Da li ste se kada zapitali kakva nam je struktura na svakih 1.000 stanovnika, kada je riječ o zaposlenima, nezaposlenima, mladim, penzionerima…
Ovo pitanje je istraživao ekonomista Faruk Hadžić, na osnovu dostupnih analiza i ono što je otkrio nije nimalo ohrabrujuće – od 1000 građana radi tek njih 304- polovina u tkz. realnom sektoru, a druga polovina su državni službenici.
Preostalih 66 posto stanovništva je nezaposleno, penzionisano, mlađe od 15 godina ili neaktivno (učenici/studenti, onesposobljeni za rad, osobe koje obavljaju samo kućne poslove u svom domaćinstvu i obeshrabrene neaktivne osobe).
NAPOMENA U neaktivne se prema definiciji ubrajaju i penzioneri, ali su oni posebno izdvojeni u analizi jer za njih postoje zvanični podaci.
“Od 304 zaposlena, tek polovina njih su radnici iz tkz. realnog sektora koji stvaraju novu vrijednost za sebe i za sve ostale. Ono što nas spašava jesu doznake iz inostranstva”, kaže za BUKU Hadžić koji je ovom analizom na što jednostavniji način htio pokazati strukturu stanovništva i kako se ona smanjuje, odnosno povećava.
Do svih brojki je došao iz Ankete o radnoj snazi i od entitetskih zavoda PIO.
Dobijene brojeve je potom uporedio sa stanjem iz 2016. i tek se ovim poređenjem vidi koliko se, u samo dvije godine, promijenila struktura stanhovništva.
Odgovori za 2018. godinu, te povećanje ili smanjenje u u zagradi u odnosu na 2016. godinu:
➡️ Mladi (0-15) = 113 (-11)
➡️ Penzioneri = 252 (+17)
➡️ Zaposleni = 304 (+22)*
➡️ Nezaposleni = 69 (-28)
➡️ Neaktivni = 262 (-1)
* Pola zaposlenih radi u tkz. "realnom sektoru"
“Ono što mene brine, jeste da se osjetno smanjuje broj nezaposlenih i mladih, a povećava broj penzionera. Nažalost sve do sada rađene procjene govore da će u godinama pred nama ovi odnosi biti još lošiji”, zaključio je za naš portal Hadžić.
