Neizvjesnost i ugroženost glavne su brige građana Balkana, a to je naizraženije u Bosni i Hercegovini, pokazuje sedmi po redu Balkan barometar.
Zapravo u svim kategorijama, od ekonomske situacije pa do vjere u poteze koje vuku vlade za dobrobit stanovništva, građani naše zemlje su se pokazali kao najveći pesimisti.
Tako BiH u poređenju sa ostalim zemljama regiona ima najveći broj stanovnika nezadovoljnih ekonomskom situacijom- čak 63%, što bi, navodi se i u istraživanju, trebao biti alarm vladama da se što hitnije uhvate u koštac sa problemima koji očigledno pritiskaju građane.
Takođe, BiH, je jedina zemlja u kojoj pesimisti nadmašuju optimiste kada je riječ o vjerovanju u lični finasijski napredak u narednih 12 mjeseci, ali su isto tako i vodeći pesimisti u regiji kada je riječ o iskoraku nacionalne ekonomije u narednih 12 mjeseci.
Istraživanje je pokazalo da je među stanovništvom regiona rasprostranjen skepticizam i da ne vjeruju naporima svojih vladina da će zaštititi ljude od gubitka posla tokom pandemije. Sve u svemu, 39% se ne slaže da njihove vlade rade dovoljno, 34% je neutralno, a 18% misli da čini dovoljno. Opet, Bosna i Hercegovina (57%) je najpesimističnija, za razliku od Srbije (23%).
I dok u većini zemalja kao najveće problem ispitanici navode nezaposlenost i ekonomsku situaciju, u našoj zemlji u vrhu problema navedeni su i kriminal i korupcija.
Ovi podaci, kaže za BUKU Slaviša Raković predsjednik Odbora za privredu i finansije SDS-a, nisu iznenađenje, jer, bilo naučno ili po osjećaju, stvarnost u BiH nije ni obećavajuća niti podsticajna.
"Već deceniju i po se razvoj odvija linearno i dostiže svoj plafon, malo je novih, sigurnih radnih mjesta, a javni sektor koji služi masovnom zapošljavanju je nedovoljno veliki da zadovolji sve potrebe. To je jedan od razloga zašto su i primanja relativno niska i može se reći najniža u regionu. Sve skupa građane vjerovatno najviše brine odsustvo perspektive što je izraženo i u odlasku u inostranstvo ili migracijom prema Srbiji", zaključuje Raković.
Njegovo mišljenje u velikoj mjeri dijeli i ekonomista Faruk Hadžić: "Upravo zbog takvih stavova i stvarne percepcije stanja u državi, a ne kako političari pokušavaju prikazati, imamo masovno iseljavanje stanovništva posljednjih godina. Građani jednostavno ne vjeruju riječima političara, koji to potvrđuju svaki dan kroz svoj (ne)rad, a možda najbolji primjer je direktna nabavka vakcina, gdje nisu uspjeli osigurati vakcine u ključnom trenutku za građane, kada se pandemija smirila".
Dodaje da je već svima sasvim jasno, da ako se nastavi ovim tempom, ni budućnost nije baš optimistična, jer još uvijek nisu pokrenute ključne ekonomske reforme koje struka godinama zagovara, što može dovesti do još masovnijeg iseljavanja u narednim godinama. Najbolji dokaz kakvu ekonomsku politiku vode naše vlasti, pojašnjava, jeste da se nisu nikada sastali i dogovorili ključne ekonomske ciljeve koje žele ostvariti u određenom periodu, te da u skladu sa tim koriste instrumente koji su im na raspolaganju.
"Sitaucija se naravno može promijeniti, ako bi se vratio optimizam i povjerenje, uz provedbu ključnih reformi", jasan je Hadžić.
A optimizma i povjerenja nažalost nema. Nema im ni naznaka.
Najbolje to pokazuje podatak da trenutno čak 71 posto mladih sa zapadnog Balkana želi otići raditi i živjeti vani!
"Upitani bi li željeli otići iz svoje ekonomije i živjeti i raditi u inozemstvu, 71 posto mladih je odgovorilo da bi. To bi trebao biti znak za uzbunu za lidere Zapadnog Balkana, ali i za sve nas koji se bavimo regionalnom suradnjom", rekla je u Ohridu na predstavljanju Balkanskog barometra 2021. Majlinda Bregu, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).