U promišljanja na ovu temu uključili su se univerzitetski profesori i intelektualci iz cijele regije Ivan Čolović, Dubravka Stojanović, Lino Veljak, Asim Mujkić, Ivan Šijaković, Slavo Kukić, Nermina Mujagić, Zlatiborka Popov, Sarina Bakić, Miodrag Živanović i Hrvoje Jurić.
O samoj debati profesor Miodrag Živanović napisao je da se populizam, na kojem su postulirana ovdašnja društva, dobrim dijelom, na različite načine, prometnuo u fašizam.
"Posebno je paradoksalno što se pomenuta pretvorba, već duže od tri decenije, zbiva na prostorima na kojima je postojala bogata antifašistička tradicija. Politički praxis nam ispostavlja onu znanu logiku 'jedan narod, jedan vođa, jedna partija', uz isto tako dobro znanu 'ideologiju krvi i tla'. Dakako, diskriminacija i rasizam nužno slijede iz prethodnog. Iz institucija sistema eliminišu se svi sadržaji odlučivanja, što direktno vodi profilisanju 'zatvorenih društava'– samima sebi dovoljnih. I naravno, obrazovanje, kultura i sva područja stvaralaštva su tek stvar u funkciji jednog ovakvog djelanja 'u ime naroda'. Otuda i gotovo pomamna, opsesivna htijenja za revizijama, kako naše prošlosti, tako i sadašnjosti, pa čak i budućnosti. Uz još jednu tragičnu posljedicu: ovdje se radi i o poništavanju svih ljudskih, moralnih i univerzalnih vrijednosti", istakao je profesor Živanović.
Dodaje da otuda nije ni čudo da je prosječno stanje onih koji su podanici ovakvih već instaliranih sistema – ništa drugo do očajanje i rezignacija, a prije svega, odsustvo Nade.
Pročitajte sve tekstove koje smo objavili u okviru ove javne debate:
Ivan Čolović: Fašizam kao identitarizam
Fašizam nije „upokojen“, opasnost od njegovog povratka je sasvim realna. Međutim, za razliku od izvornog fašizma i nacizma, koji su se relativno brzo rasplamsali, novi fašizam se sporo razvija, pa ga zato zovu „puzeći fašizam“.
Zlatiborka Popov-Momčinović: Fašizam za početnike/ce – jesmo li ili nismo svi pomalo (antifašisti)
Često sebi postavljamo pitanje, da li ovo što se događa oko nas u Bosni i Hercegovini a i u nama, ima ikakve veze sa fašizmom. Većina nas se na društvenim mrežama podsmevala lapsusu jednog istaknutog političara koji je govorio o borbi protiv antifašizma, i postavljali smo i pitanja da li je zaista reč o tzv. slučajnoj omašci.
Miodrag Živanović: PROŽIMANJE FENOMENA I DISLOKACIJA SMISLA
Sve je pokrenuto početkom devedesetih, znanim sloganom: „Naš cilj je da mi dostignemo svoju prošlost…“ Tada su, u ime pomenutog cilja, vođeni krvavi ratovi, etnička čišćenja, „preseljavanja“ naroda, genocid (onaj u Srebrenici, a možda i više njih)…
Nermina Mujagić: Nije ideja populizma loša, nego je loš populizam
Onaj ko se usudi da kritikuje partije na vlasti tretira se kritičarem nacije/naroda, jer su one svoje programe obogatile i vezale za etničku osnovu, koja je opće svojstvo političkih partija u BiH.
Dubravka Stojanović: Pre šuma i gora
Sve demokratije liče jedna na drugu. Svi fašizmi nesrećni su na svoj način. Možda bi Tolstoj to tako video? I ima u tome nečega.
Asim Mujkić: Zemlja u kojoj dominiraju nacionalističke politike već je u predvorju fašizma
Postaviti pitanje da li ima fašizma i da li smo fašističko društvo u ovoj zemlji i 'regionu' samo je retoričko pitanje. Pravo pitanje glasi – da navedem Rastka Močnika – 'koliko fašizma'. Zašto je to tako?
Slavo Kukić: Nekoliko teza o fašizmu kao stilu život koji se nadvija nad Bosnom i Hercegovinom
Ne želim izreći kako je BiH postala dominantno fašističko društvo, ali da joj takva opasnost sve snažnije prijeti, to je teza od koje ni sam ne bih pobjegao.
Sarina Bakić: NACRT ZA JEDNU KRITIKU PALANAČKOG DUHA DANAS
Naše ponašanje je postalo skoro neurotizirano u svim domenima naših života. Nastupilo je, i nezaustavljivo se kreće, ponovo vrijeme usijanih političkih emocija, vatrenih političkih strasti, i raznovrsnih afekata, te između ostalih, i nagona mržnje
Hrvoje Jurić – Odgovor na pitanje: Postajemo li fašističko društvo?
Ne zaboravimo: svaki totalitarizam ili fašizam počivao je na „samorazumljivim“, „logičnim“ i „prirodnim“ pretpostavkama, te na „neizbježnosti“ i „nužnosti“ poduzimanja određenih, radikalnih i ekstremnih „mjera“
Ivan Šijaković: Postajemo li fašističko društvo?
Mi smo u BiH, fašističko društvo već 30 godina ili tri decenije, ako to zvuči manje brutalno. Upravo bi se ova godina mogla uzeti kao taj nesrećni jubilej od 30 godina dolaska fašizma u Bosnu i Hercegovinu.
Lino Veljak – Prilog diskusiji na temu Postajemo li fašističko društvo?
Riječi fašizam i fašističko odavno su u dnevnoj upotrebi izgubili bilo kakvo značenje te se koriste kao pogrda za sve što nam se ne dopada