COVID 19 Zašto nije dobra ideja da država uzme rezervna sredstva Centralne banke BiH

O uticaju korona virusa na privredu BiH, gašenju proizvodnje, otkazima i mjerama za spas

Tatjana Čalić / 17. Mart 2020

Admir Cavalic

O uticaju korona virusa na domaću privredu, mjerama koje poduzimaju institucije, te kako pomoći sve većem broju radnika koji ostaju bez posla, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali smo sa ekonomistom Admirom Čavalićem.

Pojava korona virusa uzdrmala je svjetsku ekonomiju, da li je potres isto tako jak i u našoj zemlji?

Svjetska ekonomija se nalazi na ivici recesije. Posljedično, Bosna i Hercegovina je kao mala, otvorena ekonomija maksimalno izložena eventualnom recesijskom scenariju. Recesija podrazumijeva nekoliko godina pada ili stagnacije ključnih ekonomskih indikatora – stopa rasta, nezaposlenosti, investicija itd. Dotad imamo niz problema – prekinuti lanci globalnog snabdijevanja, iznenadni pad ekonomske aktivnosti, zatvaranje granica, pad potražnje i pesimizam na tržištu. Negativne ekonomske posljedice će se tek osjetiti za godinu, dvije, jer u ovom trenutku ne postoje jasni podaci, pa čak niti procjene o tome šta se konkretno dešava na terenu. Činjenica je da je privatni sektor najviše pogođen i da shodno tome, javni i bankarski sektor treba da uloži maksimalne napore kako bi se smanjila šteta. 

Sa čim se mi suočavamo u ekonomskom smislu, imamo li bar neki prikaz stanja koliko je firmi došlo u teškoće, koliko je radnika prestalo raditi? 

U ovom trenutku najveći problem imaju poduzeća koja zavise od neprekidnog, praktično just in time lanca snabdijevanja kojim se osiguravaju potrebni inputi za finalnih proizvod. Globalizacija je učinila da je većina bosanskohercegovačkih poduzeća upravo takva – dozvolite da pojasnim: dovoljno je da samo jedan input nedostaje, od na desetine potrebnih, pa da morate obustaviti proizvodnju finalnog proizvoda ili čak da niste u mogućnosti da ga adekvatno pakujete i distribuirate, što je već problem za neka domaća poduzeća. Izvoznici su također pogođeni, jer su blokirani izvozni plasmani ili, što je možda još gore, narušeni postojeći ugovorni odnosi u smislu isporuka. 

Posljednjih dana bez posla je ostalo mnogo kuvara, konobara, trgovaca. Koliko je ovo alarmantno, jer ti ljudi u jednom ovakvom trenutku ostaju bez plata? 

Uslužni sektor je najviše pogođen shodno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i ostalih relevantnih organizacija da se minimiziraju socijalni kontakti. Ovo je razumljivo, tako da je za očekivati da će dosta ljudi u ovoj oblasti dobiti otkaze. Dobra stvar, međutim, je što se za razliku od proizvodnje, zbog svoje veličine, privremene antikrhkosti, ovaj sektor relativno brzo opravlja i posljedično, za očekivati je da će dati radnici vrlo brzo pronaći zaposlenje. Radnici u određenim uslužnim djelatnostima, prije svega onima koje su vezane za Internet, mogu se lako dislocirati da rade od kuće, što su IT poduzeća već uradila. 

Da li bi institucije ili lokalna vlast nekako trebali pomoći ovim oblastima, ponuditi neki fond, kako bi radnici koji su dobili otkaz ili su na čekanju, a ne primaju plate, mogli prebroditi ovu krizu?

U ovom trenutku je veoma ograničena bilo kakva mogućnost značajnijih finansijskih intervencija. Naročito za opštine i gradove. Međutim, potrebno je iskoristiti sve postojeće fondove i rezerve koji su zakonski namijenjeni za potrebe vanrednog stanja.

Predsjedništvo BiH je sinoć usvojilo 18 zaključaka, kako ih komentarišete?

Dobro je da je Predsjedništvo BiH reagovalo i to prije svega kao faktor stabilizacije ukupnih odnosa. Moramo imati jasno liderstvo u ovakvim krizama. Izdvojio bih posebno dva zaključka koja su bitna za ekonomiju - neometan protok roba i komunikacija sa međunarodnim organizacijama. Zaključak broj 13 u kome se kaže da će Predsjedništvo BiH i druge nadležne institucije razmotiriti mogućnost upotrebe rezervnih sredstava Centralne banke BiH u svrhu amortizovanja efekata ove krize je problematičan, jer u ovom trenutku nema smisla raditi bilo kakve nepotrebne eksperimente sa Centralnom bankom BIH, koja je garant monetarne stabilnosti. Naročito ako nema jasnih efekata ove mjere. Vjerovatno zbog toga se i navodi da bi se to "razmotrilo".

Nadalje, imamo situaciju da je Vlada RS predložila mjere u smislu odgađanju plaćanja poreza na dobit i svih obaveza po završnom računu preduzeća za prošlu godinu i isplatu povrata poreza i doprinosa na povećanje plata iz 2019., kao i poziv predstavnicima banaka u Republici Srpskoj, kako bi se obezbijedio grejs period za kreditne obaveze privrednih subjekata. Kako ocjenjujete ove mjere, ali i to što u Federaciji još nisu donesene, odnosno što se sa mjerama ne djeluje na nivou države, već entiteta, pa i kantona? 

Ovo su dobre mjere koje treba podržati. Bilo kakve zakonske odgode plaćanja, produženja rokova, odnosno bilo kakve olakšice od strane državnih organa su dobrodošle – bez obzira o kojem nivou vlasti je riječ. Bosna i Hercegovina je decentralizovana država, tako da je očekivano da mjere budu parcijalno provodive. To svakako ne znači da neće biti uspješne, pod uslovom da postoji međusobne koordinacije i usklađenosti. Moram navesti da su krizni štabovi na visini zadataka i da se radi svakodnevno, što je vjerovatno motivisano činjenicom da naš zdravstveni sistem ne bi mogao podnijeti šok koronavirusa. 

Kako vidite dalji razvoj situacije i koje su to još mjere koje bi trebalo provesti?

Teško je predvidjeti bilo kakav razvoj situacije, kako zdravstvene, tako i ekonomske. Aktuelni virus je pravi crni labud – nepredvidljiv događaj, sa izuzetno visokim uticajem. Kada je riječ o našoj ekonomiji, vjerovatno je da će doći do pada fiskalnih prihoda, što će otežati funkcionisanje države, zatim privremenog pada zaposlenosti, kao i korekcije procjene ekonomskog rasta. Ugrožene su privatne i javne investicije, ali i opstanak određenih poduzeća. Kod jedne stvari treba biti optimista - ako bi se globalna recesija desila, ili ako bi se izbjegla ista, izvjesno je da bi došlo do bržeg oporavka - u odnosu na ranije krize - ekonomije. Nije bilo nekog privrednog balona, pogrešnih investicija i slično, ekonomija je ostvarivala historijske rezultate. Uzrok svega je izvan ekonomskih okvira, što je dobro u kontekstu oporavka.

U ovom trenutku prevencija je najbitnija. Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen zdravstveni sistem, niti potrebna finansijska sredstva da se bavi sanacijom, kako u zdravstvenom, tako i ekonomskom smislu. Od ekonomskih mjera, potrebno je: pokazati liderstvo, osjećaj kontrole i tako pokušati održati minimum optimizma; osigurati neometan i olakšan protok roba; osigurati odgodu plaćanja fiskalnih obaveza – prije svega doprinosa sa ciljem zadržavanja radnika; čuvati stabilnost i postojeću likvidnost bankarskog sektora, bez populizma, najava smanjivanja stope obaveznih rezervi od strane gospodina Dodika; ubrzana komunikacija sa međunarodnim finansijskim institucijama – Svjetska banka i MMF, prije svega, sa ciljem povlačenja potrebnih sredstava; ohrabrivanje poduzeća da, ukoliko je to moguće, iskoriste modernu tehnologiju i omoguće rad od kuće; dodatna materijalna kompenzacija za sve radnike koji su od strateške važnosti u ovom trenutku  - medicinsko osoblje, radnici u trgovinama, apotekama itd.
 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.