<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Banjalučki Sajam knjige: Zbog pandemije posjećenost je jako mala, a prodaja knjiga katastrofalna

KNJIGE

Novinar Buka magazina posjetio je Sajam knjige, gdje nije zatekao mnogo posjetilaca.

17. septembar 2021, 10:00

 

Već tradicionalno, u dvorani Borik otvoren je 26. međunarodni Sajam knjige ”Banja Luka 2021” u organizaciji Glasa Srpske, koji će trajati od 14. do 20. septembra. Sajam je otvoren od deset sati do dvadeset i jedan čas, a cijena ulaznice je jedna konvertibilna marka. 

Novinar Buka magazina posjetio je Sajam knjige, gdje nije zatekao mnogo posjetilaca, ali je dobio priliku da obiđe nemali broj štandova koje su krasili mnogi zanimljivi naslovi. Tom prilikom razgovarao je sa organizatorima manifestacije, ali i izlagačima.

”Ovo je dvadeset i šesti put da Glas Srpske organizuje Sajam knjige. Imajući u vidu epidemiološku situaciju, htjeli mi to ili ne, ljudi su zabrinuti i zbog toga je sigurno i manje onih koji odlaze na mjesta gdje su veća i masovnija okupljanja. Mi smo jako zadovoljni i zahvalni izlagačima, naročito iz drugih zemalja, a osobito iz Srbije, što su se odlučili da dođu na Sajam u Banjaluku. Na štandu na kojem izlažu srbijanski izdavači ima dvadesetak izlagača, a tu je i veliki broj distributera i knjižara koji su izložili svoje knjige. Mi organizujemo Sajam knjige i ne bavimo se izdavaštvom, ali pratimo izdavačku produkciju. Nažalost, kod nas izdavaštvo nije baš na zavidnim granama i po pitanju materijanih sredstava, ali i po pitanju finansiranja od strane nadležnog resornog ministarstva. Sve pohvale za knjige koje se objave i uspiju završiti finansijsku konstrukciju i na kraju budu plasirane na tržište i uvid čitaocima. Tokom Sajma mi imamo veliki broj promocija, a tu su izdavači koji prije nismo imali priliku da ugostimo poput izdavačkih kuća: Geopoetika, Klio, Štik, Odiseja; a oni su iskoristili priliku i da promovišu svoje knjige i autore. Danas imamo stalno promocije sve do devetnaest časova, a tako će biri svih dana sajma”, kazala je Petra Ivić, rukovodilac banjalučkog Sajma knjige.

Bibliotekarka Aleksandra Glišić iz Narodne univerzitetske biblioteke RS približila nam je rad i planove ove institucije vezane za izdavačku djelatnost. 

”Ove godine naš štand je u znaku Izabranih djela Svetozara Ćorovića, koja smo objavili u tri toma. Istinski ljubitelji pisane riječi nikada ne zaobilaze knjige velikana srpske književnosti poput Kočića, Šantića, a takvi naslovi upravo krase naš štand. Posjetiocima su vrlo zanimljive i Stripovijetke, rađene po motivima Kočićevih i Šantićevih djela. Živi kontakt čitalaca sa knjigom je dragocjen, a u doba pandemije sajam pisane riječi ima veoma važnu ulogu. Nova izdanja, miris knjige tek pristigle iz štamparije ništa ne može da zamijeni. Raduje nas što čitaoci poklanjaju pažnju književnim klasicima, a posebna dragocjenost među našim novim izdanjima je nedavno objavljena Kočićeva pripovijetka "Đe je mama". Stripovijetke su pravi mamac za mlađe čitaoce, oni su oduševljeni načinom na koji su predstavljeni biseri nacionalne književnosti”, objasnila je Aleksandra.

Među izlagačima Sajma našla se i knjižara Nostalgija iz Prijedora. Predstavnik ove knjižare i antikvarnice Dragan Stupar iznio nam je svoje mišljenje o ovogodišnjem Sajmu.

”Naša knjižara postoji dvadeset i pet godina. Štand nam je bogat izdavačima iz Srbije, BiH i Hrvatske. Imamo i antikvarnih knjiga iz svih oblasti, a tu su jako dobri naslovi vezani za filozofiju i psihologiju. Jako mnogo imamo i knjiga klasičnih pisaca kao što je Dostojevski, Andrić, Tolstoj i drugi. Mi inače u Banjaluci izlažemo svoje knjige na štandu ispred robne kuća Boska, a redovno posjećujemo Sajmove po regionu. Što se tiče ovogodišnjeg Sajma u Banjaluci, mišljenja sam da uvijek može bolje. Prodaja je inače katastrofalna. Poražavajuće je za ovoliki grad da posjećenost na jednom Sajmu knjige bude ovoliko mala. Mislim da je problem do organizacije Sajma i da je drugačije organizovan, posjetilaca bi vjerujem bilo mnogo više. Postoji način da se na Sajam dovedu ugledni pisci i ljudi iz svijeta književnosti koji bi privukli čitalačku publiku iz okoline. Ovo je, nažalost, način da tjeramo ljude iz grada. Izgleda da ljudi koji ovo organizuju ne vide koliko idu u pogrešnom smjeru. Inače, ovi štandovi se papreno plaćaju, neki i preko dvije hiljade maraka. Kvadrat je šezdeset i po maraka, pa vi računajte”, kazao je razočarani sagovornik. 

Ipak, nisu svi razočarani. Srbijanska spisateljica Angelina Petrović, autorica devet romana jako je zadovoljna prodajom svojih knjiga na ovogodišnjem Sajmu, a prodala je preko dvije stotine primjeraka. 

”Ja pišem psiho-trilere i u Banjaluci imam svoju publiku koja nije mala. Moje knjige objavila je izdavačka kuća Cepelin iz Obrenovca i na banjalučkom Sajmu sam već peti put. Do sada je izašlo ukupno četrdeset i osam izdanja mojih romana. Ja sam ovdje ispred svojih knjiga na promociji svakoga dana tokom Sajma. Mnogo volim Banja Luku i da nije tako ne bih ovdje dolazila već peti put. Što se tiče posjećenosti možda je i bolje da publike ima manje, jer vlada pandemija i mislim da je uredu da se ljudi plaše zraze i da samim tim i posjetitelja ima manje”, rekla je spisateljica.