Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji zbog napada na susjednu zemlju, izazvao je ogromne poremećaje na tržištu svih roba. Drastično je uticao i na cijene uljarica i žitarica, posebno pšenice koja je u ponedjeljak dosegla najviši nivo u posljednjih 14 godina zbog straha od poremećaja u snadbjevanju iz Ukrajine i Rusije.
Iako je Ukrajina danas objavila da je obustavila izvoz mesa, šećera i soli, ali dozvolila izvoz pšenice i kukuruza, trgovci nastavljaju da kupuju zalihe iz straha bi neke evropske zemlje mogle ograničiti izvoz.
Ukrajina i Rusija (koja je i najveći izvoznik) učestvuju sa oko 29 odsto u ukupnom svjetskom izvozu pšenice, a u koje zemlje izvoze, slikovito je prikazao Miloš Popović, istraživač Instituta za bezbjednost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu.
Navedeni globalni efekti osjete se već uveliko i u našoj zemlji, uglavnom kroz rast cijena različitih roba i energenata, ali razloga za strah od nestašice pšenice nema, kažu privrednici, iako BiH uvozi pšenicu, ali ne iz Ukrajine i Rusije, već najviše iz Mađarske, Hrvatske i Srbije.
Kako je istakao Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, za sad nema najava ni o povećanju cijena, ni nestačici, a dobavljači uvjeravaju da pšenice ima dovoljno i da je prisutan tek blagi rast cijena. Razloga za zabrinutost po pitanju pšenice i brašna, dodaje Trivić, bi tek moglo biti kada bi izostala i sjetva i žetva.
I ekonomista Admir Čavalić je za BUKU potvrdio da razloga za paniku nema jer su nestašice stvar prošlosti: “Ekonomski posmatrano, nestašice su stvar prošlosti – poremećaji i krize se sada odražavaju na povećanje cijena. Zbog toga apelujem na građane da ne kupuju dodatne količine osnovnih životnih namirnica, naročito brašna. Na taj način stvaraju pretpostavke za brži rast cijena, kao i formiranje neformalnog tržišta datih proizvoda. Prazne police također stvaraju dodatnu paniku kod ostatka stanovništva, što nas dalje drži u začaranom krugu”.
Ipak naglašava da je dodatni rast cijena realnije za očekivati. Ukrajina je, pojašnjava, bitna za globalnu ekonomiju i okupacija će dodatno utjecati na globalni rast cijena, posebno kada je riječ o cijeni energenata poput prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, ali i električne energije kao supstituta.