rast
Naime, moglo bi se pokazati da se relativno dobra situacija u prvim mjesecima pandemije, za koju autori studije iz Lanceta zaslužnima smatraju solidarnost u lokalnim zajednicama i državnu financijsku i javnozdravstvenu pomoć, pogoršavala što je pandemija dulje trajala.
"U nekim slučajevima covid je zaista inspirirao najbolje u nama, ali za mnoge ljude ovi su trenuci isparili u pregorenosti (eng. burnout) i emocionalnoj iscrpljenosti", kaže dr. Korenis.
I zaista, Japan je primjer zemlje u kojoj se trend samoubojstava preokrenuo. Stopa samoubojstava u srpnju i listopadu porasla je 16 posto u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana, što je veliki preokret u odnosu na veljaču i lipanj kad je bila u padu od 14 posto, pokazuje studija koju su proveli Sveučilište za znanost i tehnologiju u Hong Kongu i Tokijski gradski institut za gerontologiju.
"Pandemija znatno utječe na psihološko zdravlje djece, adolescenata i žena, posebno domaćica", napisali su autori u studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour.
Preliminarni podaci mogli bi se promijeniti u naknadnoj analizi
Stoga znanstvenici naglašavaju da će svakako biti potrebno dalje pratiti situaciju sa samoubojstvima diljem svijeta.
"Moramo nastaviti pratiti podatke i biti na oprezu za moguća povećanja samoubojstava, posebno kako se pune ekonomske posljedice pandemije manifestiraju. Političari bi trebali prepoznati značaj visokokvalitetnih i pravovremenih podataka pri podršci napora za prevenciju samoubojstava i trebali bi raditi na suzbijanju faktora rizika od samoubojstava povezanih s covidom-19, kao što su povećane razine stresa i financijske teškoće koje neki ljudi imaju zbog pandemije. Povećanje broja službi za mentalno zdravlje i programa za prevenciju samoubojstva, kao i pružanje financijske sigurnosne mreže, može spriječiti moguće dugoročne štetne učinke pandemije po pitanju samoubojstva", zaključila je glavna autorica Pirkis.
