Istražili smo kakva je procedura, koliko dana traje i koliko će vas koštati registrovanje firme u RS, a koliko u FBiH

Sve na jednom mjestu - procedure, dozvole, cijene, čekanja

Tatjana Čalić / 14. August 2019

U posljednjem izvještaju State Departmenta o investicionoj klimi, između ostalog se navodi da registrovanje biznisa u BIH može biti "ekstremno opterećujući proces koji oduzima mnogo vremena''.

Naveli su da je ipak određeni napredak primijetan u RS, uvođenjem jednošalterske registracije. 
U razgovoru sa advokatima iz Sarajeva i Banjaluke pokušali smo doznati o kakvim pomacima, odnosno zastojima je riječ, koliko dana traju procedure, koja su dokumenta potrebna i koliko sve to košta u dva bh. entiteta.

 

Banjaluka: Sve se može završiti za 3 dana


Advokat Andrej Obradović iz Banjaluke kaže da je u Republici Srpskoj procedura registrovanja firme znatno ubrzana uspostavom jednošalterskog sistema registracije firme, jer poslovni subjekat više  ne mora posebno da se obraća pojedinačno nadležnom privrednom registarskom sudu, Republičkom zavodu za statistiku i Poreskoj upravi Republike Srpske u cilju okončanja svih aktivnosti potrebnih za početak obavljanja privredne aktivnosti.
Sve se, kaže, može završiti za tri dana, uz troškove manje od 50 KM, a u odnosu na raniji period značajno je smanjen i osnivački ulog sa 2. 000 KM, na 1 KM.


Obradović je objasnio kako to izgleda u praksi na primjeru jednočlanog društva: “Za prikupljanje dokumentacije potreban je 1 dan, dok se po zakonu za maksimalno 3 dana mora dobiti rješenje o registraciji firme, naravno pod uslovom da je predata dokumenta potpuna i ispravna. Ista je procedura i za domaća i za strana lica  s tim da strano lice mora imati još i dokument o prijavi boravka. Od dokumenata, to su odluka o osnivanju, ovjerena kopija lične karte, poresko uvjerenje, ovjeren potpis odgovornog lica, dok su ukupni troškovi manji od 50 KM - 35 KM obrada zahtjeva, 1 KM za  osnivački ulog, dok objava u Službenom glasniku po redu objave iznosi 7 KM”.


Dodaje da se procedure, iako maksimalno pojednostavljene, nerijetko kritikuju samo iz razloga što ljudi nisu dovoljno informisani kada samostalno kreću u postupak registracije.
“Dosta radim i sa stranim državljanima sa Nijemcima, Slovencima i Holanđanima, i oni su iz mog iskustva zadovoljni brzinom dobijanja dokumenta o registraciji. To su ljudi koji uglavnom i kasnije ostaju naši klijenti, traže da im nađemo radnike, da im nađete poslovni prostor.  Evo, možda je zanimljivo ovom prilikom reći da jedan klijent iz Njemačke, koji je registrovao firmu u Banjaluci, traži veliku halu sa kranom, te 10 radnika po struci zavarivača i bravara i nudi platu 1000 eura ovdje u Banjaluci, što je, složiće se svi, jako dobra ponuda za našu radnu snagu”, istakao je za Buku Obradović.
 

Sarajevo: Potrebno je obići 5 šaltera i 5 puta popuniti iste podatke

 

Sarajevski advokat AlminTemin objašnjava za Buku kako teče postupak registracije firme u Federaciji BiH. Na samom početku pojašnjava da je prije svega potrebno razlikovati osnivanje firme, gdje u formalno-pravnom smislu pravno lice nastaje danom donošenja sudskog rješenja o registraciji, tj. sudskog postupka, od početka rada firme, nakon registracije kod poreznih i statističkih organa, tj. upravnog postupka.


Što se tiče sudskog postupka, ističe, može se primijetiti da je postupak ubrzan u odnosu na neki raniji period, te ukoliko je dokumentacija za osnivanje ispravna, pravno lice može biti osnovano u roku od 5-7 dana, dok je ranije trebalo 15-20 dana, a nerijetko i duže. U pogledu ovog roka, ne postoji razlika u odnosu na porijeklo osnivačkog kapitala, odnosno na činjenicu da li je osnivač domaće ili strano fizičko ili pravno lice.
Gledajući sa finansijske strane, cijene sudskih taksi su sada niže, na primjer, 70 KM, a prije su bile 400 KM ako je jedan osnivač, a ako ih je više, za svakog narednog po 100 KM. Najniži iznos osnovnog kapitala je smanjen sa 2.000 KM na 1.000 KM.

I nakon ovih pozitivnih pomaka kreću komplikacije u ostatku procedure, odnosno ostalim uslovima za početak rada pravnog lica, kada je potrebno izvršiti poreznu registraciju, registraciju kod Agencije za statistiku, otvaranje računa u banci, te PDV i carinsku registraciju.
Tako registracija kod Agencije za statistiku i porezne uprave (dobijanje statističkog i ID broja) traži dodatnih 7 dana, dok PDV registracija može trajati 20-30 dana.
“Pored problema u dužini trajanja kompletne procedure za početak rada pravnog lica, veliki je problem i maltretiranje osnivača popunjavanjem istih obrazaca prilikom svake od ovih registracija, te lutanje između šaltera ovih organa”, ističe Temin i daje primjer kako to izgleda u praksi u Sarajevu: 


1.    Prikupite potrebnu dokumentaciju za sudsku registraciju, popunite formular sa potrebnim podacima, predate na sud, te dobijete sudsko rješenje o registraciji. Dokumentacija za osnivanje je standardna i količinski se ne razlikuje mnogo od dokumentacije potrebne za osnivanje u zemljama regiona.
2.    Nakon dobijanja rješenja o registraciji, potrebno je otići na šalter Agencije za statistiku, udaljen 100 metara od suda, ponovo popuniti formular sa podacima koje ste već jednom popunili na sudu, sa samo jednim dodatnim pitanjem koje se odnosi na pretežnu djelatnost pravnog lica. Na ovom šalteru će vas uputiti da dođete sutradan po ''Uvjerenje o razvrstavanju djelatnosti''.
3.    Nakon što dobijete to Uvjerenje, odlazite na šalter porezne uprave, ponovo popunjavate obraz sa istim podacima, ovaj put sa dodatnim pitanjem koje se odnosi na podatke o računovođi društva. Ovdje će Vas uputiti da po uvjerenje o poreznoj registraciji (ID broj) dođete za 7 dana.
4.    Nakon ovog potrebno je otići u banku i otvoriti poslovni račun. U banci ponovo popunjavate formulare te deponujete potpis za raspolaganje po računu.
5.    Ukoliko se pravno lice namjerava baviti uvozom ili očekuje promet veći od 50.000 KM godišnje, potrebno je izvršiti carinsku i pdv registraciju. Ponovo se popunjava formular sa istim pitanjima, te nerijetko može proći više od 20 dana za dobijanje carinskog i pdv broja.
 

Dakle, u postupku registracije, potrebno je obići 5 šaltera i 5 puta popuniti iste podatke. Ovdje je primijetan potpuni nedostatak koordinacije između sudskih i upravnih organa. Jednostavno rješenje bi bilo da prilikom popunjavanja prvog formulara na sudu, popunite i sve podatke potrebne za upravne organe, da Sud po službenoj dužnosti obavi sve ove radnje, te da prilikom preuzimanja sudskog rješenja preuzmete i uvjerenja poreznog i statističkog organa. Da apsurd bude veći, Sud prilikom registracije već kontaktira poreznu upravu radi provjere poreznih obaveza osnivača, te porezna uprava sudu dostavi porezni broj (Id broj) koji se upisuje u rješenje o registraciji. No, bez obzira na činjenicu da na rješenju o registraciji već imate upisan porezni broj, vi morate otići u poreznu upravu, te obaviti bespotrebnu proceduru da bi dobili Uvjerenje o registraciji, odnosno porezni broj u malo većem i podebljanom fontu”, pojašnjava naš sagovornik.

Sve u svemu, još uvijek previše papirologije, izgubljenih živaca i bespotrebnog lutanja od šaltera do šaltera.


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.