<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ČUVAJMO PRIRODU: Pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta!

MOČVARE

Svjetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day) obilježava se od 1997. godine, svakog 2. februara.

03. februar 2020, 12:51

 

Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. februara jer je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.

Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.

Do sada joj je pristupilo 170 država, koje su čak 2341 područje proglasile vlažnim područjima od međunarodnog značaja.

'Ramsarsko područje' je močvarno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća.

Ove godine u fokusu obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa  je očuvanje bioraznovrsnosti, a Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria skreće pažnju na izuzetan značaj močvara za brojne vrste i životinja, ali i za ljude.

 

Osušeni plod divljeg krastavca (invazivna strana vrsta) na obali Tišine (februar 2019.) © Iva Miljević

 

Kako se navodi na njihovom web sajtu, uprkos njihovom velikom značaju, močvare i druga vlažna staništa nestaju tri puta brže od kišnih šuma. Čak 35 odsto njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom razdoblju nestalo 81 odsto populacije vrsta čiji su močvare dom.

Iz Centra za životnu sredinu saopšteno je da je procijenjeno da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta.

"Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, onečišćenje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promjene. Kada je riječ o močvarnim staništima u našoj zemlji, jedno od najvrjednijih je Zaštićeno stanište 'Tišina' koje je smješteno na teritoriji opštine Šamac", ističu iz Centra.

U okviru projekta Sava Ties, koji se realizuje u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a čiji je dio i Centar za životnu sredinu, tokom 2019. godine uspješno je završeno istraživanje i mapiranje prisutnosti i zastupljenosti stranih invazivnih biljnih vrsta.

“Istraživanje je ukazalo na veliku prisutnost bagremca (Amorpha fruticosa), dok su u manjem postotku prisutni negundovac (Acer negundo) i divlji krastavac (Echinocystis lobata). Na osnovu svih prethodno navedenih aktivnosti, tokom prve polovine 2020-te, će se kroz podršku projekta Sava TIES, na ovom području vršiti uklanjanje navedenih invazivnih vrsta biljaka. Po završetku radova koji uključuju mehaničko uklanjanje stranih invazivnih vrsta biljaka pristupićemo praćenju stanja i ponovnoj analizi prisutnosti stranih invazivnih vrsta te rezultate porediti sa zatečenim stanjem”, objasnio je Jugoslav Jevđić, asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja.

U sklopu restauracije stanišnih uslova, a nakon uklanjanja stranih invazivnih vrsta biljaka obaviće se i sadnja autohtonih vrsta (uglavnom topola) sve u cilju revitalizacije ovog jedinstvenog zaštićenog područja.

Močvarna područja imaju poseban značaj za ptice močvarice, kojih preko dvije milijarde svake godine seli iz centralne i istočne Evrope preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora do zimovališta u sjevernoj ili centralnoj Africi.

BARDAČA- POLJE KUKURUZA

 

 

Bardača, nekad močvrno područje, sad polje kukuruza.

Podsjetimo da je stanje na Bardači katastrofalno, ovo prirodno blago pretvoreno je u polja kukuruza.

Na ekološki problem u Komplesku Bardača stručnjaci već godinama upozoravaju, ali situacija se na ovom, nekad prirodnom blagu, nije promijenila. Sada je područje gdje su bila jezera pretvoreno u poljoprivredno zemljište na kojem je posađen kukuruz.