DVIJE BANKE UPOZORAVAJU DA SMO U OZBILJNOM PROBLEMU, NJEMAČKA SE TRESE ZBOG 0,1% RASTA: Zvoni li za uzbunu bh ekonomiji?

Na probleme i poremećaje u bh ekonomiji upozorile su nedavno dvije banke.

Elvir Padalović / 20. August 2019

Foto: BUKA

Njemačka privreda zabilježila je pad od 0,1 odsto u drugom kvartalu usljed trgovinskih sporova na globalnom nivou i problema u automobilskoj industriji, podaci su njemačke Agencije za statistiku "Destatis". Njihova privreda bi mogla da nastavi pad tokom ljeta jer industrijska proizvodnja opada usljed smanjenja narudžbina, objavila je juče njemačka Bundesbanka, nagovještavajući da je najveća ekonomija eurozone u recesiji.

U Bosni i Hercegovini, jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope zabilježen je pad od -0.49% i -1.97% za dva posljednja kvartala. Još uvijek se niko ne oglašava i ne saopštava da smo zagazili u recesiju. Za razliku od naših statističara, koji se hvale međugodišnjim rastom od 2,2%, Nijemci uopšte kao mjerodavno ne uzimaju rast kvartala ove godine u odnosi na isti kvartal prošle godine.

Na probleme i poremećaje u bh ekonomiji upozorile su nedavno dvije banke.

Rajfajzen banka u svojoj analizi navodi kako je privreda Bosne i Hercegovine iskazala prosječan rast BDP-a od 3,1% u periodu od 2015-2019. godine.

Prema analizi stručnjaka ove banke takav prosječan rast je još uvijek ispod nivoa nekih država Jugoistočnoj Evropi (JIE), i još uvijek je daleko ispod ekspanzije koja bi omogućila snažnu konvergenciju prema nivoima prihoda u EU. BDP po glavi stanovnika po uslovima pariteta kupovne moći bio je 31 odsto prosjeka EU u 2018. godini, što je na dnu liste zajedno sa Albanijom. 

U svom tekstu stručnjaci Ivona Zametica i Gunter Deuber kažu da se u skladu sa očekivanjima, ekonomski zamah BiH znatno usporio u prvom tromjesečju 2019. godine, na 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovaj potez uglavnom je potaknuo slabo globalno trgovinsko okruženje koje je pogodilo i ekonomiju unutar EU.

Ekonomski podaci za prvo polugodište 2019. za BiH pokazali su slab izvoz robe praćen razočaravajućim očitavanjima industrijske proizvodnje koja su u prvoj polovini 2019. ušle na recesijsko područje - prvi put od 2012.godine.

Međutim, na ova dva teška pokazatelja takođe su uticali jednokratni efekti, poput poremećaja proizvodnje kod velikih izvoznih igrača kao što je Gikil (gašenje ključnog proizvođača/izvoznika koksa) ili sprečavanje CEE (proizvođač komponenata sa fokusom na njemačku automobilsku industriju). 

Štaviše, na proizvođače električne energije u državnom vlasništvu (Eletroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB) uticali su negativni meteorološki uslovi i popravka nekoliko objekata, što je potisnulo proizvodnju i izvoz električne energije duboko u negativno područje. 

Pored toga, stalne nesigurnosti oboljele i veliko zadužene velike kompanije (Aluminij ), dodatno su pritiskale na industrijski sektor.  

Ranije ove godine, Erste banka je smanjila prognozu rasta BDP-a za Bosnu i Hercegovinu za 2019. godinu za jedan procentni poen na 2,6 posto, zbog vanjskih trgovinskih uticaja i kašnjenja protoka javnih ulaganja usljed neformiranja vlasti. Bez obzira na očekivano umjereni rast u 2019. godini, predviđanja srednjoročnog rasta podržana su prognoziranom stabilnom privatnom potražnjom i ubrzavanjem investicionog ciklusa nakon dovršetka formiranja vlasti

Nivo inflacije i dalje je benigan, s malim povećanjem koje se predviđa u drugom polugodištu godine zbog povećanja cijena plina u maju, navodi banka.

Očekuje se da će se trgovinski deficit lagano pogoršati, odražavajući visoku uvoznu ovisnost ekonomije usljed ciklusa povezanog s potrošnjom. Fiskalna pozicija ostaje stabilna, ali politički zastoj zaustavlja potencijal javnih ulaganja.

Već ova dva podatka trebala bi biti dovoljna da se zvoni na uzbunu. Međutim kod nas niko ne reaguje. Pitanje da li će uopšte biti uspostavljena vlast i pitanje da li će uopšte biti projektovanog ubrzanja investicionog ciklusa.

Ekonomista Faruk Hadžić smatra da, iako BiH u dva uzastopna kvartala ima negativni rast, a time je tehnički u recesiji, da će u ovoj godini BiH ostvariti određeni ekonomski rast na godišnjem nivou, ali dosta manji od očekivanja.

"I rast od 3.6% koliko je prvobitno bila prognoza, je nizak za BiH, tako da će niže prognoze, a u konačnici niži ostvareni rast dodatno usložiti stanje u državi, jer će to biti dodatni signal građima za napuštanje države. U drugom kvartalu je također pogoršan vanjskotrgovinski bilans, tako da nije za očekivati da će BDP u drugom kvartalu se značajnije popraviti. Jedino što može malo popraviti situaciju u ostatku godine je rast prihoda od turizma.Ne treba zaboraviti da je u trećem kvartalu prestao sa radom i Aluminij, koji je bio značajni izvoznik" ističe Hadžić za BUKU.

On kaže kako ne treba zaboraviti da je Njemačka imala negativni rast u drugom kvartalu od 0.1%, što je izazvalo dodatnu zabrinutost u EU. 

"Ukoliko se nastavi trgovinski spor između SAD-a i Kine, to će se odraziti negativno i na EU, a time i na nas, tako da je moguće da će dodatno do kraja godine doći do snižavanja prognoza ekonomskog rasta. Uz sve kada uzmete da vlast u BiH nema aktivnu ekonomsku politiku, da se nije krenulo ni sa jednom ozbiljnom reformom, koja bi mogla stimulisati ekonomiju, ova godina će biti veoma izazovna" zaključuje naš sagovornik.
 

 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.