Tim povodom razgovarali smo sa umjetničkom direktoricom festivala Jasminom Prolić, koja se prisjetila prvog izdanja festivala 2008. godine. Prema njenim riječima festival je nastao kao odgovor bosansko-hercegovačkih umjetnika/ca iz oblasti plesne scenske umjetnosti na nerazumijevanje savremenog plesnog svijeta, nedostatak plesnih festivala kao i manjih, nezavisnih i kritički određenih produkcija na domaćoj festivalskoj mapi, kao rezultat želje da se domaći umjetnici i publika upoznaju sa istinski novim trendovima i idejama, sa radikalnijim scenskim jezikom te da se na taj način podstakne domaća produkcija na ovom polju.
Neposredno nakon toga 2009. godine, osnovano je udruženje Zvrk, posvećeno edukaciji i novim inicijativama u plesnoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Cilj udruženja je kulturni i obrazovni razvoj savremene scenske plesne umjetnosti i plesnog teatra na bosansko-hercegovačkoj kulturnoj sceni.
"Udruženje Zvrk, posvećeno je edukaciji i novim inicijativama u plesnoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Cilj udruženja je kulturni i obrazovni razvoj savremene scenske plesne umjetnosti i plesnog teatra na bosansko-hercegovačkoj kulturnoj sceni. Naš trud je prepoznat od strane domaćih partnera kao što su to Ministarstvo Kulture i Sporta Kantona Sarajevo, Historijskog muzeja, Muzeja Književnosti i pozorišne umjetnosti i Poslovnih novina", ispričala je Jasmina za BUKU.
Ovogodišnje izdanje festivala Zvrk specifično je po tome što se svi performansi organizuju u javnom prostoru, izvan okvira tradicionalnih scenskih institucija. Je li to još jedan od načina da pomjerite granice i publiku involvirate u same kreativne procese, za koja mjesta ste se odlučili?
Da, apsolutno. Za prethodno izdanje festival se odlučio udružiti sa drugim umjetnicima i kulturnim radnicima Evrope i šire kroz evropski projekat koreografske umjetnosti u javnom prostoru « Shapers », i na taj način ići ka publici i omogućiti svim građankama i građanima širom BiH da se upoznaju na jedan jednostavan i pristupačan način sa suvremenom plesnom i interdisciplinarnom umjetnošću. Od trenutka kada umjetnost postaje dostupna svima, poboljšava se komunikacija sa publikom i kreće se na jedno putovanje ka razvoju. Tako i nastavljamo.
Internacionalni plesni i interdisciplinarni festival savremene umjetnosti u BiH « Zvrk » će se održati u Mostaru u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača i u OKC Abrašević, u Banja Luci u Muzeju suvremene umjetnosti Republike Srpske i u Sarajevu u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijskom muzeju BiH i na Trgu Susan Sontag ispred Narodnog Pozorišta Sarajevo.
Ovaj festival je nastao kao odgovor na nerazumijevanje savremenog plesnog svijeta, nedostatak plesnih festivala ali i kao želja da se publika upozna sa novim trendovima. Primijećujete li određeni pomak u pogledu ciljeva koje ste zacrtali prije jedanaest godina i putu ostvarenja do danas?
Samo cu vam reći da smo godine 2008 imali jednu domaću produkciju a danas pet domaćih produkcija.
Osim domaćih produkcija, na festivalu će biti i čak šest stranih. Koliko je važna internacionalna saradnja u pogledu umjetnosti i je li umjetnost suštinski univerzalni jezik komunikacije za sve ljude?
Promocija savremenog plesa i edukacija novih generacija plesača, umjetnika i autora u Bosni i Hercegovini su osnovni ciljevi festivala Zvrk kao i razmjena i upoznavanje šire publike, omladine i učenika sa međunarodnim trupama i umjetnicima ovog specifičnog scenskog izraza koji uspostavlja jedan novi oblik komuniciranja, slobodnog kreativnog izražavanja zahvaljujući umjetnosti i njenom univerzalnom jeziku.
Zvrk je zvanično prva organizacija iz Bosne i Hercegovine koorganizator i partner EU projekta Shapers koji se finansira u okviru programa Kreativna Evropa. Koliko vam je ovo partnerstvo značilo i koje su realizovane aktivnosti?
Svako partnerstvo je od velikog značaja pa tako i ovo. Mogućnosti su veće kada se dođe do udruženja i timskog rada. Navela bih samo činjenicu da je od tog projekta festival «Zvrk» prerastao u bosansko hercegovački festival. A realizovane su sve planirane aktivnosti edukacije, stvaralštva i umrežavanja.
Ovogodišnja tema festivala je „Granice tijela“. Šta nas u okviru toga očekuje i možemo li zaključiti da ćete pomjerati i granice uma svim posjetiteljima?
Tema festivala Zvrk19 nalazi se na sjecištu tijela i geografije. Zanimaju nas kako opipljive geografske, tako i podzemne unutarnje, kontrolne točke, granice. Zašto? Način na koji odaberemo organiziranje tijela nam može reći kako doživljavamo vrijeme i prostor, crtamo geografske granice i gradimo identitet. Tokom 7 dana festivala, Zvrk će publici ponuditi veoma bogat i kvalitetan program : 9 produkcija od čega 5 domaćih i 6 stranih, uz učešće umjetnika iz Libana, Švedske, USA, Njemačke, Francuske, Sirije, Danske, Albanije, Belgije, Hrvatske i BiH.
