<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Demant tvrdnji iznesenih u kolumni "Sloboda izolacije i sjećanje na davna upozorenja"

DEMANT

Henry Kissinger nije govorio “pred Vijećem za eugeniku”, a WHO “sudbinski” ne zavisi od donacija fondacije Billa Gatesa.

23. april 2020, 4:08

 

Na portalu Buka, 13. aprila, pod naslovom "Sloboda izolacije i sjećanje na davna upozorenja", objavljena je kolumna novinara Zlatka Dizdarevića, u kojoj autor, između ostalog, iznosi niz tvrdnji vezanih uz razloge trenutne svjetske zdravstvene krize odnosno pandemije virusa SARS-CoV-2. 

Provjerom činjenica, portal Raskrinkavanje.ba utvrdio je da su u navedenoj kolumni iznesene neistinite tvrdnje, te je objavio analizu kojom ih demantuje.

Prenosimo analizu portala Raskrinkavanje.ba, uz izvinjenje čitaocima zbog prenošenja neistinitih informacija.

Citirajući navodnu izjavu Henryja Kissingera, američkog političara i bivšeg državnog sekretara SAD, Dizdarević u svojoj kolumni tako govori sljedeće:

Eto, dalje, iz zaboravljenih spisa i jednog, posebno danas, znakovitog citata moćnog Henri Kisindžera. Riječ je o govoru na Vijeću za eugeniku, 25. februara 2009.  Dakle, pred ljudima koji se bave teorijama i praksom "poboljšavanja ljudske rase", što se kroz noviju istoriju svodilo uglavnom na sterilizaciju građana iz raznih razloga "nepodob.nih" najmoćnijima u vladajućim sistemima Zapada. 

U Americi, dinastija Rokfelera i moćnici poput nobelovca (?!) Kisindžera bili su, i danas su viđeniji u tom krugu "tragača za savršenim čovjekom". Zapis o pomenutom Kisindžerovom govoru iz 2009. posebno je zanimljiv danas kada se poveže sa aktuelnom dramom i korijenima korona virusa. 

Kisindžer je tada kazao: "Jednom kada stado prihvati obaveznu prinudnu vakcinaciju, igra je završena! Tada će prihvatiti bilo šta, i prinudnu donaciju krvi ili organa – za opštu dobrobit. Kontrolišite um ovaca, i kontrolisaćete cijelo stado. Proizvođači vakcina će zarađivati milijarde, a mnogi od vas u ovoj prostoriji danas su investitori. To je ogromna pobjeda. Razrijedit ćemo stado, a pritom će nam oni sami platiti usluge istrebljenja..."

Ova navodna izjava Henryja Kissingera već neko vrijeme kruži društvenim mrežama, prvenstveno Facebookom, a ponovo je aktuelizirana u svjetlu dešavanja uzrokovanih pandemijom novog koronavirusa. Upravo iz tog razloga, utvrđivanjem (ne)tačnosti ove izjave su se bavile platforme za provjeru činjenica kao što su PolitiFact te AFP Fact Check.

Tako u svojoj analizi koja je objavljena 3. aprila 2020. godine, AFP Fact Check navodi sljedeće:

U desetinama postova objavljenih na Facebooku iznijete su tvrdnje da je Henry Kissinger održao govor pozivajući na masovnu vakcinaciju i govoreći da će to utrti put drugim radikalnim zdravstvenim politikama, uključujući genetsku modifikaciju i prisilnu sterilizaciju djece. Ove tvrdnje su netačne, njegov ured je potvrdio da se radi o "potpunoj izmišljotini", o izjavi ne postoje nikakvi pisani tragovi, a organizacija pred kojom je navodno iznio ove tvrdnje - ne postoji.
(...)
Kako se čini, ove tvrdnje su se na društvenim mrežama prvi put pojavile 2019. godine, a ponovo su postale aktuelne u martu 2020. godine. Svaka od njih sadrži meme koji citira navodnu Kissingerovu izjavu, a neke od njih i tvrdnje da se radi o izjavi sa govora pred Vijećem za eugeniku Svjetske zdravstvene organizacije održanom 25. februara 2009. godine.

"Ovo je potpuna izmišljotina", rekla nam je Courtney Glick, Kissingerova asistentica iz njujorške savjetodavne kompanije Kissinger Associates. (...) Pretraga Kissingerovih javnih istupa i intervjua u medijima, kao ni pretraga njegovih ličnih arhiva ne daje nikakve podatke o navodnom govoru iz 2009. godine, a ne postoji nijedan medijski izvještaj koji navodi da je Kissinger nekad govorio o gore spomenutim temama.

Jedino što smo uspjeli pronaći jeste njegov govor iz 6. februara 2009. koji je dao na 45. Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, no tema njegovog govora je bila nuklearno oružje, dok o temama iz navodne izjave s Facebooka uopšte nije govorio. Također, neki postovi na Facebooku tvrde da se radi o opaskama koje je iznio u izvještaju o rastu svjetske populacija još 1974. godine. Ovaj izvještaj Bijela kuća je javnosti objavila 1989. godine, a njemu se navodi nijedna od pretpostavki koje sadrže ovi Facebook postovi.

Ova nepostojeća izjava pripisana Kissingeru vrlo je slična i još jednoj lažnoj izjavi koja se u domaćim medijima pojavila 2018. godine. Ista je pripisana Davidu Rockefelleru, a glasi: "Potrebna je samo jedna dobra svjetska kriza i većina nacija bez pogovora prihvatiće novi svjetski poredak" o čemu je Raskrinkavanje 2019. pisalo u analizi koju možete pročitati ovdje.

Što se tiče tvrdnji o tome kako je Kissingerov navodni govor održan pred "Vijećem za eugeniku Svjetske zdravstvene organizacije", njih je, uz AFP Fact Check, opovrgnula i platforma za provjeru činjenica Poynter instituta, PolitiFact:

Christian Lindmeier, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rekao nam je da, uz to što arhive WHO-a ne sadrže nikakve zapise o ovom govoru, "Vijeće za eugeniku WHO-a" ne postoji. U mailu koji nam je Lindmeier poslao stoji: “Nemamo znanje o tome da se takav govor ikad održao, a molim vas i da naznačite da ovo "Vijeće" koje se spominje u navodnoj izjavi i meme-ovima ne postoji.”

Podsjećamo, eugenika odnosno teorija o "genetskom usavršavanju" ljudske rase koja je bila naročito raširena u 19. i prvoj polovini 20. vijeka, jedna je od najozloglašenijih u svjetskoj historiji. Uz osnovni princip "kreiranja savršene rase", eugenika je iz teorije prešla u praksu 1933. godine u nacističkoj Njemačkoj, kada je donesen tzv. Zakon o nasljednim bolestima prema kojem su nacisti izvršili na stotine hiljada prisilnih sterilizacija i eutanazija ljudi koji su patili od određenih mentalnih i fizičkih oboljenja, invaliditeta, ali i širih grupa ljudi koji se nisu uklapali u nacističku ideju o “superiornoj rasi”. Tvrdnja da takvo vijeće postoji pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, sama po sebi se protivi razumu i logici.

Dizdarević u svojoj kolumni navodi i sljedeće:

U tekstu objavljenom prije deset dana, 3. aprila, dugovječni kreator temeljnih principa američke spoljne politike Kisindžer podvlači tri suštinske tačke za akciju: Prvo, poziva na vakcinaciju najširih slojeva stanovništva na svijetu. Drugo, Amerika posebno mora se "masovno" vakcinisati uz prelazak na digitalno finansijski sistem. Treće, svim ovim prigrlit će se svjetski liberalni poredak. Dakle, sve ono gdje su milijarderi i korporacije što vladaju svijetom dobitnici, dirigujući "politici" domaće zadatke. Uz "sterilizaciju" svega i svih što su izvan ovog sistema. 

Pretragom smo ustanovili da se navodi iz ovog citata odnose na autorski tekst Henryja Kissingera kojeg je 3. aprila objavio Wall Street Journal (cijeli tekst je dostupan na ovom linku).

U ovom tekstu, naslovljenom "Pandemija koronavirusa će zauvijek promijeniti ustrojstvo svijeta", Kissinger je govorio o posljedicama pandemije, izrazivši nadu da će "udar pandemije na globalno zdravlje biti privremen", ali i zabrinutost da bi "politički i ekonomski preokret koje je virus uzrokovao - mogao trajati generacijama". U tekstu Kissinger zaista iznosi tri preporuke američkim vlastima, a one glase ovako:

Poučeni lekcijama iz razvijanja Marshallovog plana i projekta Manhattan, SAD su obavezne da ulože velike napore u tri oblasti:

Prvo, pružiti podršku globalnom otporu zaraznoj bolesti. Trijumfi medicinskih nauka kao što su vakcina za polio i istrijebljenje velikih boginja, kao i rastuće statističko-tehnološko čudo medicinskih dijagnoza uz pomoć umjetne inteligencije, uljuljkali su nas u opasan osjećaj samozadovoljstva. Moramo razviti nove načine i nove tehnologije za kontrolu zaraze i proporcionalno osigurati vakcine za široke slojeve stanovništva. Gradovi, države i regije se moraju dosljedno pripremiti da svoje građane/ke zaštite od pandemije, kroz osiguravanje zaliha, kooperativno planiranje i napredna naučna istraživanja. 

Drugo, težiti tome da se zacijele rane svjetske ekonomije. Svjetski lideri su iz finansijske krize 2008. godine naučili važne lekcije. Trenutna ekonomska kriza je kompleksnija: pad koji je proizveo koronavirus je, po svojoj brzini i globalnoj rasprostranjenosti, nešto s čime se u dosadašnjoj historiji nismo suočili. A mjere kao što su društveno distanciranje, zatvaranje škola i firmi, pogoršavaju ekonomsku patnju. Programi za oporavak moraju smanjiti učinke nadolazećeg haosa za najranjivije populacije u svijetu.

Treće, čuvati principe liberalnog svjetskog poretka. Mit o postanku modernog upravljanja (modela vlasti) je grad opasan zidovima, kog štite jaki vladari, nekad despotski, nekad dobroćudni, ali uvijek dovoljno jaki da zaštite ljude od vanjskih neprijatelja. Mislioci iz doba prosvjetiteljstva su redefinisali ovaj koncept, smatrajući da je smisao države da odgovori na osnovne potrebe svojih stanovnika/ca: za redom, sigurnošću, ekonomskim prosperitetom i pravdom. Pojedinci ovo ne mogu sebi obezbijediti sami. Pandemija nas je odvela korak unazad - u oživljavanje koncepta utvrđenog grada, u doba kada napredak zavisi od globalne trgovine i kretanja ljudi.

Svjetske demokratije moraju braniti i održavati svoje prosvjetiteljske vrijednosti. Globalno odustajanje od balansiranja između moći i legitimiteta uzrokovaće propast društvenog ugovora, kako u domaćim, tako i u međunarodnim okvirima. Ipak, ovo milenijsko pitanje ne može se rješavati paralelno sa borbom protiv pandemije COVID-19. Uzdržanost je potrebna na svim stranama - kako u domaćoj politici, tako i u međunarodnoj diplomatiji. Moraju se odrediti prioriteti. (...) Izaći na kraj s trenutnom krizom i uporedo graditi budućnost je historijski izazov za političke lidere. Njihov neuspjeh bi mogao odvesti svijet u propast.

Iako u kontekstu pandemije Kissinger spominje neophodnost "osiguravanja vakcine za široke slojeve stanovništva", on ne poziva na  "masovnu vakcinaciju", kako Dizdarević tvrdi u svojoj kolumni.

Izraz "digitalno finansijski sistem" kojeg je Dizdarević pripisao Kissingeru, u ovom članku se nigdje ne spominje. Nije jasno ni na šta je Dizdarević mislio kad je govorio o "sterilizaciji svega i svačega izvan ovog sistema", o čemu takođe nema ni pomena u originalnom tekstu.

Također, u ovim preporukama američkoj vladi Kissinger govori o "važnosti očuvanja liberalnog svjetskog poretka", dodajući da je model države i vlasti kakav su zagovarali prosvjetitelji danas u krizi, aludirajući na to da današnji svijet ne može funkcionisati uz zatvorene granice i ograničena kretanja robe i ljudi, te pozivajući na “suzdržanost” u politici dok se ne zaustavi aktuelna pandemija. Ništa od toga nema veze sa “zavjerološkim” kontekstom u koji Dizdarević stavlja termin “svjetski liberalni poredak”. 

U svojoj kolumni, Dizdarević dalje navodi:

Zanimljivo, priča je nastavljena ovih dana. Bil Gejts se sa Kisindžerom, eto kao slučajno tragom ove istine iz govora 2009., a prema informacijama iz SAD-a, založio za masovnu vakcinaciju i globalnu vladavinu povodom korona virusa. 

Budući da izvor ovih tvrdnji nije jasan, pretragom ključnih riječi naišli smo na članak objavljen 6. aprila na portalu Transformacija svijesti, “specijaliziranom” za teorije zavjera. Članak je popraćen YouTube videom s naloga izvjesnog Spiroa Skourasa, koji sadrži kompilaciju medijskih istupa Billa Gatesa popraćenu mnogobrojnim teorijama zavjere o pandemiji virusa SARS-CoV-2 i navodne Gatesove povezanosti s istom. 

Članak je naslovljen: 

Henry Kissinger i Bill Gates pozivaju na masovno cijepljenje i uspostavu globalne vlasti

Također, hrvatska novinska agencija HINA 6. aprila je objavila vijest pod naslovom "Gates: Cjepivo protiv korone mora biti globalno dostupno", koju su potom prenijeli mnogi portali u BiH i regionu.

Ovaj članak sadrži izjavu koju je Gates dao dan ranije, 5. aprila, u intervjuu za FOX News. U tom 12-minutnom razgovoru za ovu američku TV mrežu, Gates je, između ostalog, rekao sljedeće (izjava se može čuti od 4:05 do 4:30 minute): 

"Stvari se neće zaista vratiti u normalu dok ne budemo imali vakcinu koja će biti dostupna u cijelom svijetu. Najbolji stručnjaci iz naše fondacije su trenutno u razgovorima sa različitim potencijalnim proizvođačima vakcina ne samo o razvoju i bezbjednosti vakcine, već i mogućnosti da vakcinu proizvedu u milijardama doza".

Uz ovo, u autorskom tekstu kojeg je 12. aprila objavio britanski Telegraph pod naslovom "Maske, testovi, terapija, vakcine - zašto nam treba globalni pristup borbi protiv Covida-19", Bill Gates je, između ostalog, rekao sljedeće:

Sa ovako zaraznim i široko raspostranjenim virusom, svjetski lideri moraju shvatiti da ako Covid-19 postoji bilo gdje u svijetu, on u stvari pogađa ljude širom svijeta. COVID-19 još nije zahvatio mnoge zemlje s niskim i srednjim primanjima. Nismo sigurni zašto je tako. Ali ono što znamo je to da će se, prije ili kasnije, bolest proširiti i po ovim zemljama, gdje će, ako se ne pomogne više, broj zaraženih i umrlih najvjerovatnije biti veći od brojki koje imamo sad. 

Uzmite u obzir ovo: Covid-19 je teško pogodio gradove kao što je New York, a brojevi nam govore da samo jedna bolnica na Manhattanu ima više kreveta na odjelu intenzivne njege nego većina afričkih zemalja. Milioni bi mogli umrijeti. (...) Ne morate živjeti u nerazvijenoj zemlji da biste se zabrinuli oko toga kako će vas ovo pogoditi. Čak i ako bogate zemlje uspiju da uspore širenje bolesti u narednim mjesecima, Covid-19 se može vratiti ako pandemija na drugim mjestima ostane intenzivna. Samo je pitanje vremena kad će jedan dio planete ponovo zaraziti drugi. To je razlog zašto trebamo globalni pristup borbi protiv ove bolesti. Taj pristup će se morati prilagođavati u zavisnosti od toga kako se pandemija bude dalje razvijala. 

Gates je u ovoj objavi uputio i preporuke za globalni pristup pandemiji svjetskim liderima, naglasivši da se one posebno odnose na lidere foruma G20 zemalja. Te preporuke, kako je naglasio, odnose se prvenstveno na efikasno raspoređivanje resursa kao što maske, rukavice i testovi širom svijeta, obavezno osiguravanje zaštitne opreme, kao i testiranje za zdravstvene radnike koji dolaze u kontakt sa zaraženima

Dodao je da, iako vjeruje u kapitalizam, borba protiv epidemije ne smije biti borba između država za to čije će tržište proizvesti više zaštitne opreme, testova i drugog medicinskog materijala. 

Resursi moraju biti raspoređeni s obzirom na medicinske potrebe i stanje u javnom zdravstvu. Veterani iz struke koji su borili protiv epidemija Ebole i HIV-a mogu pomoći u izradi ove strategije, zajedno s liderima razvijenih i nerazvijenih zemalja i Svjetskom zdravstvenom organizacijom, te napraviti dokument koji će zajedno potpisati i kojim će se obavezati da ga poštuju. Ovakvi sporazumi će naročito dobro doći onda kad vakcina protiv COVID-19 bude dostupna, jer jedini način da zaustavimo pandemiju je da napravimo imunizaciju na bolest.

Jedna od preporuka liderima koje je Gates iznio u ovom tekstu jeste i ona o obavezi ulaganja resursa u istraživanje i razvoj vakcine, dodavši da se naučnici nadaju da će vakcinu razviti u roku od 18 mjeseci, ali da to ne znači i kraj ove priče:

(...) Inovacije su nepredvidljiv posao, ali lideri G20 zemalja se moraju založiti za ovaj cilj. Moraju shvatiti da su dosad izdvojena sredstva usmjerena samo na razvoj vakcine - ali ne i za masovnu proizvodnju i distribuciju iste. To će zahtijevati još novca i još planiranja. (...) Još jedna stvar treba biti uzeta u obzir, a to su troškovi vakcine: Ako je privatni sektor zainteresovan za proizvodnju ove vakcine, ona ne bi trebala da im donese gubitke. S druge strane, bilo koja vakcina protiv Covid-19 mora biti tretirana kao “globalno javno dobro” i ostati pristupačna i dostupna svima.

U zaključku teksta, Gates je naveo i sljedeće: 

U zadnjih 20 godina više puta sam tražio od svjetskih lidera da ulažu u zdravstvo siromašnih zemalja. (...) Pandemija nas je podsjetila da pomaganje drugima nije samo ispravan, već i pametan potez. Čovječanstvo, uostalom, nije povezano samo zajedničkim vrijednostima i društvenim vezama. Mi smo povezani i biološki sa mikroskopskom mrežom mikroba koji povezuju zdravlje jedne osobe sa zdravljem kompletnog čovječanstva. Pandemija nas je sviju povezala na taj način. Odgovor na nju isto mora biti zajednički. 

Kako se vidi iz priloženog, Bill Gates jeste izjavio da su napori njegove fondacije usmjereni na "mogućnost proizvodnje vakcine u milijardama doza", to jest da je želi učiniti dostupnom cijelom svijetu, te je iznio mišljenje o tome kakvi bi trebali biti napori da se na globalnom nivou koordinira efikasan odgovor na pandemiju. 

Gates, međutim, nije pozivao na "masovnu vakcinaciju" u kontekstu prisile ili “vladavine” kakav se gradi u tvrdnjama Zlatka Dizdarevića. Štaviše, sam izraz "globalna vladavina" niti se spominje u njegovim izjavama, niti Gates zagovara bilo kakav koncept vlasti u bilo kojem momentu. U tom smislu je manipulativno predstavljanje stvarnih izjava slično onome kao u prethodnom citatu koji se odnosi na tekst koji je napisao Kissinger. 

Dalje u tekstu Dizdarević navodi:

Nekako paralelno sa ovim, stižu i vijesti sa one strane Atlantika o objavi Bila Gejtsa da ostavlja po strani svoj kultni projekat Majkrosoft i ulazi direktno u poslove sa - vakcinom! 

Što se tiče navoda o tome da Bill Gates "ostavlja po strani" Microsoft, ovdje se ne radi o nikakvoj novosti, odnosno vijest o njegovom povlačenju iz Microsofta je stara skoro 14 godina. Gates je još 16. juna 2006. godine izjavio da se u godinama koje dolaze planira više posvetiti humanitarnom radu, te da će svoje svakodnevne dužnosti u kompaniji postepeno prenositi na druge visoko pozicionirane zaposlenike Microsofta. 

U periodu od 2006. godine do danas, on je to zaista i učinio, te se skoro u potpunosti posvetio humanitarnom radu fondacije Bill & Melinda Gates. Gates je do 2014. godine ostao direktor Upravnog odbora Microsofta, no te je godine napustio obavljanje izvršnih funkcija u ovom odboru. U martu 2020. odlučio se potpuno povući iz Upravnog odbora Microsofta.

Gates je tim povodom na svom LinkedIn profilu 13. marta 2020. objavio saopštenje u kojem objašnjava razloge svoje odluke da napusti Upravne odbore Microsofta, kao i multinacionalne korporacije Berkshire Hathaway, na čijem čelu se nalazi američki biznismen i filantrop Warren Buffet. Ovo saopštenje prenosimo u cjelini:

Odlučio sam se povući iz oba Upravna odbora u kojima služim - Microsoft i Berkshire Hathaway - kako bi posvetio više vremena svojim filantropskim prioritetima, uključujući globalno zdravlje, obrazovanje te se više angažovao u borbi protiv klimatskih promjena. Vodstvo Berkshire i Microsoft kompanija nikad nije bilo jače, pa je bilo vrijeme da poduzmem ovaj korak.

Rad u odboru Berkshirea bila je jedna od najvećih počasti u mojoj karijeri. Warren (Buffet op.a.) i ja bili smo najbolji prijatelji puno prije nego što sam im se pridružio, a i još dugo ćemo ostati prijatelji. Radujem se našem kontinuiranom partnerstvu kao povjerenika Fondacije Bill & Melinda Gates i suosnivača organizacije The Giving Pledge.

Što se tiče Microsofta, odstupiti od odbora ni na koji način ne znači odstupiti od kompanije. Microsoft će uvijek biti važan dio mog životnog rada, te ću nastaviti raditi sa Satyom (Satya Nadella, CEO Microsofta, op.a.) i tehničkim direktorima kako bih pomogao u oblikovanju vizije i postizanju ambicioznih ciljeva kompanije. Osjećam se optimističnije nego ikad prije što se tiče napretka koji kompanija postiže i kako pri tom nastavlja da donosi dobro svijetu. Radujem se ovoj sljedećoj fazi kao prilici da održavam najvažnija prijateljstva i partnerstva, da i dalje doprinosim dvjema kompanijama na koje sam nevjerojatno ponosan, dok u isto vrijeme na prvo mjesto stavljam rješavanje nekih od najtežih izazova na svijetu.

Kako se može vidjeti iz ove objave (koju su prenijeli mediji širom svijeta) ona govori o Gatesovoj odluci i razlozima napuštanja Upravnog odbora Microsofta, no nigdje, čak ni u nagovještajima ne spominje “ulazak u poslove s vakcinom”, kao ni pokretanje bilo kakvog drugog poslovnog projekta.

Ono što je činjenica jeste da Bill Gates, u stvari, putem svoje fondacije Bill & Melinda Gates kroz različite projekte i grantove već godinama donira velike sume novca za razvoj različitih vakcina što od ove godine uključuje i doniranje čak 250 miliona dolara u napore za razvoj i pronalazak vakcine protiv virusa SARS-CoV-2, što uključuje dijagnozu, tretman, pronalazak vakcine, jačanje zdravstvenog sistema zemalja Afrike i Južne Azije, kao i pomoć u suzbijanju uticaja koje virus ima na ekonomski sistem.

Prilikom gostovanja u emisiji The Daily Show, 2. aprila 2020. godine, Gates je izjavio da njihova fondacija ima kapacitete da se uhvati u koštac sa borbom i protiv novog koronavirusa upravo zbog njihovog dugogodišnjeg iskustva u borbi protiv različitih infektivnih oboljenja:

Svjetske vlade će s vremenom doći do novca potrebnog za razvoj i primjenu vakcine, no ne mogu djelovati dovoljno brzo. Zahvaljujući ranim donacijama, ali i ekspertizi naše fondacije kada govorimo o infektivnim bolestima, mi možemo ubrzati ovaj proces. Dio sredstava iz naše fondacije je već preusmjeren u napore za razvoj vakcine tako da ćemo za početak donirati novac za pokretanje sedam tvornica u kojima će se raditi na sedam različitih, no najperspektivnijih rješenja za razvoj ove vakcine. Zasad, na kraju planiramo dalje podržati dva rješenja koja se pokažu najboljima. (...) Svjesni smo da ovo za fondaciju znači gubitak nekoliko milijardi dolara koje će otići na početno ulaganje u preostalih pet, ali mislimo da su vrijedne toga. (...) Fondacija to može podnijeti i doći do bržih rezultata i nekoliko mjeseci prije vlada, a u ovoj stuaciji svaki mjesec je važan.

Vijest da je Fondacija Gates donirala novac za pokretanje ovih pogona za razvoj vakcine protiv novog koronavirusa nije isto što i “ulazak u poslove s vakcinama”, te se može zaključiti da se i u ovom slučaju radi o netačnoj tvrdnji. 

Teorije zavjere o Billu Gatesu i njegovoj navodnoj povezanosti s razvojem i prodajom vakcina stare su decenijama, te su česta tema pripadnika antivakcinacijskog pokreta o čemu smo nedavno i pisali.

Pored ovih tvrdnji, Dizdarević u svojoj kolumni dalje navodi:

Oni koji to znaju kažu da je od februara tržište vakcina šest puta veće nego prije 20 godina, danas je to više od 35 milijardi dolara i osigurava povrat od 44 dolara za svaki uloženi dolar i to u 94 države s najnižim primanjima na svijetu. 

Pretragom ključnih riječi iz ovog citata, došli smo do izvora i ovih tvrdnji. Naime, u članku CNBC-a objavljenom 23. februara 2020. godine, iznijeti su podaci brokerske kompanije AB Bernstein, koji govore o trenutnom stanju na tržištu vakcina. U istom tekstu citiran je i analitičar ove kompanije, Wimal Kapadia, i njegova izjava o “povratu ulaganja u vakcine”:

Izbijanje pandemije novog koronavirusa privuklo je pažnju javnosti na brzorastuću industriju vakcina. Tržište vakcina poraslo je šest puta u protekla dva desetljeća, a danas vrijedi više od 35 milijardi dolara, navodi AB Bernstein. Kompanija je navela da se industrija konsolidirala na četiri velika “igrača” koji čine oko 85% tržišta - britanskog proizvođača lijekova GlaxoSmithKline, francusku farmaceutsku kompaniju Sanofi te američki Merck i Pfizer.

"Za svaki dolar uložen u vakcinaciju u 94 zemlje s najnižim primanjima, neto povrat iznosi 44 dolara. Teško je biti protiv toga”, napominje Wimal Kapadia, Bernsteinov analitičar. “Ovaj oligopol izgrađen je značajnom konsolidacijom tržišta, vođenom prvenstveno složenošću proizvodnog i opskrbnog lanca.”

No, izjava koju je dao Kapadia je, po svoj prilici, pogrešna interpretacija podataka iz studije koja je objavljena u februaru 2016. u časopisu Health Affairs (Zdravstvena pitanja), pod nazivom “Return On Investment From Childhood Immunization In Low- And Middle-Income Countries, 2011–20” (Povrat ulaganja u imunizaciju u djetinjstvu u zemljama sa niskim i srednjim primanjima, 2011-20). 

Studija se bavi ekonomskom vrijednošću vakcinacije, u kontekstu ušteda koje se ostvaruju u javnom zdravstvu i u ekonomiji, kada se vakcinacijom zaustavi širenje zaraznih bolesti. Nalazi studije prepričani su u članku koji je 8.2.2016. objavljen na stranici univerziteta Johns Hopkins, gdje se navodi:

Šira primjena vakcina može uštediti 44 dolara za svaki potrošeni dolar, sugerišu rezultati studije (...) U studiji za koju se smatra da se prva pozabavila potencijalnim povratom ulaganja u vakcinaciju, istraživači/ce su procijenili ekonomske dobrobiti vakcina u 94 države sa niskim i srednjim primanjima, koristeći projektovane stope vakcinacije od 2011 do 2020. Kada se pogleda samo trošak povezan sa bolestima, kao što je trošak liječenja i gubitak produktivnosti, za svaki dolar potrošen na vakcine, povrat je bio 16 dolara. U posebnoj analizi koja uzima u obzir šire posljedice bolesti po ekonomiju, vakcinacija štedi 44 dolara za svaki uloženi dolar.

Dakle, tvrdnja da kompanije koje proizvode vakcine “zarađuju 44 dolara za svaki uloženi dolar” u 94 države sa niskim i srednjim primanjima, potpuno je pogrešna interpretacija rezultata studije iz 2016. godine. Studija se uopšte nije bavila profitom proizvođača vakcina, već uštedama i ekonomskim benefitima imunizacije, do kojih dolazi kada se spriječi zaustavljanje širenja zaraznih bolesti. Paradoksalno, studija je provedena upravo u saradnji sa Fondacijom Melinde i Billa Gatesa - da bi njeni pogrešno interpretirani rezultati nekoliko godina kasnije poslužili za neutemeljene optužbe za “profitiranje” na vakcinama. 

Dalje, navodi da je "od februara tržište vakcina šest puta veće nego prije 20 godina" nisu tačni, odnosno najvjerovatnije su pogrešno interpretirani budući da stvarni podaci govore da je "tržište vakcina šest puta poraslo u zadnjih 20 godina". 

U uvodu izvještaja "Vaccines - Global Market Outlook (2018-2027)" kojeg je u martu 2020. godine objavila konsultantska kompanija Stratistics MRC stoji da je tržište vakcina još 2018. godine vrijedilo 38.36 milijardi dolara, kao i to da se očekuje da će ova brojka do 2027. godine skočiti na 81.27 milijardi dolara. Kao razloge dosadašnjeg (ali i budućeg) rasta vrijednosti tržišta vakcina, ovaj izvještaj navodi povećanu svijest ljudi o važnosti imunizacije, razvijenu i "dobro uhodanu" industriju vakcina, ali i povećan fokus farmaceutskih kompanija na razvoj novih vakcina.

Uz gore spomenuto, Dizdarević u svojoj kolumni dalje navodi i sljedeće:

Uz ostalo, i koliko Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) direktno, bezmalo sudbinski zavisi, od Fondacije Gejts i "ogranaka" knjiženih na više članove porodice. Nije čudo što kažu mnogi da je on danas ne samo za WHO nego i za sve iz grupe G20 "kao šef moćne države"."

Ni ova tvrdnja nije utemeljena u činjenicama. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2018. i 2019. godinu, od humanitarnih organizacija (u koje spada i fondacija Bill & Melinda Gates) je došlo 9,3% ukupnih donacija koje je WHO zaprimila od različitih donatora. Prema istim podacima, Fondacija Bill & Melinda Gates se nalazi na prvom mjestu dobrovoljnih donatora iz reda humanitarnih organizacija, sa zastupljenošću od 78% u odnosu na druge organizacije, te je WHO-u za različite projekte do sad donirala 367.7 miliona dolara. 

Ipak, države članice WHO-a su glavni finansijeri na projektima ove organizacije i WHO finansiraju u postotku od 35.41, te su dosad na dobrovoljnoj osnovi u toku 2018. i 2019. godine WHO-u preusmjerile 1.79 milijardi dolara. 

Uz spomenute, WHO kroz različite projekte pomažu Ujedinjene nacije, vladine i nevladine organizacije, razvojne banke i fondovi, akademske institucije, te privatna lica i kompanije. Svi podaci o izvorima finansiranja WHO-a su transparentni i mogu se pronaći na ovom linku.

Detaljne finansijske izvještaje WHO objavljuje svake dvije godine, pa podaci za 2016. i 2017. godinu govore da su države članice i u ovom periodu sa postotkom od 34,12 posto bile najveći donatori organizacije, dok za humanitarne organizacije taj postotak iznosi 13,13 posto (u ovom periodu fondacija Gates je WHO donirala 602,7 miliona dolara). U periodu 2014. i 2015. godine, ovi postotci za države članice iznose 33,9, a za humanitarne organizacije 10.1%.

Fondacija Bill & Melinda Gates osnovana je 2000. godine i djeluje u sferama edukacije, smanjenja siromaštva, zdravlja, ekonomije i dr. Donacije ove fondacije su globalne, dakle obuhvaćaju područja na svim kontinentima. Fondacija je do sada donirala novac za razvoj, primjenu i širu dostupnost vakcina protiv različitih bolesti uključujući rijetke tropske bolesti, dječju paralizu, polio, malariju, pneumoniju, crijevne infekcije, tuberkulozu te u razvoj vakcine protiv HIV-a. Fondacija je i jedan od donatora Globalnog saveza za vakcine i imunizaciju (GAVI) koji osiguravaju vakcinaciju protiv 17 različitih zaraznih bolesti u slabo razvijenim zemljama. Detaljan popis donacija, ustanova te bolesti i stanja za čije liječenje su utrošena ova sredstva može se pronaći na ovom linku. Podaci o svim donacijama ove fondacije WHO-u su dostupni na ovom linku..

Ovi podaci nam govore da WHO ni direktno ni “sudbinski” ne zavisi od fondacije Gates, dok su tvrdnje da je Gates za WHO i forum država G20 “kao šef moćne države” bazirane na pretpostavkama autora teksta, te su kao takve i - neprovjerljive.

Shodno utvrđenim činjenicama, netačne tvrdnje iz kolumne Zlatka Dizdarevića o navodnom govoru Henryja Kissingera “pred Vijećem za eugeniku” dobijaju ocjene lažna vijest te teorija zavjere, dok netačne tvrdnje koje se odnose na navode iz Kissingerovog autorskog članka na stranici Wall Street Journal-a dobijaju ocjenu dezinformacija.

Dalje, netačne tvrdnje koje navode da Bill Gates “ostavlja po strani” Microsoft i “ulazi u poslove s vakcinom” ocijenjene su kao dezinformacija i manipulacija činjenicama.

Ocjenu dezinformacija dobija i tvrdnja iz kolumne Zlatka Dizdarevića u kojoj se navodi da je “od februara tržište vakcina šest puta veće nego prije 20 godina”, te tvrdnja da ova industrija ima “osiguran povrat od 44 dolara za svaki uloženi dolar u 94 države s najnižim primanjima na svijetu”.

Netačne tvrdnje da Svjetska zdravstvena organizacija “direktno” i “sudbinski” zavisi od fondacije Bill & Melinda Gates također dobijaju ocjenu dezinformacija.