Polaganjem kamena temeljca premijeri Srbije i Republike Srpske Ana Brnabić i Radovan Višković u maju su ozvaničili početak gradnje hidroelektrane Buk – Bijela u gornjem toku Drine. Osim što za projekat ne postoji konsenzus u Bosni i Hercegovini, njegova realizacija u suprotnosti je i sa Deklaracijom o zaštiti međunarodne rijeke Tare usvojenom 2004. u Skupštini Crne Gore kojom se zabranjuju svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO-a.
Izvršna direktorica NVO Green home iz Podgorice, Nataša Kovačević, za BUKU kaže da projekat Buk – Bijela od početka izaziva sumnje kod organizacija koje se bave zaštitom životne sredine navodeći da postoji više razloga zbog čega su zatražili međunarodnu arbitražu i obustavu gradnje.
“Izgradnja hidroelektrane Buk Bijela donosi značajnu modifikaciju vodnog tijela i degradaciju biodiverziteta od 30 kilometara u BiH, dok nije jasno definisano i predstavljeno kolikih razmjera će biti ovaj uticaj na teritoriji Crne Gore. Ako planirana akumulacija i kota uspora normalnih voda doseže 434 metara nadmorske visine a granična kota sa Crnom Gorom je na 432 metra, ovo bi značilo da ona prodire na teritoriju Crne Gore ili da proračuni nijesu tačni. Pri tom nijesu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih nezgoda poput velikih klizišta, odrona, indukovanih zemljotresa dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, ali i drugi kumulativni uticaji poput posljedica klimatskih promjena i stvaranja ekstremnih voda. Osim toga mnogobrojne vrste riba bile bi ugrožene kao i ekosistem kanjona rijeke Tare”, navodi Kovačević.
Foto: PR centar
Četiri crnogorske NVO ranije su se zbog projekta žalile Sekretarijatu ESPOO konvencije čiji su potpisnici i Crna Gora i BiH koja se bavi procjenom uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu. Nova žalba upućena je krajem juna i Sekretarijatu Energetske zajednice međunardnoj organizacija koja se bavi energetskom politikom povezujući EU sa jedne i zemlje Zapadnog Balkana sa druge strane.
Kovačević kaže da očekuju da će dalji rad na izgradnji hidroelektrane Buk Bijela biti obustavljen, dok se ne utvrde sve činjenice vezane za moguće negativne uticaje na životnu sredinu i biodiverzitet rijeke Tare koja je zaštićena na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao nacionalni park, UNESCO prirodna baština, potencijalno Natura 2000 područje, kao i Deklaracijom Skupšine Crne Gore.
“Na prethodnom zasijedanju implementacionog komiteta ESPOO konvencije Komitet je odlučio da na sledećoj sjednici početkom februara 2022. godine u Ženevi nastavi sa razmatranjem predatih izjašnjena BiH i Crne Gore i organizuje diskusije za preispitivanje usaglašenosti za Konvencijom. Do tada bi sve strane trebale da se suzdrže od daljih intervencija na terenu. Komitet se složio da nastavi sa razmatranjem ovog pitanja na svojoj sledećoj sednici”, pojašnjava Kovačević.
Vlada (ne)vidi problem
Iako je stručna javnost ujedinjena u ocjeni da će izgradnja hidroelektrane stvoriti ozbiljne ekološke probleme u Vladi Crne Gore kažu da do negativnih posljedica može doći samo ako buduće vještačko jezero uđe na teritoriju njihove države.
„Na samoj granici Crne Gore i BiH rijeka Tara i rijeka Piva spajaju i novo formirani vodotok se dalje označava kao rijeka Drina koja ni jednim svojim dijelom nije na teritoriji džave Crne Gore. Dakle, svako tehničko-tehnološko i inžinjersko rješenje koje garantuje da buduće vještačko jezero neće imati negativnih uticija na rijeku Taru, a to se svodi na kotu preliva koja se planira za poplavne talase i situacije ogrmonih dotoka i koja svojom nadmorskom visinom garantuje da neće doći do potapanja ni jednog dijela rijeke Tare a ne nikako za normalno funkcionisanje buduće HE, za nas je u potpunosti prihvatljivo i ono što se kaže, neka je komšijama sretan i berićetan ovaj posao. Ukoliko to nije tako onda imamo problem i imamo negativan uticaj na našu teritoriju i biodiverzitet rijeke Tare što je svakako nešto što je neprihvatljivo“, kazao je za BUKU državni sekretar Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak
PR Centar
Predstavnici novih crnogorskih vlasti nedavno su se požalili i da nijesu mogli procijeniti eventualnu štetu koju projekat mogao nanijeti životnoj sredini jer njihove kolege iz Republike Srpske nijesu poslale sve podatke, ali su optimisti da će se situacija po tom pitanju promijeniti.
„Ostvarili smo kontakt sa kolegama iz RS i ovih dana očekujemo da ćemo dogovoriti sastanak na kojem bismo anlizirali situaciju kao i dobili sve neophodne informacije vezano za tehničke detalje koji nas interesuju a od kojih zavisi odgovor na pitanje da li će doći do negativnog uticaja na terotiriji Crne Gore. Smatram da je za 99 % nesuglasica u pitanju ili loša komunikacija ili nedostatak informacija ili oboje i siguran sam da ćemo to prevazići. Istine radi, Vlada Crne Gore je i prethodnom periodu obaviještena o namjeri realizacije HE Buk Bijela u Republici Srpskoj, BiH, ali nije dobila zvanično obavještenje o počecima izgradnje ovog hidroenergetskog objekta. Smatrano je da obaveze koje proizilaze po ESPOO konvenciji nijesu do kraja ispoštovane te je to i bio razlog zašto se Crna Gora obratila Odboru za sprovođenje konvencije u Ženevi gdje je u toku postupak koji sprovodi ovaj implementacioni komitet“, pojašnjava Mrdak.
Iako je pokrenut postupak pred međunarodnim organima u Vladi Crne Gore vjeruju da će se situacija riješiti na obostranu korist i da će se, uz međusobno razumijevanje, kako kažu, doći do nivoa koji će biti odraz ozbiljnosti i riješenosti da se na Zapadnom Balkanu konačno počnu prevazilizati zajednički izazovi na civilizovan način.
Opozicija traži hitnu sjednicu Skupštine
Optimizam Vlade ne dijeli crnogorska opozicija pa je Socijaldemokratska partija zatražili da Skupština usvoji novu Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare kojom će se reafirmisati ranija odluka u svjetlu novih, kako ocjenjuju, jednostranih, poteza u susjednoj državi i time dati insititucionalni podrstrek da se to pitanje hitno riješi.
„Socijaldemokratska partija ostaje pri principijelnom stavu da bi gradnja HE Buk-Bijela dovela do značajnih ekoloških posljedica po Crnu Goru. Početak radova na njenoj izgradnji u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini je u direktnoj suprotnosti sa Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare koju je donijela Skupština Crne Gore 2004 godine. Takođe, gradnja bez prethodno dobijene saglasnosti od crnogorske države je suprotna Konvenciji Ujedinjenih Nacija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica, čije su poptisinice i naša zemlja i BiH. Zbog toga je pomenute radove potrebno pod hitno zaustaviti, a Vlada Crne Gore mora naći način da ovo pitanje riješi sa nadležnim državnim organima susjedne i prijateljske BiH, kako ne bi dolazili u situaciju da ekološke i ekonomske interese naše države branimo prema međunarodnim institucijama. Ovakvi projekti, u kojima se izvršavaju zahvati na vodotoku koji ne poznaje državne granice uvijek imaju uticaja na obje države i zbog toga se oni i ne pokreću bez striktnog dogovora tih država“, kazao je za BUKU Mirko Stanić šef Medijskog pula SDP-a.
Šta mogu biti sankcije za BiH?
Kovačević pojašnjava da u slučaju spora oko tumačenja ili primjene Espoo konvencije koji se ne može riješiti na drugi način, države potpisnice mogu spor proslediti Međunarodnom sudu i/ili zatražiti arbitražu u skladu s postupkom navedenim u Konvenciji.
Kada je riječ o Sporazumu Energetske zajednice, u slučaju da ugovorna strana nije otklonila povredu koju je identifikovao Ministarski savjet Energetske zajednice ili postoji ozbiljno i trajno kršenje zakona Energetske zajednice, Savjet može suspendovati određena prava koja proizilaze iz primjene ovog ugovora na BiH , uključujući suspenziju glasačkih prava i isključenje sa sastanaka ili mehanizama predviđenih ovim ugovorom.
Indirektna posljedica za obje Konvencije je međunarodni gubitak kredibiliteta države koja krši odredbe prenesenih nacionalnih propisa i međunarodnih ugovora, što joj donosi brend nepouzdanosti za investiciona ulaganja institucija koje posluju po visokim standardima, te može značajno uticati na sveukupni proces pristupanja EU.
Višković: Izgradnja hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini nema nikakve veze sa Crnom Gorom
Izgradnja hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na Drini nema nikakve veze sa Crnom Gorom i ovaj projekat ne može biti remetilac odnosa u regionu jer je u pitanju važan posao od kojeg svi u BiH mogu imati korist“, kazao je to za “Glas Srpske” premijer Republike Srpske Radovan Višković.
Izgradnja “Buk Bijele” bila je tema tokom sastanka ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković i potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, koji je došao u posjetu BiH.
"Svjesni smo da će mnogi pokušavati da ospore taj projekat i samo mogu da kažem da je riječ o važnoj investiciji za cijelu BiH. Grdno se varaju svi koji misle da je to samo projekat za Republiku Srpsku, a stalno nam govore da bi trebalo da što više električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, i kada krenemo u tom pravcu, kritike ne prestaju. Da smo gradili visoku “Buk Bijelu”, imali bi pravo da komentarišu, a ovako i objekat i jezero i sve se nalazi na teritoriji Srpske " kazao je Višković.