Gost BUKA podcasta bio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke. Stanivuković govorio i o urbanističkim planovima za Banjaluku, između ostalog i o važnim temama: kinu Kozara, Bijelom dvoru, famoznoj rupi u centru grada gdje je bio predviđen tržni centar i parkingu kod Muzeja savremene umjetnosti RS.
On je istakao da su ovo važne teme, ali da su to sve nasljeđene teme.
RUPA
„Što se tiče rupe mi već mjeseci radimo na idejnom rješenju. Investitor je otvoren i svjestan je važnosti te lokacije. Mi imamo tim ljudi koji će do kraja ispratiti arhitektonski izgled tog dijela grada koji mora biti savremen i koji će biti nova razglednica, novi simbol Banjaluke. To će biti nova Gospodska i podrazumijevaće novi trg i novo šetalište i u tom pravcu ta tema je za nas važna. Dobili smo tri idejna rješenja, svako smo unapređivanju i ni sa trećim nismo zadovoljni, a četvrto rješenje očekujemo krajem maja, početkom juna. Zbog toga se fotografije kako će taj dio grada izgledati ne pojavljuju, jer su još uvijek dogovori između nas i investitora i dok ne dođeno do tačne presjecanja da budemo zadovoljni nema konsenzusa. Javnost će biti zadovoljna i to ide u pozitivnom pravcu“, rekao je za BUKU Stanivuković.
PARKING KOD MSU RS
Kada je riječ o Autoprevozu i zemlji oko MSU RS Stanivuković je rekao da je Grad uložio još jedan, posljednji, pravni lijek kad pričamo o parkingu preko puta Muzeja.
„To je jedna borba koja je skoro pa izgubljena. Dužan sam kao Gradonačelnik da zadržim još jednu dozu optimizma da mi možemo da vreatimo ono što smatramo da je naše, ali čovjek na kraju odluku suda mora da prihvati i pravila su takva. U tom pravcu moramo dalje da odlučujemo da zadržimo jedan trg i dio parka, da shvatite čitav taj ambijent i ključno je da se zadrži Muzej koji oni i dalje spore u određenim sudskim procesima. Uvjeren sam da ćemo zadržati Muzej i oko toga pregovaramo. U redu, ako je za taj dio parkinga sud tako presudio, želimo da vidimo za drugu lokaciju šta na tom parkingu možemo da uradimo. Do kraja maja isrpićemo i taj posljednji pravni lijek, nakon toga napravićemo određene korake, da sagledamo šta je najbolje za grad, koji su interesi ljudi koji imaju takvu vrstu lokacija, da se pronađe neka središnja tačka u kojoj grad dobija svoje i da u jednom izgubljenom procesu dobije maksimalno koliko može“, istakao je Stanivuković.
Dodaje da kada je u pitanju parking kod Kraša prijedlog je da tu bude nova lokacija za centralno spomen-obilježje.
„Tu smo na vrijeme reagovali, jer i tu smo imali ljudi koji grabe gradsko zemljište. Privodimo lokaciju namjeni. Želimo sačuvati ovaj parking, jer građevinski lobi i tu vreba. Ne postoji lokacija u Banjaluci gdje neko ne vreba. Jedna od lokacija o kojoj se često govorilo za to spomen-obilježje je kod Eurospleta, ali ona je suviše komplikovana. Na toj lokaciji ima preko 18 raszličitih vlasnika pojedinačnih parcela. Bojimo se da bi imovinsko-pravni odnosi mogli da traju preko četiri godine. Zbog toga je naš prijedlog jednako važna i atraktivna lokacija u kojoj možemo da izbjegnemo sve probleme i da krajem godine ili početkom naredne počnemo graditi centralno-spomen obilježje, a obezbijedili smo novac za idejno rješenje, projektnu dokumentaciju što mnogo košta, preko 100.000 KM. I da ponudimo lokaciju parkinga kod Kraša gdje bi pored centralnog spomen-obilježja bio i novi trg“, rekao je Stanivuković.
Dodao je da bi se parking na sedam etaža gradio kod Paskuline ciglane.
„I tu nam je zemlja oduzeta, ono što je ostalo sa tim mi raspolažemo. Tu bi Grad išao u proces da gradi veliku garažu. Dva sprata pod zemljom i pet u sprat. Da prikupimo sav saobraćaj koji bismo izgubili zbog krašovog parkinga. Idemo da u Srpskoj ulici, od Gradske uprave do Manje umjesto parkinga napravimo biciklističke staze u oba pravca. I pravimo studiju, kroz mjesec dana dobićemo detaljan izvještaj, koja ide prema tome da glavna ulica od parka Petar Kočić do parka Mladen Stojanović bude u jednom pravcu, a od škole Aleksa Šantić do parka Petar koćić bude takođe jednosmjerna. Tako bsimo mogli da biciklističke staze gradimo na putu, a ne na trotoaru. Imali bismo posebnu liniju za autobuse i taksiste“, istakao je Stanivuković i dodao je da se ide na promociju vožnje bicikla, korištenja javnog prevoza i direktno utičemo na zaštitu životne sredine.
KOZARA
On je dodao da su imali više razgovora sa mještanima kod kina Kozara i investitorom.
„To je završen slučaj, jer je čovjek dobio sve saglasnosti, sve do građevisnke dozvole. Sa njim trenutno pregovaramo, ali čovjek ima sve manje strpljenja, jer on hoće da počne sa građenjem. On se pita što mu ne izdajemo građevinsku dozvolu kad ima sve papire. Mi to ne možemo dok ne napravimo konsenzus. U ovom trenutku imamo tri rješenja. Prvo je da ne izdamo građevinsku dozvolu iako je moja dužnost da je dam, jer čovjek ima sve dozvole. To je skupština usvojila i promijenila Regulacioni plan, dakle sve je urađeno. Ako ne budemo dali dozvolu slijedi nam tužba od 15, 20, 25, teško je procijeniti od koliko miliona. To je prva ekstremna situacija. Druga ekstremna situacija je da uradite sve kako investitor hoće, koja nije problem što je tolika visinski, već je problem što ulazi u dubinu drugih zgrada. Sve zaklanja, ulazi 50 metara u središnji dio zgrada. Treća opcija svodi se na hiljade razgovora, sa jedne strane sa građanima, a sa druge sa investitorima. Nastojim da se nađemo u konsenzusu da on uvuče zgradi 50 metara, da ne bude zgrada 30 sa 80, već 30 sa 30 ili 40, da ne ide tih 50 metara u dubinu tog prostora. Pa onda na zemljištu koje je ostalo jer je zgrada uvučeno, da investitor od svojih sredstava napravi park koji bi vratio dio amfiteatra i kina na otvorenom, drveće, staza, da to bude park. Prijedlog je da grad uradi energetsku efikasnost i obnovi sve zgrade u tom dijelu grada, d abude ta moderna zgrada i da te zgrade okolo budu obnovoljene čime bismo dobili jedan potpuno novi izgled centra grada. Grad bi izdvojio preko 200.000 KM da bi se kod Atomskog skloništa napravio novi park. Da nam investitor pomogne da od Narodnog pozorišta tu dobijemo novo šetalište“, rekao je Stanivuković.
BIJELI DVOR I NOVI NEBODERI
Kada je Bijeli dvor u pitanju Stanivuković je rekao da su takođe sjedili sa investitorima i dali su saglasnost da se preispita koeficijen izgrađenosti, zainteresovani su da modifiku izgled fasade ukoliko arhitekte i struka smatraju da bi to narušilo izgled centra grada.
„To su sve nasljeđeni procesi. Mi smo sada uradili tako da niko neće moći dobiti bilo kakvu saglasnost za gradnju dok nam se ne svidi idejno rješenje. To je sad slučaj rupe. Mi ne dajemo dozvole dok ne dobijemo idejno rješenje koje odgovara. Ne možemo mi to da radimo u slulaju Bijelog dvora, jer je riječ o poodmaklim fazama, ali drago nam je da retroaktivno promijene idejno rješenje. Naslijedio sam ono što su investitori i Grad ranije odlučili da se grad širi prema centru. Imamo neboder kod kina Kozara gdje je sve dozvole prethodna aministracija dala, Bijeli dvor sa mnogo spratova, imamo veliki neboder koji je preko puta Narodnog pozorišta predviđen Regulacionim planom. Imamo veliki neboder kod zgrade Ekvatora. Biće problem saobraćajno to ispratiti“, istakao je Stanivuković.
Pogledajte cijeli video:
