Zbog toga su entitetske vlade u Bosni i Hercegovini već najavile osnivanje fondova za pomoć privredi. Trenutno se na tome radi, traže se načini da se prikupe što veća sredstva koja bi se upumpala u ove fondove, za koje će biti potrebno, prema mišljenju stručnjaka, preko milijardu KM.
U RS su najavili da bi fond za pomoć privredi mogao biti osnovan početkom maja i da će se sredstva prikupljati iz donacija i od međunarodnih kreditora.
U FBiH Vlada je najavila pokretanje fonda za stabilizaciju privrede, ali još uvijek nije konkretizovala kad bi to moglo da se desi.
U isto vrijeme privrednici govore da je potrebno što prije reagovati i da se mora što hitnije i što jasnije objasniti i poslodavcima i radnicima na šta mogu da računaju, jer je trenutno stanje neizvjesnosti nepodnošljivo za sve strane.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, upozorava da su mnoge firme pred gašenjem i da nema vremena za preduga analiziranja. On navodi da se mora početi djelovati odmah i u hodu rješavati otvorena pitanja.
„Problem je što nama hitno trebaju ekonomske mjere za podršku privredi i mi smo na to od početka ukazivali Vladi RS. Neke od mjera su donesene, od kojih je najveća ona Agencije za bankarstvo za odgodu plaćanja kredita, koja je prema našem mišljenju nedorečena i manjkava, jer je ostavila bankama mogućnost da odlučuju kome će dati odgodu, a kome ne. Mi svakodnevno prikupljamo podatke o štetama koje trpe privrednici. Do sada imamo oko 600 odgovora privrednika. Sve te rezultate ostavljamo Ministarstvu privrede i na osnovu toga ćemo u narednim danima definisati nove mjere koje ćemo tražiti da donese Vlada radi saniranja šteta u privredi“, rekao je Blagojević za BUKU.
On navodi da postoje mnoga obećanja i prve najave govore da će biti mjera za podršku privredi. Posebno ga raduje da postoje najave za formiranje fonda za podršku privredi i na tome treba ubrzano da se radi.
Iako su fondovi dobar potez, nakon najave njihovog osnivanja, otvorilo se pitanje kako bi se oni uopšte finansirali, obzirom na trenutno finansijsko stanje u kojem se nalazi BiH.
Neke od prijedloga koji bi mogli biti učinkoviti za naš portal iznijeli su stručnjaci iz oblasti ekonomije.
Tako ekonomista Zoran Pavlović naglašava da je bitno sastaviti konkretan plan na koji način doći do potrebnih sredstava.
On predlaže tri konkretna poteza kojima bi BiH mogla da obezbijedi dobar dio potrebnog novca za pomoć privredi.
Prvi je odgoda vraćanja dugoročnih obaveza inostranim finansijkim institucijama.
„Usvojen je okvir budžeta BiH za 2020. godinu kojim je predviđeno da se po osnovu dugoročnih obaveza plati inostranim finansijskim institucijama 807 miliona KM. Imajući u vidu trenutnu situaciju, trebalo bi odmah pokrenuti inicijativu i tražiti grejs period na sve međunarodne obaveze koje BiH ima prema stranim kreditorima, kako bi se ta sredstva oslobodila za pomoć realnom sektoru i svima onima koji su zbog ove situacije ostali ili mogu da ostanu bez prihoda, posla i egzistencije“, rekao je Pavlović za BUKU.
On navodi da bi na ovakvu inicijativu strani kreditori sigurno pozitivno reagovali.
„U ovoj situaciji sam siguran da bi međunarodni kreditori to rado prihvatili, jer su svjesni da taj problem postoji i u njihovim zemljama, a da BiH kao siromašna zemlja treba da dobije podršku sa njihove strane. Taj posao bi trebalo pokrenuti odmah i to mora inicirati Predsjedništvo BiH. To je prvi izvor prihoda na koji bi se moglo sigurno računati i na koji bi se oslonili kako bi se oslobodila sredstva za potrebe svih onih koji su ugroženi ovom situacijom“, kaže Pavlović.
Drugi izvor prihoda su sva ona sredstva predviđena za kapitalne investicije koja se moraju staviti na ’led’ i odložiti za sljedeću godinu.
„Mi imamo po raznim osnovama sredstva rezervisana za razne projekte, ali to su, uslovno rečeno, projekti od kapitalnog značaja, ali ne urgentnog za realizaciju.“
Sa treće strane, postoje sredstva koja su povučena na lokalnom finansijskom tržištu od strane entiteta za kratkoročno finansiranje budžetskih potreba, koja su definisana kao trezorski zapisi i koja bi se mogla za potrebe ove situacije pretvoriti u obveznice za godinu ili dvije. Tako bi se ove godine smanjila obaveza servisiranje tih trezorskih zapisa i opet bi dobili novac za godinu dana koji bi se mogao iskoristiti za te fondove.
Pavlović savjetuje da timovi koji bi morali rješavati ovo pitanje definitivno trebaju podršku stručnjaka i eksperata da bi se obezbijedilo dovoljno novca za finansiranje onih koji su dovedeni na rub egzistencije, a takvih je mnogo.