<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Istraživanja naučnice iz BiH koja bi mogla da nam spasu srca

SRCE

Srce kao pumpa mora imati napon da bi funkcionisalo - taj napon se razvija koncentracijom natrijuma, kalcijuma, kalijuma – objašnjava Dunja Aksentijević

28. septembar 2020, 6:37

 

Za Dunju Aksentijević, predavačicu i istraživačicu Univerziteta Kvin Meri u Londonu, nauka je, kaže, svijetao primjer čovječanstva nasuprot destrukciji u kojoj je odrastala, piše BBC.

Rezultati istraživanja

Kada je iz gimnazije u Tuzli, u Bosni i Hercegovini, kao stipendistkinja, krenula u Veliku Britaniju da završi treći razred gimnazije, željela je da nađe put koji bi je odveo nauci. Nakon studija medicine i doktorskih studija na Univerzitetu Hal u Velikoj Britaniji, počela je sa istraživanjima kardiovaskularnog sistema na Univerzitetu Oksford.

Dvadeset godina kasnije, u jeku pandemije koronavirusa, rezultati njenih istraživanja donose nova znanja koja mogu da pomognu u lječenju dijabetesa i kardiovaskularnog sistema. Šest mjeseci nakon početka pandemije, istraživanja pokazuju da su ljudi narušenog zdravlja, sa hroničnim bolestima poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, podložniji posljedicama koronavirusa.

Na različite načine je, u saradnji sa kolegama, pokušavala da razumije šta je to što vodi ka narušavanju balansa energije u srcu, na koji način se rano može dijagnostikivati i kako se može lečiti.

- Srce kao pumpa mora imati napon da bi funkcionisalo - taj napon se razvija koncentracijom natrijuma, kalcijuma, kalijuma - objašnjava.

Istraživanje o kardiovaskularnom metabolizmu koje je objavila krajem avgusta 2020, napravilo je korak naprijed ka razumijevanju bolesti srca.

- Pokazali smo da promjena u koncentraciji natrijuma akutno i hronično mijenja kardiometablizam. Mi smo znali da je kod srčane insuficijencije metabolizam promijenjen, ali nikada prije nismo pokazali da su promjene u koncentraciji natrijuma te koje mogu u negativnom smislu da menjaju srčani metabolizam - kaže Aksentijević.

Terapeutske svrhe

Nada se da će mehanizam koji je otkrila biti iskorišten u terapeutske svrhe.  

- Možemo ge terapeutski iskoristi tako što možemo razvijati lekove koji vrše modifikaciju natrijum pumpe da bismo smanjili natrijum u srčanim ćelijama - nada se Aksentijević.

Istraživanje je objavila u saradnji sa kolegama sa britanskih i američkih univerziteta.


Avaz