Breveti predstavljaju veoma duge vožnje tokom kojih se prelaze velike udaljenosti u određenom vremenskom periodu. Razdaljine koje se prelaze u toku ovih vožnji su: 200km sa vremenskim limitom od 13:30 sati, 300km sa limitom od 20:00 sati, 400km sa limitom od 27:00 sati, 600km sa limitom od 40:00 sati i 1.000km koje je potrebno preći za 75:00 sati.
Ono što razlikuje brevet od drugih vrsta biciklizma je činjenica da breveti nemaju takmičarski karakter i svako ko pređe zadatu razdaljinu u predviđenom vremenskom periodu se smatra pobjednikom. Naglasak je na samoodrživosti bicikliste tokom vožnje u bilo kakvim uslovima (dužina putovanja, dan—noć, kiša, snijeg, vjetar, itd…) pri čemu biciklisti u toku vožnje nemaju podršku tima odnosno timskog vozila.
Tokom breveta biciklista je prepušten sam sebi što predstavlja veliki test snage i volje i upravo u tome leži draž ovakve vrste biciklizma jer završen brevet predstavlja pobjedu nad samim sobom i pomjeranje granica vlastitih mogućnosti.
Takođe ono što razlikuje brevet od drugih vidova bavljenja biciklizmom jeste da nema ograničenja u pogledu vrste bicikla. Bilo koja vrsta bicikla, kao i bilo koji oblik vozila pokretan isključivo snagom ljudskih mišića, je dopuštena za vožnju na brevetu. Važno je samo da je bicikl tehnički ispravan. Obavezana oprema koju učesnici breveta moraju imati uključuje kacigu, prednje i zadnje svjetlo i reflektujući prsluk.
S obzirom da se breveti voze bez pratnje i obustavljanja saobraćaja, veoma je važno poštovanje saobraćajnih propisa kako zbog lične sigurnosti tako i zbog sigurnosti ostalih učesnika u saobraćaju.
Bojan Šljokić, Banjalučanin koji vozi i populariše brevet trke kaže da je prvi brevet održan davne 1891. god u Francuskoj, nakon čega se raširio po Evropi a kasnije i po čitavom svijetu. Biciklistički klub, koji je glavno koordinaciono tijelo, odgovorno je i za sankcionisanje svih breveta, je Audax Club Parisien.
“Kod nas ovakav vid biciklizma postoji od 2012.godine kada je naš kolega Željko Vrbovčan kao predstavnik Audax Club Parisien za Bosnu i Hercegovinu organizovao prvu seriju breveta a što se nastavilo do danas. U početku su breveti na ovim prostorima organizovani samo u Banjaluci, a u zadnje dvije godine breveti se dosta uspješno organizuju i u Šamacu, odnosno, Obudovcu,gdje je organizator Jovan Živković i Brčkom gdje je organizaciju breveta preuzeo biciklistički klub Sveti NIkolaj iz Brčkog”, kaže za BUKU Bojan Šljokić.
On kaže da se nada da će se u skorijoj budućnosti ovaj vid biciklizma proširiti na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, a svi koje je ovaj tekst naveo na razmišljanje više informacija o brevetima kao i kalendar održavanja mogu pronaći na web stranici.
U subotu 24.juna u Banjaluci se održava brevet dužine 200km i vremenskim limitom od 13:30 sati. Start breveta je u 08:00 sati iz parka Petar Kočić. Trasa breveta vodi do Čelinca gdje se skreće prema Jošavci u kojoj je prva kontrolna tačka na kojoj je za sve učesnike obezbijeđeno osvježenje u vidu kafe i soka.
“Nakon prve kontrolne tačke put nas dalje vodi preko Mlinske rijeke do mjesta Tromeđa gdje skrećemo prema Prnjavoru. Ruta prolazi pored prelijepog jezera Drenova koje je zbog čiste vode i bogatog ribljeg fonda proglašeno ribolovnim revirom. Nakon 57 kilometara skrećemo na putni pravac Prnjavor-Dragalovci, vozimo preko Vučijaka te dalje preko Stanara do Doboja i druge kontrolne tačke gdje će učesnike čekati ručak u jednom poznatom restoranu”, objašnjava Bojan.
Poslije okrepe u Doboju biciklisti nastavljaju putnim pravcem Doboj-Jelah-Teslić te dalje preko planine Borja, zatim Kotor Varoša i Čelinca nazad do Banja Luke i cilja u kafe baru Skaut gdje je za sve učesnike obezbjeđeno zasluženo osvježenje i druženje uz prepričavanje doživljaja sa breveta. Sve ukupno 209 veoma interesantnih kilometara u dobrom društvu i raspoloženju.
Zainteresovani se mogu prijaviti putem web stranice a krajnji rok za prijave je danas (22.jun) do 22:00 časa.
Breveti se kod nas sa manje ili više učesnika organizuju već šestu godinu. Na "malim" brevetima od 200km okupi se ponekad i trideset učesnika dok je na dužim brevetima ovaj broj znatno manji.
“S obzirom da breveti nisu vožnje komercijalnog karaktera, promocija ovakvog vida biciklizma nije zastupljena u klasičnim medijima. Ljudi se sa brevetom upoznaju uglavnom putem društvenih mreža i preko ličnih kontakata. Nakon svake vožnje obično neko od kolega napiše svoje utiske i objavi slike na društvenim mrežama, a po broju lajkova i komentarima može se zaključiti da je ovaj vid biciklizma interesantan ljudima”, ističe Bojan.
Dodaje da na našim prostorima ima dosta ljudi koji se rekreativno bave biciklizmom, međutim većina ljudi ima bojazan od ovako velikih distanci koje se prelaze biciklom i zbog toga se ne upuštaju u ovakve avanture.
“Iz ličnog iskustva znam da svako ko je dobrog zdravstvenog stanja uz malo treninga može bez problema odvesti brevet od 200km”, ističe Bojan.
Naš sagovornik kaže da za njega biciklizam predstavlja način da se oslobodi stresa prouzrokovanog svakodnevnim obavezama, održi dobro zdravlje i da se dobro zabavi na vožnjama sa prijateljima.
“Kroz biciklizam sam imao priliku da upoznam dosta interesantnih ljudi i obiđem mjesta koja vjerovatno ne bih imao priliku da vidim. Sa manje ili više uspjeha sam vozio brevete od 200, 300 i 400km kako kod nas tako i u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji a obišao sam i neka interesantna mjesta u Austriji i Mađarskoj. Tokom breveta imam dosta vremena da razmislim o mnogim stvarima, ispitam svoje fizičke mogućnosti i snagu volje.
Prijateljstva koja se sklope tokom ovakvih vožnji su posebna i može se reći da su svi koji voze brevete jedna velika porodica”, rekao je Bojan Šljokić.
Kaže da je prvi brevet koji je vozio bila je trka od 200km, a nju je vozio 2012. godine.
“Na taj događaj sam došao potpuno nespreman, sa težinom od preko 100kg i bez nekog prethodnog treninga. Uspio sam odvesti tih 200 kilometara ali ne u vremenskom limitu. Vremenski rok je bio 13:30 sati a meni je trebalo 16 sati. Iako zvanično nisam završio taj prvi brevet, osjećaj da sam na biciklu prešao 200km je bio sjajan. Bio sam ponosan na sebe i od tada sam navučen na brevete. Ono što bih poručio svima koje je ova priča o brevetima zainteresovala, jeste da pokušaju jer ako sam ja uspio preći 200 kilometara na biciklu onda to može svako.”, ističe Bojan i dodaje: sve što je potrebno je malo treninga i dobra volja a osjećaj nakon uspješno završenog breveta je fenomenalan.
“Takođe jedna od glavnih prednosti bavljenja biciklizmom a naročito ovakvim vidom biciklizma je to što se tokom breveta sagori jako puno kalorija, te ste poslije u mogućnosti da bez griže savjesti jedete sve ono što volite, a da se to ne odražava na vagi”, rekao je za kraj razgovora Bojan Šljokić.
Više informacija o BREVETU možete naći OVDJE.
