Fond za oporavak EU iznosi 750 milijardi evra, a čine ga 390 miljardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Drugim riječima ovaj iznos biće nabavljen na finansijskim tržištima
Ovaj fond će biti finansiran zajedničkim zaduživanjem EU na svetskim tržištima kapitala, a rok za otplatu pozajmice je kraj 2058 godine.
U čitavom procesu oko otezanja dogovora najviše pažnje zaslužio je holandski premijer Mark Rutte. Zbog svoje štedljivosti pojedini mediji su ga prozvali Bajom Patkom. Radi se o tome da je ovaj štedljivi premijer insistirao na nadzoru vladavine prava kao uslova korištenja sredstava iz novog EU budžeta. Na strani holandskog premijera otvoreno je stala i finska premijerka Sanna Marin.
Zbog ovga ga je mađarski premijer Viktor Orban u jednom momentu upitao Zašto ga mrzi?
"On je kriv za sav haos." rekao je Orban.
U jednom trenutku Merkel je napuštala sastanak, Makron je lupao šakom o sto.
Mark Rutte nije komentarisao Orbanove izjave.
Ali je konferenciji za medije 10.jula rekao da ga “jako zabrinjavaju” dešavanja u Mađarskoj i Poljskoj.
“Imamo načela vladavine prava i demokratije, Evropa ne predstavlja samo tržište i valutu, nego i zajednicu vrijednosti”, istaknuo je tada nizozemski premijer.
Prema dogovorenom planu, Evropska komisija predložiće mjere koje treba preduzeti kada se utvrdi demokratsko zaostajanje, a koje će države EU usvojiti kvalifikovanom većinom. I Budimpešta i Varšava suočavaju se s takozvanim postupkom prema članku 7 zbog vladavine zakona poput slobode medija ili ograničavanja nezavisnosti pravosuđa.
EU će posuditi ukupan iznos na finansijskim tržištima
Ukupni iznos koji će povećati vrijednost budžeta EU za razdoblje 2021.-2027. više od 1,824 biliona eura Europska unija će posuđivati na finansijskim tržištima.
"Uspjeli smo. Evropa je jaka, Evropa je ujedinjena ", komentarisao je dogovor Charles Michel koji je bio vidno zadovoljan.
Prema njegovim riječima, rezultat je uspjeh za svih 27 država članica koje su u kritičnom trenutku pokazale odgovornost i solidarnost.
Prema njegovim riječima, čelnici su se napokon dogovorili o svim bitnim stavkama fonda, iz kojeg će se sredstva povlačiti u skladu sa klimatskim ciljevima EU i usloviti poštovanje vladavine zakona.
Ukupni iznos bespovratnih sredstava u fondu za obnovu biće 390 milijardi eura, dok će 360 milijardi biti spremno za kredite.
Upravo je taj odnos bio glavna kontroverzna tema pregovora, zbog koje su takozvane zelene države odbile pristupiti sporazumu. Holandija, Austrija, Švedska i Danska, strahujući od velikog zajedničkog duga, na kraju su zahtijevale smanjenje direktnih subvencija s prvobitno planiranih pola biliona na 110 milijardi eura.
Italija i Španija, koje će, kao zemlje koje su najviše pogođene pandemijom covidu-19, biti daleko najveći primatelji fonda, podržale su, zajedno s Njemačkom i Francuskom, najveći mogući paket grantova; kompromis je na kraju onih spomenutih 390 milijardi.
Prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, sporazum je ključni korak ka oporavku evropskih ekonomija, koje se trenutno oporavljaju od posljedica koronavirusa i suočavaju se sa značajnim padom ove godine.
Povlačenje sredstava iz fonda biće povezano sa implementacijom nacionalnih programa reformi, na koje će se svaka država morati obavezati. Ključno je što su ulaganja iz fonda i budžeta povezana s prelaskom na klimatsku i digitalnu ekonomiju, rekao je šef izvršne vlasti u EU.
Države bi trebale vratiti kredit do sredine ovog vijeka, uz pomoć novih izvora prihoda u zajedničkom budžetu. Prema sporazumu, zemlje su se obavezale da će pomoći da se budžet puni novom taksom od nereciklirane plastike a razgovaraće se o dodatnim resursima.
Samit, koji je završen jutros, počeo je u petak i prvobitno je bio zakazan kao dvodnevni događaj. Vremenski se sjednica "otegla" i trajala je kao dosad najduži samit Unije u decembru 2000. godine, kada je reforma institucija EU bila neophodna za buduće širenje evropskog bloka na istok.
