U prijedlozima zaključaka u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti, koju će razmatrati parlament Srpske, navodi se da Narodna skupština zadužuje Vladu da joj da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje zakone iz ove oblasti.
"Narodna skupština zadužuje Vladu da na ovom planu povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH ranije potpisan sa Vladom Federacije BiH", ističe se u ovoj informaciji, dostavljenoj Narodnoj skupštini zajedno sa materijalima za posebnu sjednicu posvećenu vraćanju nadležnosti Srpske.
U Informaciji se podsjeća da su do prenosa nadležnosti u oblasti odbrane na nivo BiH postojale vojska Srpske i Federacije BiH koje su obavljale svoje ustavne obaveze, ni na koji način ne kršeći Ustav BiH ni Dejtonski mirovni sporazum.
U tom dokumentu se ističe da se na početku procesa reforme odbrane u BiH Srpska zvanično zalagala za politiku demilitarizacije BiH, kao postkonfliktnog društva, što, nažalost, nije prihvaćeno od druge strane, FBiH i međunarodnih učesnika u procesu reforme.
"Od razmatranih pozitivnih efekata reforme odbrane, za Srpsku nije ostvaren niti jedan od očekivanih. Na finansijskom planu Srpska nije smanjila izdvajanje za odbranu, niti je kroz ovakav sistem politika odbrane Republike Srpske poboljšana. Takođe, procesi u oblasti politike odbrane u BiH su u suprotnosti sa politikom vojne neutralnosti Srpske, a u skladu sa Rezolucijom Narodne skupštine o vojnoj neutralnost", navedeno je u Informaciji.
A šta će od svega biti?
Izvjesno je da će se posebna sjednica održati i to kako su najavili iz vlasti između 8. i 10. decembra. Povlačenje iz ovog procesa bi značilo da je Milorad Dodik pokleknuo pred pritiscima što je u ovoj fazi predstavljanog plana iz Republike Srpske teško očekivati.
Ipak, Dodikove izjave o onome što bi se trebalo dešavati u periodu nakon posebne sjednice govore u prilog tome da bi cijela ova priča mogla dobro poslužiti za što bolje pozicioniranje pred sljedeće izbore.
Uglavnom, Dodikove zadnje izjave su malo umjerenije.
“Predloženi su određeni zaključci da se povlači saglasnost i ostavlja rok od šest mjeseci da se normativno uredi ta oblast. Od početka smo govorili da smo spremni da vojni potencijal na nivou BiH bude prepolovljen. Ako toga nema, imamo dva procesa”, napomenuo je Dodik.
On je pojasnio da je jedan da se donese zakon o vojsci Republike Srpske koja joj po Ustavu pripada, ali je ukinuta nasiljem međunarodnog faktora, i druga, zakon o demilitarizaciji prostora Republike Srpske u pogledu vojnih struktura, ne policijskih.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar tvrdi da NSRS ima pravo i mogućnost da povuče svoju saglasnost na formiranje Oružanih snaga. Ali, kako kaže, to je sve.
“NSRS nije ni osnovala OS niti ih može ukidati. Da bi se bilo šta mijenjalo u vezi Oružanih snaga te odluke može donijeti jedino Parlametarna skupština BiH koja ih je i formirala. Drugo, RS nema pravo da osnuje svoju vlastitu vojsku. Ako bi entitet RS osnovala svoje oružne snage to bi bila paravojna formacija koja bi morala bti rasformirana, miliom ili silom. U državi ne mogu biti dvije legitimne oružane snage!”, kaže Kozar.
Što se tiče priče o demilitarizaciji BiH, ona je za našeg sagovornika izlišna tema za razgovor, jer bošnjački i hrvastki dio političara je protiv toga.
Takođe, ni demilitarizacija samo jednog dijela, odnosno RS je isto nemoguća, jer je RS u sastavu BiH.
Jedino preostaje smanjivanje Oružanih snaga, al ii ono nije realno.
“Kada govorimo o smanjivanju OS BiH, one su svedene na 9200 vojnika i starješina i taj broj svesti na 4500 ne bi bilo dobro jer ne bi bili relevantan kandidat za NATO, a mogli bi izgubiti i status partnera, gdje je BiH još od 2006. godine. Uvijek treba voditi računa šta je moguće u realnom trenutku na osnovu zakonskih akata i Ustava”, rekao ej Kozar.
Poslušajte cijeli razgovor u kojem je naš sagovornik govorio o tome šta nas čeka ukoliko dođe do jednostranog provođenja najavljenih scenarija, stanju u OS BiH, al i naoružavanju Srbije i Hrvatske.
A šta bi se desilo kada bi Dodik osnovao Vojsku RS?
"Pripadnici Oružanih snaga iz reda srpskog naroda dolazili su kod svojih pretpostavljenih i svi su rekli ako do toga dođe da na njih mogu računati", kaže zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić
Većina pripadnika Oružanih snaga BiH srpske nacionalnosti spremna je da pređe u Vojsku Republike Srpske, ako bi bila ponovo formirana, izjavio je Okolić i tako potvrdio ranije navode srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika da bi u takvom scenariju 80 odsto Srba napustilo zajedničku vojsku.
Ako bi se vodili ovom računicom jasno je da bi se veoma brzo stvorile mogućnosti za formiranje neke nove vojne strukture u BiH. I tu dolazimo do problema o kojem je govorio vojni analitičar Kozar, a to je da bi BiH imala dvije vojske. I jedna bi po pravilu bila paravojska,a to je u ovom slučaju vojska RS. Teško se šta može predvidjeti, ali kako je to već objasnio naš sagovornik ovako formirana vojska bi morala biti rasformirana, a za to se ne bi birala sredstva. I baš zbog takvih predviđanja eventualno formiranje neke nove vojske na području BiH bi moglo biti veoma opasno po građane ove zemlje.
Demilitarizacija jednog dijaela zemlje je opet nemoguća jer i ona bi vodila u ograničene sukobe.
Sa druge strane, demilitarizacija kao opcija koja se pominje za mnoge i nije loša ideja ukoliko bi se to radilo kroz reforme OS BiH koje bi dovele i do njenog gašenja, odnosno svođenja na protokolarnu vojsku, a ostatku vojske našla druga uloga iz oblasti bezbjednosti ili zaštite stanovništva.
Šta će od navedenog biti ili neće ništa, što je i najvjreovatnije, pokazaće nam odluke NSRS i Vlade RS.
