Sa svakom novom pošiljkom koja stiže u BiH, stižu i nove cijene, naravno, veće, pa su nam hrana, odjeća, obuća, ali i sve ostale potrepštine danas dvostruko skuplja nego u zemljama Evropske unije, a plate i nekoliko puta manje.
Regulatorna uloga državnih institucija je svaki put zakazala, ako je država uopšte ikada i imala neku regulatornu ulogu. Za sva poskupljenja uvijek se imao valjan razlog, visoke cijene goriva, suša, zakoni Evropske unije.
A sada, kada cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH bilježe rekordno niske iznose, u odnosu na juni mjesec prošle godine niže su i za 40 posto, logično bi bilo da dođe do pojeftinjenja roba i usluga. Ali to ne ide tako lako.
Ekonomski analitičari smatraju da od pojeftinjenja neće biti ništa, obzirom da državi “naruku” idu samo poskupljenja goriva, jer se sa svakim povećanjem, povećavaju i prihodi od PDV-a. Sa druge strane, upozoravaju da, ukoliko se trend smanjenja cijena ovog energenta nastavi, prijeti nam uvođenja novih državnih nameta.
“Kod nas, nažalost, važi pravilo ‘što veća cijena, to veći prihod u budžet’, umjesto pravila ‘što veći promet, to veći prihod u budžet’. U skladu s tim, vlast će ostati gluva i slijepa, od sniženja cijena neće biti ništa. Vlasti interesuje samo budžet, a ne dobar život građana. Stoga će učiniti sve da se budžeti pune pa, ukoliko cijena goriva još bude išla dole, možemo očekivati uvođenje dodatnih taksi i akciza na gorivo kako bi kompenzirali pad prihoda, obzirom da su se javni prihodi gotovo u potpunosti sveli na prihode od PDV-a”, kaže za Buku ekonomski analitičar Damir Miljević.
Dodaje da nije normalno da država nema nikakvog interesa da se umiješa ili donese neku odluku o regulisanju cijena i da očito nema ni mehanizme kojima bi se omogućila automatska reakcija na značajne promjene u troškovima ili prihodima. Stoga je građanin potrošač tu gdje jeste, kaže Miljević, u najsiromašnijoj zemlji u Evropi, sa najnižim standardom i sa najvećim cijenama roba, i ostaće tu sve dok ne shvati da je on jedini faktor koji može promijeniti sadašnju situaciju.
I Armin Avdić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, u izjavi za Buku kaže da bi reakcija države mogla biti uvođenje dodatnih taksi i akciza na gorivo u narednim mjesecima, jer je očito da u narednih godinu ili dvije neće doći do snažnijeg rasta cijena barela nafte na svjetskom tržištu.
“Sigurno je da pad cijena goriva smanjuje prilive u budžet države i entiteta, ali ipak ne u tolikoj mjeri, jer se cijene drugih vezanih proizvoda široke potrošnje ne smanjuju, što bi imalo znatno negativniji efekat. Tek sa pojavom sniženja cijena većeg broja proizvoda, koji u svojim strukturama troškova imaju i značajan utjecaj troškova goriva, taj efekat bi bio ozbiljan i za budžete negativan. Ipak, mišljenja sam da bi reakcija države mogla biti uvođenje dodatnih taksi i akciza na gorivo u narednim mjesecima, jer je očito da u narednih godinu ili dvije neće doći do snažnijeg rasta cijena barela nafte na svjetskom tržištu”, ističe Avdić.
Napominje da trenutno, od sniženja cijena goriva, pozitivne efekte, pored preduzeća koja se bave distribucijom goriva, transportnih firmi i poljoprivrednih preduzeća, ima i cjelokupno stanovništvo, ali vjerovatno samo za kratko vrijeme. Prema njegovim riječima, za očekivati je da se uvedu dodatni porezi u narednom periodu, a koji neće biti ukinuti kada dođe do rasta cijena goriva, tako da će dugoročni efekat po stanovništvo ipak biti negativan.
Za sada, trgovci, prevoznici, taksisti, pekari i svi oni koji su povećanje cijena uvijek pravdali povećanjem cijena goriva, o sniženju uglavnom ne razmišljaju.
Izuzetak će izgleda biti jedino Udruženja vozača gradskog i prigradskog prevoza Banja Luka.
“Cijene karata u banjalučkom gradskom i prigradskom prevozu najvjerovatnije će biti smanjene do 20 odsto, odnosno umjesto sadašnjih 1,60 iznosiće 1,30 KM. To je logična posljedica pada cijena goriva”, kaže predsjednik udruženja Draško Talijan i dodaje da će konačna odluka biti donesena krajem sedmice.
Taksisti, sa druge strane, o pojeftinjenju ne razmišljaju, jer kako su nam rekli u Udruženju samostalnih taksista Euro, iako je gorivo važna stavka u cijeni njihove usluge, većina taksista odavno već vozi sa 30, neki i sa 50 posto popusta na cijenu vožnje.
U udruženjima za zaštitu potrošača, s druge strane, vjeruju da razloga za sniženjem cijena ima, a ne kriju ni razočarenje izostankom državne reakcije.
Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor kaže da pojeftinjenje goriva predstavlja osnovu za snižavanje cijena onih robe i usluga gdje taj energetski faktor ima značajnu stavku u njihovoj proizvodnji, odnosno prometu, a posebno prehrambenih proizvoda.
“Sniženje cijena goriva ne traje mjesec, dva, već oko godinu dana, a nijednom nisu snižene cijene bilo kog proizvoda koji je u direktnoj ili indirektoj vezi sa gorivom, a praksu sniženja cijena nemaju ni prevoznici, taksisti, kao ni svi drugi čiji rad i proizvodnja uveliko zavise od ovog energenta. Kretanja na svjetskom tržištu jedostavno nisu dobro praćena u našoj zemlji, a izostala je i reakcija države. Iako mehanizmi zaštite potrošača postoje, kontrolni organi nisu odradili svoj dio posla. Na snazi je i dalje ostalo slobodno formiranje cijena, a ceh plaćaju građani-potrošači”, ističe Marić za naš portal.
Smatra i da ovako mala i nerazvijena privreda neće moći izdržati eventualne nove namete i da nije dobro razmišljati u tom pravcu.
Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH, kaže da građani nemaju ni za hljeb, a pogotovu za nove namete.”Već godinama, svjedoci smo "tihih poskupljenja", prije svega osnovnih životnih namirnica, usluga i režija. Cijene su nam odavno previsoke, i krajnje je vrijeme da država reaguje i spriječi samovolju pružalaca usluga i trgovaca”, kaže Lakota.
Podsjetimo, entitetski premijeri su još u septembru prošle godine pokušali povećati akcize na gorivo u BiH. Prijedlog je bio da se akcize na dizel sa sadašnjih 0,3 podignu na 0,45 feninga, na benzin sa 0,4 na 0,55 te da se s 10 feninga posebna akciza za izgradnju autocesta podigne na 0,20 feninga, a kao razlog naveli su izgradnju autoputeva.
Šta nas očekuje u skoroj budućnosti nije teško zaključiti. Predvidljiv scenario, još previdljiviji epilog. Deblji kraj opet će izvući građani i iz svojih praznih novčanika platiti takozvane ”autoputeve”.
