Brod "Louise Michel", nazvan po francuskoj feministkinji i anarhistici, u tajnosti je isplovio 18. avgusta iz španske luke u blizini Valensije, i sada se nalazi u središnjem dijelu Mediterana, gdje je u četvrtak spasio 89 ljudi, među kojima je bilo i 14 žena i četvoro djece.
Sada traže bezbjednu luku kako bi iskrcali putnike ili ih prebacili u brod evropske obalske straže.
Posada je sastavljena od aktivista iz Evrope sa velikim iskustvom u operacijama potrage i spasavanja, a već je pomogla u još dvije operacije kada je spašeno ukupno 105 ljudi, koji su ukrcani na brod nevladine organizacije Sea-Watch 4.
Ofarban u jarko roze, sa Banksyjevim crtežom djevojčice koja drži pojas za spasavanje u obliku srca, brod Louise Michelplovi pod njemačkom zastavom. Motorna jahta duga 31 metar ranije je pripadala francuskim carinskim vlastima, manja je, ali značajno brža od drugih spasilačkih brodova koji pripadaju nevladinim organizacijama.
Banksy se uključio u misiju spasavanja u septembru 2019. godine kada je poslao email Pii Klemp, nekadašnjoj kapetanici nekoliko nevladinih brodova koji su spasili hiljade ljudi tokom proteklih godina.
“Zdravo Pia, pročitao sam članak o tebi u novinama. Zvučih opasno”, napisao je. “Ja sam umjetnik iz Velike Britanije i uradio sam neka djela o migrantskoj krizi, pa ne mogu zadržati taj novac. Da li bi ga ti mogla iskoristiti za kupovinu novog broda ili nešto tako? Molim te javi mi. Svaka ti čast. Banksy.”
Klemp, koja je prvo mislila da je u pitanju šala, vjeruje da ju je Banksy izabrao zbog njenog političkog stava. “Ja ne smatram spasavanje ljudi na moru humanitarnom akcijom, već dijelom antifašističke borbe", kazala je ona za Guardian.
Objasnila je da je Banksyjevo učešće u operacijama ograničeno na pružanje finansijske podrške. "Banksy se ne pretvara da zna bolje od nas kako upravljati brodom, a mi se ne pretvaramo da smo umjetnici.”
"Sa maksimalnom brzinom od 27 čvorova, Louise Michelbi mogla prestići takozvanu libijsku obalnu stražu prije nego što oni stignu do brodova sa izbjeglicama i migrantima i vrate ih u kampove u Libiji”, kazala je Klemp.
Nevladini spasilački brodovi odavno kritikuju masovno vraćanje migranata u Libiju od strane libijske obalne straže u saradnji sa državama članicama EU. Međunarodne organizacije su optužile libijsku obalnu stražu da maltretiraju ljude na moru ili ih prodaju paravojnim grupama u libijskim lukama nakon presretanja.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od 7,600 migranata je uhvaćeno i vraćeno u Libiju, zemlju razorenu ratom, gdje se različite političke frakcije još uvijek bore za vlast. Često zatvoreni u neformalne kampove, situacija za migrante u Libiji je očajna, sa sistematskim mučenjima i silovanjima, koje organizacije za ljudska prava dokumentuju već dugo vremena.
Deset članova posade Louise Michel su različitog porijekla, ali se svi izjašnjavaju kao antirasisti i antifašisti koji se zalažu za radikalnu političku promjenu. Budući da je u pitanju feministički projekat, samo ženskim članovima posade dozvoljeno je da govore u ime Louise Michel.
Lea Reisner, medicinska sestra i vođa misije u prvoj operaciji spasavanja, kazala je da je ovaj projekat anarhistički u svojoj srži, jer spaja različite napore u borbi za socijalnu pravdu, uključujući ženska prava i prava LGBTIQ osoba, rasnu jednakost, prava migranata, zaštitu životne sredine i prava životinja.
Misija je isplanirana u tajnosti između Londona, Berlina i Burijana, gdje je Louise Michel pristala kako bi se obezbijedila za spasavanje na moru. Posada se plašila da bi medijska pažnja mogla ugroziti njihove ciljeve: da se pročulo da će projekat koji finansira Banksy uskoro isploviti prema središtu Meditarana radi spasavanja migranata, evropske vlasti su mogle pokušati da ih u tome spriječe. Iz tog razloga Banksyjev tim i aktivisti spasioci dogovorili su se da vijest o brodu objave tek nakon izvođenja prve operacije spasavanja.
Louise Michel je najnovija intervencija članova građanskog društva koji žele spriječiti stradanje ljudi u Mediteranu. Drugi NVO spasioci su se angažovali na spasavnju ove godine, ali su spriječeni u tome onim što smatraju prekomjerne i politički motivisane inspekcije italijanskih vlasti. Restrikcije zbog Covid-19 takođe su uticale na spasilačke aktivnosti na moru, a posade ne mogu da se vrate u središnji dio Mediterana posljednjih nekoliko sedmica.
Od početka 2020. godine do sada, zna se za više od 500 izbjeglica i migranata koji su umrli u Mediteranskom moru, a procjenjuje se da je stvarni broj značajno veći. U srijedu je 45 ljudi, među kojima i 5 djece, umrlo kada je motor na brodu eksplodirao u blizini Libije, što je bio najsmrtonosnija nesreća na moru u ovoj zemlji, javio je UN. Više od 19,500 migranata preživjelo je prelazak Mediterana centralnom pomorskom rutom ove godine i stiglo do Italije ili Malte.
Claire Faggianelli, aktivistkinja koja je pripremila Louise Michel za prvu misiju, smatra ovaj projekat alarmom za buđenje Evrope. “Mi zaista želimo pokušati da probudimo savjest Evrope i da kažemo: ‘Pogledajte, već godinama glasno upozoravamo da se na granicama Evrope dešava nešto što se ne bi smjelo dešavati, a vi žmirite na to. Probudite se!", kazala je ona.
Izvor: The Guardian, prevod Buka
