Sara Tuševljak, studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u saradnji sa ostalim aktivistima koji stoje iza stranice STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci za BUKU govori o značaju rijeke, organizovanju aktivnosti da bi zaštitili rijeku i značaju udruživanja kada je ekološki aktivizam u pitanju.
Saro, kakva je situacija kada govorimo o Kasindolskoj rijeci ? Koliko je ova rijeka ugrožena, ko želi da je uništi?
Kasindolska rijeka izvire na planini Jahorini i svojim tokom prolazi kroz kanjone nedirnute prirode i uliva se u rijeku Željeznicu na Ilidži. Koliko su rijeke ugrožene možemo saznati iz medijskih objava i istraživanja koja su urađena na ovu temu. Što se tiče rijeke Kasindolke, ona je na 90% svog toka pitka, prve otpadne vode se ulijevaju kod JZU ''Srbija'' u Kasindolu. Imajući u vidu da vode za piće svugdje u svijetu nestaje, kako svi svjedočimo, u budućnosti bi voda iz Kasindolske rijeke mogla biti jedan od izvora vode za piće. Iz tog razloga treba da se zabrine čitav grad Istočno Sarajevo, kao i grad Sarajevo.
U rijeci živi endemska vrsta potočne pastrmke, po istraživanjima još iz vremena Austro-Ugarske, rijeka je nastanjena Popovom gaovicom, ribom koja se nalazi na crvenoj listi ugroženih vrsta, zatim riječnog raka koji je takođe zaštićen. U kanjonu Kasindolske rijeke je i stanište zaštićene životinjske vrste – vidre. Izgradnjom MHE prijeti se opstanku navedenih zaštićenih vrsta, kao i ostalog biljnog i životinjskog svijeta kojim je bogata ova rijeka i priroda oko nje.
Na pitanje ko želi da uništi našu rijeku veoma je teško i nezahvalno dati precizan odgovor, zapravo vjerovatno niko i nema direktan interes da uništava rijeku, ali se ovo, nažalost, dešava pod uticajem interesa pojedinaca da na ovaj način osiguraju profit. Lični interes pojedinaca, naspram kolektivnog interesa i koristi svih građana!
Koliko uništavanje rijeka utiče na biljni i životnjski svijet u njihovoj okolini?
Više pasivno i sa nevjericom, pratili smo i bili upoznati sa rezultatima istraživanja o štetnosti MHE u Evropi i svijetu, sve dok prve prave negativne efekte i sami nismo osjetili na našoj rijeci. Mi smo imali tu mogućnost da svjedočimo koliko je štetan uticaj na biljni i životinjski svijet imala izgradnja prve MHE ''Podivič'', gdje su u toku radova posječene ogromne količine šume, napravljeni bespotrebni putevi, nestajanje izvora pitke vode, formiranje klizišta, zatvaranje kompletnog toka rijeke usljed čega je dolazilo do pomora ribe, pogotovo u zimskom periodu kada je vrijeme mrijesta potočne pastrmke. Za sve navedeno posjedujemo snimke i fotografije kao dokaze.
Kakvi su komentari građana imajući u vidu da se često rijeke uništavaju zbog ličnih koristi?
Imajući u vidu da se izgradnja MHE na rijeci Kasindolci odvija duboko u netaknutoj prirodi, daleko od očiju javnosti, a posebno nadležnih i nadzornih organa, većina građana Istočnog Sarajeva nije ni bila upoznata sa činjenicom da je jedna mini hidroelektrana izgrađena i da radi već par godina, a samim tim ni da postoje planovi za izgradnju još dvije.
Građane je zbunjivalo često zamućenje rijeke i često opadanje nivoa vode ni ne sluteći da je uzrok građenje mini hidroelektrane.
Po saznanju građana, preko naše stranice Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci, primili smo mnogo poruka podrške i komentara zgroženih i zabrinutih građana. Iznenađeni smo brojem ljudi kako iz grada, tako i iz cijele BiH i dijaspore koji su nam se javili i podržali nas. Ovo nam daje i snagu ali i obavezu da nastavimo dalje i da se izborimo u namjeri da zaštitimo ovaj biser prirode.
Koliko dugo traje vaša borba?
Prva individualna obraćanja građana nadležnima u opštini Trnovo i nadležnim ministarstvima Republike Srpske, inspektoru za urbanističke, građevinske i ekološke poslove počela su 2017.godine skrećući im pažnju na nepravilnosti i neregularnosti prilikom izvođenja radova i samih koncesionara, na šta nismo dobili adekvatne odgovore, niti izlaske inspekcije na teren, nego su se pojavljivali zapisnici pozitivni za koncesionare i investitore urađeni iz udobnosti kancelarije bez izlaska na teren i uvidom u činjenično stanje na koje smo upozoravali.
Kroz našu facebook grupu STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci, koji smo pokrenuli nedavno, po prvi put smo upoznali javnost sa ovim problemom, i kako smo i naveli naišli na veliku zainteresovanost građana, a nadamo se da će i nadležni organi ovaj put imati više sluha.
Ko je, po Vama, najveći krivac za ovakvu situaciju sa Kasindolskom rijekom?
Mi ne želimo da imenujemo nikoga, nije nam u interesu prozivanje pojedinaca. Nama je prvenstveno cilj da spriječimo dalje uništavanje prirode i mijenjanje toka Kasindolske rijeke, samom izgradnjom mini hidroelektrana. Nadležne institucije, ukoliko budu željele, mogu se pozabaviti ovim pitanjem te pronaći i sankcionisati krivce.
Takođe, svojim primjerom želimo da probudimo svijest i podstaknemo građane i nadležne organe da se ovo pitanje sistemski riješi u cijelom regionu.
Koliko je teško organizovati se i zaštiti rijeku? Koje su vam planirane aktivnosti?
S obzirom da kod nadležnih institucija i organa koji bi trebalo da se pozabave ovom problematikom uništavanja rijeka i prirode do sada smo nailazili na zatvorena vrata i podsmijehe sa strane, veoma je teško bez podrške javnosti, međunarodnih ekoloških organizacija, koje ovim putem pozivamo da nam se pridruže u našoj borbi, kao i borbama svih koji se bore protiv izgradnje mini hidroelektrana na rijekama i potocima u BIH, regionu i šire.
Takođe, želimo da spomenemo Udruženje “Resursni Aarhus centra iz BiH” koji su prepoznali značaj naše inicijative i naše napore da spriječimo dalje uništavanje prirodnih ljepota i pridružili nam se u našoj borbi u sklopu implementacije aktivnosti na projektima “Eko BiH” i “Misli o prirodi!”
Dalje planove počinjemo sa potpisivanjem građanskih inicijativa prema opštinskim nivoima vlasti, upoznavanjem medija, otvorenim protestnim pismom prema Belgijskoj ambasadi sa pitanjem da li oni dozvoljavaju u svojoj državi svojim građanima i pojedincima da uništavaju prirodne ljepote radi ličnog interesa, kao što njihov državljanin-investitor radi u BIH na Kasindolskoj rijeci.
Predlažemo svim udruženjima koji se bave problematikom mini hidroelektrane da svim ambasadama koje imaju investitore na mini hidroelektranama postave isto pitanje, jer smo svjedoci lijepih snimaka i slika iz cijelog svijeta kako imaju lijepa šetališta pored rijeke, izletišta, kupališta i prelijepu prirodu kojoj se svi divimo, a po, izgleda, naviklim vjekovnim kolonijalnim navikama nastavili da uništavaju i iskorištavaju prirodna bogatstva BIH i regiona.
U narednih deset dana planiramo da izvršimo poribljavanje rijeke potočnom pastrmkom, o vlastitom trošku i trošku pojedinaca koji su prepoznali našu borbu jer koncesionari nisu nikada izvršili obavezu iz ekološke dozvole, po kojoj su to trebali raditi dva puta godišnje. Na ovaj način, nadamo se da ćemo bar ublažiti negativne posljedice po riblji fond koje su do sada izazvane.
Koliko je važno sačuvati rijeke u BiH?
Kako smo već spominjali, pitke vode u BIH ponestaje, stoga smatramo da je od izuzetne važnosti sačuvati sve moguće izvore pitke vode, pa tako i našu Kasindolsku rijeku koja je najbliži i veliki izvor pitke vode koja se nalazi u neposrednoj blizini Sarajeva.
Rijeke u BIH svojom ljepotom predstavljaju ogroman turistički potencijal, kao i potencijal za mnogobrojne sportske aktivnosti.
Koliko je važno dignuti glas, da građani ukazuju na probleme u svojoj zajednici i da pokušaju da sačuvaju ono što im je priroda dala?
Veoma je važno dignuti glas. Svjedoci smo čestog nezadovoljstva građana u mnogim oblastima, ne samo ovom i našim primjerom želimo da podstaknemo građane da budu glasni u borbi za svoja prava i za očuvanje prirode koju treba da sačuvamo za buduće generacije.
Naravno da treba ukazivati na probleme, ni zakonska rješenja ne moraju biti nužno dobra, niti da su namjerno napravljena lošima. Zajedno možemo više!