I
Iako je 10 delegata bilo za hitni postupak, ukidanje akciza nije razmatrano s obzirom da nije bilo entitetske većine, jer su delegati SNSD-a bili protiv.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH danas nije prihvatio hitnu proceduru za razmatranje izmjena Zakona o akcizama koje su prethodno usvojene u Zastupničkom domu, a koje su se ogledale u suspenziji akcize na gorivo na šest mjeseci.
Naime, za hitnu proceduru je bilo 10 delegata, a protiv četiri, ali s obzirom da nije postojala entitetska većina, hitna procedura nije usvojena. Protiv hitne procedure su bili delegati SNSD-a. Zbog činjenice da Kolegij Doma naroda nije bio kompletan zbog odsustva Bakira Izetbegovića nije se moglo pristupiti usaglašavanju.
“Obzirom da nemamo kolegij koji može o ovome odlučiti, mi smo sad ostali u poziciji da usuglasimo ovaj dio. Time je iscrpljena današnja aktivnost za dnevni red”, zaključio je sjednicu Draga Čović, predsjedavajući Doma naroda.
Prije glasanja vodila se rasprava o hitnom postupku, ali i o akcizama i PDV-u.
Zlatko Miletić, delegat Kluba Hrvata, zatražio je da se razmatraju dva zakona.
“Ovaj predmetni o akcizama, ali i izmjene i dopune kada je u pitanju PDV. S kojim pravom minimizirate ono što je tražilo nas pet delegata. U članku 58. to nigdje ne stoji. On se morao naći na dnevnom redu, pa tek onda da se dogovorimo da li su sve procedure ispunjene”, rekao je Miletić.
Denis Bećirović iz SDP-a je zatražio da se u dnevni red uvrste zakoni o javnim nabavkama, VSTV-u i sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, ali su to odbili delegati SNSD-a i HDZ-a BiH.
“Ako ih usvojimo, BiH može kredibilno zatražiti kandidatski status za EU. Ovo je Zastupnički dom već usvojio”, rekao je Bećirović.
Dragan Čović, predsjedavajući Doma, kazao je kako je ranije dogovoreno da se svi spomenuti zakoni razmatraju na rednovnoj sjednici 24. marta, te da je do tada zaduženo Vijeće ministara BiH da analizira zakone koji su fiskalne prirode.
“Nadam se da će redovita sjedncia biti 24. i na njoj će biti svi ovi zakoni. Točke koje dolaze na žurnu sjednicu moraju biti pripremljene”, rekao je Čović.
Dušanka Majkić (SNSD) kazala je da neki predlažu zakone kako bi nešto dobili na skorašnjim izborima, te da to ne treba raditi.
“Ima nekoliko strateških pitanja. Prvo je zašto ne postoji mišljenje UO UIOBiH, koji je ključan za davanje saglasnosti i vršenje ovih promjena. Nije to slučajno. Kada se usvajao zakon, znalo se da će parlamentarci uvijek pred izbore jurišati na ovaj zakon. Ako u Upravnom odboru sjede tri ministra finansija i tri eksperta iz oblasti finansija, to znači da će oni pomoći da se ovo analizira na pravi način. Postoji li pisana saglasnost entiteta da li će usvajanje ovog zakona načiniti štetu enetitetskim budžetima. Najstrašnije je što ne postoji ništa što treba da govori o trogodošnjem fiskalnom okviru u kojem se trebamo kretati. Mi smo dobili informaciju da još nije usvojen fiskalni okvir i ne znam na osnovu čega je ovaj zakon predložen, osim populističkih namjera predlagača. Hoćemo li to da ostavimo narod bez penzija, nikog to nije zanimalo u Predstavničkom domu. Za poslanike kažu da su univerzalne neznalice i oni ne mogu donostiti ovakve zakone. U javnosti su stvorili stav da se kao oni brinu za narod, istakla je Majkić.
Ona je ustvrdila kako Evropska unija insistira na jednoj stopi PDV-a radi sprečavanja manipulacija.
“Stručnjaci treba da nam to kažu, ne parlamentarci. Ovo je politički stav SDP-a i meni je to jasno, ali na bazi čega? Onaj ko previše insistira na svom, taj ne insistira na ničemu”, dodala je Majkić.
Mladen Bosić (SDS) kaže da je hitna procedura zato što je vanredna situacija.
“Vlasti moraju reagovati i zaštititi privredu i građane. Šta su uradile naše vlasti i entiteta i državna vlast. Nisu ni raspravljale. Ne zanima ih ovo uopšte. Valjda je logično da vlasti u kriznoj situaciji ne prebace teret na građane, već da kažu da će se odreći nekih prihoda u budžetu. Ove vlasti se ponašaju kao noj. Kada god je krizna situacija oni zabiju glavu u pijesak i čekaju da ona prođe. I uspijevaju u tome. Ne mogu da razumijem da niste shvatili ovaj trenutak. Opozicija je uspjela uz pomoć građana da nametne ovu temu. Možete vi ovo odgoditi za sedam dana, možete plašiti ljude penzijama, ali penzije se ne isplaćuju od akciza. Šta je UIO radila svih ovih godina da nemamo analizu šta je to diferencirana stiopa. Moja stranka je 2014. godine predlagala diferenciranu stopu i od tada UIO sa toliko zaposlenih nije uspjela napraviti analizu, a vi sada tražite od njih mišljenje. Zahtjev za hitnu proceduru ne treba obrazlagati, jasno je zašto je ovo hitno, naglasio je Bosić.
Bećirović je istakao da Majkić postavlja puno pitanja, te ustvrdio da bi ona trebala biti ta koja daje odgovore.
“Opozicija je napravila potez koji je u interesu svih ljudi u Bosni i Hercegovini. Mi moramo smoći snage da pomognemo ljudima konkretno. U trenutku kada traje agresija na Ukrajinu, kada izbjeglice bježe u evropske zemlje, kada smo svakako imali krizu zbog pandemije, mi nismo imali nikave mjere Vijeća ministara. Zašto danas nije pristutan gospodin Tegeltija? Gdje je taj čovjek? Da li je Vijeće napravilo bilo kakav plan za ublažavanje ove situacije? Nema takvog plana. Šta god da pitate, odgovor je nula. Nadležni smo da pitamo kako je Vijeće ministara reagovalo prema poljoprivredi, da li se išta čini da se pomogne. Koje su to ekonomske mjere koje će ublažiti krizu. Svi znamo da su suficiti nikad veći”, podvukao je Denis Bećirović.
Nikola Špirić (SNSD), član Kolegija Doma, podsjetio je kako je i u vrijeme poplava bilo snažnih zahtjeva na diferenciranom stopom PDV-a.
“Ostali smo na jedinstvenoj i spriječili zloupotrebe. Ako je situacija hitna, ne znači da se hitnim postupkom u Parlamentu trebaju kršiti drugi zakoni i propisi. Isti ovaj prijedlog je predlagač trebao proslijediti UIO i izbjeći kršenje zakona. Ovaj zakon, kada bi ga usvojili, može da bude destabilizirajući jer su usvojeni samo entitetski budžeti. Primjenom zakona bi smanjeni prihodi bili za 531 milion KM. Ako se tome doda i smanjenje osnovice za PDV, onda je to još 90 miliona. Logično je da mi kao odgovorni ljudi pitamo vlade entiteta hoće li ovi prihodi ugroziti razvoj entiteta, kantona, županija ili opština”, istakao je Špirić, te upitao zašto zakon o akcizama nije propisao šta se radi sa zalihama naftnih derivata.
“Hoće li ljudima biti obezbjeđen povrat. Ovaj zakon nije dovršen da bi bio primjenjen. Ne sumnjam u namjere, ali brizna nije saveznik dobrom rješenju. Ja imam uvjeravanja da sredstva neće doći do građana, nego će trgovci uzeti ta sredstva. Ovaj zakon proizvodi pravnu nesigurnost. Ne može nijedan dom zakonodavnu ulogu prenijeti na Savjet ministara. Ovim zakonom se upravo to radi. Nećemo podržati hitnu proceduru, već dati šansu UIO i vladama entiteta koje trebaju brinuti o ovim izazovima, spriječiti mogućnost da ovaj zakon puni džepove trgovcima. Ovi zakoni su bliže anarhiji nego pomoći građanima”, riječi su Špirića.