<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Funky Guerrilla: Gerilski rat za opšte dobro

dobre priče

Uspjeh nije zagarantovan nikome, kaže Borojević, tako da ne treba širiti ni lažni optimizam da će svi uspjeti u svojim idejama, ali treba znati da je i neuspjeh sastavni dio našeg učenja i ne treba ideju pokopati u samom startu samo zato što se bojite neuspjeha.

17. februar 2016, 12:00

Socijalno preduzeće je biznis koji posluje sa idejom da kroz zaradu koju ostvari putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasnu socijalnu misiju. Tačnije, ostvarena dobit ne služi za uvećanje imovine i kapitala određenog pojedinca, nego se ulaže u društveno odgovorne aktivnosti, poput  zapošljavanja mladih i marginalizovanih grupa, obrazovanje, kulturu, te određena socijalna pitanja. 


Jedno od rijetkih socijalnih preduzeća u našoj zemlji je FG Grupa, čiji brend Funky Guerrilla postoji već godinu i po dana. Ideja se rodila početkom 2014. godine, kada je udruženje Most iz Gradiške, koje je i osnivač socijalnog, odnosno društvenog preduzeća FG Grupa, krenulo da razmatra mogućnosti direktnog zapošljavanja mladih ljudi i podsticanja njihove proaktivne uloge u traženju posla i stvaranju novih vrijednosti, ali i da razmatra kako da princip održivog razvoja kojem teže sprovedu na lokalnom nivou. Tada su odlučili da sami pokrenu jedan potpuno novi brend i da se upuste u avanturu otvaranja preduzeća i pokušaju da se, bar malo uhvate u borbu sa problemom nezaposlenosti mladih. 


Prema riječima Predraga Borojevića, izvršnog direktora FG Grupa, ime brenda Funky Guerrilla  odražava filozofiju koja je stajala iza pokretanja čitave poslovne avanture. 

Gerilski rat jedne male proizvodnje

“Obzirom da je FG Grupa društveno preduzeće, jasno je da težimo ka jednakosti i socijalnoj pravdi u našoj zemlji, ali i van nje i da su to principi u koje vjerujemo. Zapošljavamo uglavnom mlade ljude do 30 godina starosti, ali i ostale teško zapošljive grupe, i dajemo im priliku da pokažu svoje vještine, koje sigurno imaju. Rezultate njihovog rada možete vidjeti na našim proizvodima. Ovo, na jedan specifičan način, predstavlja borbu mladih protiv nezaposlenosti, ali i gerilski rat jedne male proizvodnje sa svjetski poznatim brandovima prisutnim na našem tržištu. Međutim, naša Guerrilla nije naoružana, niti neprijateljski nastrojena, već se bori kreativnim sredstvima i idejama mladih. Pokušavamo da stvorimo jedinstveno preduzeće i jedinstvene proizvode koji su kreirani u BiH i od mladih ljudi koji u njoj žive i žele da rade“, kaže za Buku Borojević. 


Dodaje i da su za ovih godinu i po dana, koliko postoje, zadovoljni reakcijama i povratnim informacijama koje dobijaju od ljudi koji su kupili njihovu odjeću.  Mnogi se, kaže, iznenade kada čuju da je u pitanju domaći brand i da se sve proizvodi u Novoj Topoli kraj Gradiške.  Trenutno spremaju i jednu zanimljivu kampanju kako bi predstavili svoju ideju široj javnosti i na neki način testirali da li ljudi prepoznaju vrijednosti za koje se bore. Kampanju će pokrenuti u martu, a pripreme su uveliko u toku. 

Inače, FG Grupa, pored razvoja domaće proizvodnje, u isto vrijeme pokušava obezbijediti sredstva i za mnogobrojne aktivnosti koje sprovode u svojoj lokalnoj zajednici. 

Osnivač preduzeća, udruženje Most, najviše radi sa djecom i mladima i kao neprofitna organizacija zavisi od donacija i grantovskih sredstava. Takav vid finansiranja je prilično nesiguran, te je često veoma teško naći finansije za određene stvari koje želimo da realizujemo, kao što je osnivanje multifunkcionalnog omladinskog centra u Gradišci, gdje i djelujemo. Ukoliko budemo uspješni na tržištu i ostvarimo dobit, ta dobit će biti usmjerena upravo u aktivnosti koje sprovodimo u lokalnoj zajednici, poput rada sa djecom koja dolaze iz porodica sa višestrukim problemima, upravljanje Lokalnim volonterskim servisom, rad sa srednjoškolcima kroz "Budi muško klub", proširenje školskog programa recikliranja i slično. Kako bismo ove projekte nesmetano realizovali, potrebna nam je finansijska nezavisnost“, pojašnjava Borojević.

Izostala zakonska regulativa

Nažalost, u našoj zemlji je nepostojanje zakona o socijalnom preduzetništvu prepreka za neki ozbiljniji razvoj ove specifične profitne djelanosti, koja je značajan izvor zaposlenja za pripadnike marginalizovanih grupa kao što su osobe s invaliditetom, siromašni, nacionalne manjine.

Tek nakon zakonske regulative, neke stvari bi bile, ako ništa drugo, ono barem jasnije. 

Prema riječima Borojevića, upravo zbog nepostojanja zakona u BiH, ne postoji ni jasna definicija društvenog preduzetništva. Još uvijek nije usaglašen ni termin - da li je to društveno ili socijalno preduzetništvo. 

Socijalno odnosno društveno preduzetništvo može imati više oblika i može biti ekonomskog i neekonomskog karaktera. Za nas u FG Grupa ,društveno preduzetništvo predstavlja biznis koji posluje s idejom da kroz zaradu koju ostvari putem prodaje proizvoda ili usluga ispuni jasnu društvenu misiju, te da prilikom poslovanja zapošljava određene kategorije stanovništva koje teže dolaze do zaposlenja. Danas je ono na marginama, ali polako postaje tema o kojoj se sve više priča i nadamo se da će uzeti sve više maha i kod nas. Mislim da ono samo ne može da značajno promijeni situaciju, s obzirom da našoj zemlji trebaju korjenite promjene u mnogim sferama, kako bi se situacija promijenila na bolje, ali sigurno može da igra jednu važnu ulogu u tom procesu“, naglašava naš sagovornik. 


Iako se u BiH ovaj vid poduzetništva tek razvija, Borojević kaže da ima inicijativa koje se bave ovom temom na nivou entiteta, ali i države, te se nada da će te inicijative moći da okupe i mapiraju sve inicijative koje se odnose na društveno preduzetništvo kod nas.

Svima koji žele pokrenuti društveno preduzetništvo poručuje da se bore i da istraju u svojoj ideji - bila ona traženje posla ili pokretanje neke nove inicijative - što sigurno nije lako i zahtijeva puno energije. 

Uspjeh nije zagarantovan nikome, kaže Borojević, tako da ne treba širiti ni lažni optimizam da će svi uspjeti u svojim idejama, ali treba znati da je i neuspjeh sastavni dio našeg učenja i ne treba ideju pokopati u samom startu samo zato što se bojite neuspjeha. U BiH je, kako kaže, to sigurno teže nego u nekim zapadnim zemljama, ali ukoliko se ne trudimo i ne pokušamo, nikada nećemo saznati da li se može uspjeti ili ne.